Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96520 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96520)
?
Pitanje #26449Odgovoreno 25. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovani,
Psorijaza spada u hronične bolesti kože, ali sa adekvatnom terapijom može se držati pod kontrolom i mogu se produžiti periodi kada nema promena na koži. Kako ona može imati raznovrsnu kliničku sliku, pristup i lečenje su različiti kod svakog pacijenta i potreban je individualan pristup. Iz tog razloga Vam ne mogu preporučiti terapiju na ovaj način, ali predlažem Vam da se ponovo javite svom dermatologu koji će Vam na osnovu vaše kliničke slike najbolje odrediti terapiju.
Pozdrav.
Psorijaza spada u hronične bolesti kože, ali sa adekvatnom terapijom može se držati pod kontrolom i mogu se produžiti periodi kada nema promena na koži. Kako ona može imati raznovrsnu kliničku sliku, pristup i lečenje su različiti kod svakog pacijenta i potreban je individualan pristup. Iz tog razloga Vam ne mogu preporučiti terapiju na ovaj način, ali predlažem Vam da se ponovo javite svom dermatologu koji će Vam na osnovu vaše kliničke slike najbolje odrediti terapiju.
Pozdrav.
?
Pitanje #27491Odgovoreno 25. 4. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Poštovani,
Cilj ovih odgovora na pitanja pacijenta nije da se, na ovaj način sprovodi dijagnostika i lečenje. Cilj je da se neko, ko ima problem, više upozna sa njim i da mu se na taj način smanje strah, olakša odluka za posetu lekaru i da se pomogne da ta poseta bude uspešnija. Svaki lekar koji Vas pregleda i lično vidi vaše snimke i nalaze zna o Vama mnogo više nego mi koji odgovaramo na kratka pitanja. Postoje pitanja, kao što je ovo, na koje bih bez da lično pregledam pacijenta i njegove snimke rizikovao da odgovorim nešto pogrešno, a to ne želim. Moj savet je da se sa tim snimkom obratite ordinirajućem lekaru i porazgovarate sa njim.
Cilj ovih odgovora na pitanja pacijenta nije da se, na ovaj način sprovodi dijagnostika i lečenje. Cilj je da se neko, ko ima problem, više upozna sa njim i da mu se na taj način smanje strah, olakša odluka za posetu lekaru i da se pomogne da ta poseta bude uspešnija. Svaki lekar koji Vas pregleda i lično vidi vaše snimke i nalaze zna o Vama mnogo više nego mi koji odgovaramo na kratka pitanja. Postoje pitanja, kao što je ovo, na koje bih bez da lično pregledam pacijenta i njegove snimke rizikovao da odgovorim nešto pogrešno, a to ne želim. Moj savet je da se sa tim snimkom obratite ordinirajućem lekaru i porazgovarate sa njim.
?
Pitanje #27470Odgovoreno 25. 4. 2009.
Željko KojadinovićSpecijalista neurohirurgije
Poštovani,
Cilj ovih odgovora na pitanja pacijenta nije da se, na ovaj način sprovodi dijagnostika i lečenje. Cilj je da se neko, ko ima problem, više upozna sa njim i da mu se na taj način smanji strah, olakša odluka za posetu lekaru i da se pomogne da ta poseta bude uspešnija. Svaki lekar koji Vas pregleda i lično vidi Vaše snimke i nalaze zna o vama mnogo više nego mi koji odgovaramo na kratka pitanja. Postoje pitanja, kao što je ovo, na koje bih bez da lično pregledam pacijenta i njegove snimke rizikovao da odgovorim nešto pogrešno, a to ne želim. Moj savet je da se sa tim snimkom obratite ordinirajućem lekaru i porazgovarate sa njim.
Pozdrav.
Cilj ovih odgovora na pitanja pacijenta nije da se, na ovaj način sprovodi dijagnostika i lečenje. Cilj je da se neko, ko ima problem, više upozna sa njim i da mu se na taj način smanji strah, olakša odluka za posetu lekaru i da se pomogne da ta poseta bude uspešnija. Svaki lekar koji Vas pregleda i lično vidi Vaše snimke i nalaze zna o vama mnogo više nego mi koji odgovaramo na kratka pitanja. Postoje pitanja, kao što je ovo, na koje bih bez da lično pregledam pacijenta i njegove snimke rizikovao da odgovorim nešto pogrešno, a to ne želim. Moj savet je da se sa tim snimkom obratite ordinirajućem lekaru i porazgovarate sa njim.
Pozdrav.
?
Pitanje #26406Odgovoreno 25. 4. 2009.
Ivana BinićDermatovenerolog
Poštovani,
To stanje se naziva furunkuloza i ne zna se tačno zašto se kod nekih ljudi stalno javljaju čirevi po koži. Leče se stavljanjem antiflogističkih preparata (flogocid) na promene, i eventualno, povremeno upotrebom antibiotika ukoliko su promene raširene. Potrebno je proveriti nivo šećera u krvi, uzimati neki polivitaminski preparat i naravno konsultovati dermatologa.
To stanje se naziva furunkuloza i ne zna se tačno zašto se kod nekih ljudi stalno javljaju čirevi po koži. Leče se stavljanjem antiflogističkih preparata (flogocid) na promene, i eventualno, povremeno upotrebom antibiotika ukoliko su promene raširene. Potrebno je proveriti nivo šećera u krvi, uzimati neki polivitaminski preparat i naravno konsultovati dermatologa.
?
Pitanje #27480Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Pitanje je neobično, ali mislim da ne postoji veza između korišćenja solarijuma i vaše terapije
ass. Dr milena velojić golubović
Pitanje je neobično, ali mislim da ne postoji veza između korišćenja solarijuma i vaše terapije
ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27407Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Sve navedene analize su u granicama referentnih vrednosti i ne mogu biti uzrok vaših problema.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
Sve navedene analize su u granicama referentnih vrednosti i ne mogu biti uzrok vaših problema.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #27395Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Mislim da Vam dodatni pregledi nisu potrebni i da Vaše tegobe nisu posledica neke prateće bolesti. Nastavite sa pripisanom terapijom.
Ass. Dr milena velojić golubović
Mislim da Vam dodatni pregledi nisu potrebni i da Vaše tegobe nisu posledica neke prateće bolesti. Nastavite sa pripisanom terapijom.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27321Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Vrednost tireoglobulina kao markera maligniteta štitaste žlezde je veoma diskutabilna, tako da njegova analiza danas ne znači mnogo. U svakom slučaju hirurška intervencija je jedino rešenje većih nodusa i uporedo patohistološka analiza nodusa koja jedina može da da odgovor o postojanju promena u nodusu štitaste žlezde.
Ass. Dr milena velojić golubović
Vrednost tireoglobulina kao markera maligniteta štitaste žlezde je veoma diskutabilna, tako da njegova analiza danas ne znači mnogo. U svakom slučaju hirurška intervencija je jedino rešenje većih nodusa i uporedo patohistološka analiza nodusa koja jedina može da da odgovor o postojanju promena u nodusu štitaste žlezde.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27382Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Sigurno je da bolujete od hipotireoze, koja sama po sebi može biti razlog steriliteta. Terapija je veoma jednostavna, doživotna i samo je pitanje doze P Reparata l-tiroksina. Doze koje pominjete su minimalne i obično je kod odraslih da doza od 100mikgr postogne dobru nadoknadu hormona, tako da ste gubili vreme sa malim dozama leka. U trudnoći potreba za hormonima štitaste žlezde raste pa je potrebna i korekcija terapije.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
Sigurno je da bolujete od hipotireoze, koja sama po sebi može biti razlog steriliteta. Terapija je veoma jednostavna, doživotna i samo je pitanje doze P Reparata l-tiroksina. Doze koje pominjete su minimalne i obično je kod odraslih da doza od 100mikgr postogne dobru nadoknadu hormona, tako da ste gubili vreme sa malim dozama leka. U trudnoći potreba za hormonima štitaste žlezde raste pa je potrebna i korekcija terapije.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #27276Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Timus ne pripada endnokrinom sistemu i po pravilu kod odraslih atrofira i nema nikakvu funkciju. Bitan je kod dece u razvoju imunološkog sistema.
Ass. Dr milena velojić golubović
Timus ne pripada endnokrinom sistemu i po pravilu kod odraslih atrofira i nema nikakvu funkciju. Bitan je kod dece u razvoju imunološkog sistema.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27260Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Vaše tegobe (gubitak težine, drhtanje ruku, opadanje kose, osećaj vrućine, zamaranje) bi mogle da se uklope u povećanu funkciju štitaste žlezde, hipertireozu. Potrebno je da uradite ultrazvučni pregled štitaste žlezde i analize hormona, ft3, ft4 i tsh.
Ass. Dr milena velojić golubović
Vaše tegobe (gubitak težine, drhtanje ruku, opadanje kose, osećaj vrućine, zamaranje) bi mogle da se uklope u povećanu funkciju štitaste žlezde, hipertireozu. Potrebno je da uradite ultrazvučni pregled štitaste žlezde i analize hormona, ft3, ft4 i tsh.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27201Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Vrednosti ispitivanih analiza vezanih za štitastu žlezdu su u granicama normale, tako da nema potrebe za bilo kakvom terapijom uz redovne kontrole zbog operacije 1-2 puta godišnje.
Ass. Dr milena velojić
Vrednosti ispitivanih analiza vezanih za štitastu žlezdu su u granicama normale, tako da nema potrebe za bilo kakvom terapijom uz redovne kontrole zbog operacije 1-2 puta godišnje.
Ass. Dr milena velojić
?
Pitanje #27146Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovani,
Takva dijagnoza ne postoji kao dijagnoza neke bolesti ili stanja i praktično ne znači ništa. Verovatno se sumnja na porast veličine štitaste žlezde što se može razrešiti ultrazvučnim pregledom.
Ass. Dr milena velojić golubović
Takva dijagnoza ne postoji kao dijagnoza neke bolesti ili stanja i praktično ne znači ništa. Verovatno se sumnja na porast veličine štitaste žlezde što se može razrešiti ultrazvučnim pregledom.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27225Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Navedene vrednosti ispitivanih hormona su u granicama normalnih vrednosti i nema razloga za brigu.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
Navedene vrednosti ispitivanih hormona su u granicama normalnih vrednosti i nema razloga za brigu.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #27463Odgovoreno 25. 4. 2009.
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Poštovana,
Nos sa svojom sluzokožom ima ulogu filtera za vazduh jer zadržava viruse bakterije, prašinu itd. Znači prisustvo bakterije u brisu ne znači ništa ako dete nema gnojni sekret u nosu jer početni deo nosa odakle se uzima sekret nikada nije bez bakterija. U svakom slučaju lekari leče dete a ne bris nosa tj. dete treba da pregleda otorinolaringolog i ako postoji gnojni sekret u nosu dete dobije antibiotik a ako toga nema, bez obzira na bris, antibiotik se ne daje. Nije ni jasno zašto je detetu od 2.5 meseca uziman bris. Najčešće bakterije koje izazivaju infekcije goirnjih disajnih puteva su pneumokok, hemofilus, moraksela i streptokok dok je stafilokok ređi. Tako da je antibiotkska terapija lako odrediva i bez brisa.
Pozdrav
Nos sa svojom sluzokožom ima ulogu filtera za vazduh jer zadržava viruse bakterije, prašinu itd. Znači prisustvo bakterije u brisu ne znači ništa ako dete nema gnojni sekret u nosu jer početni deo nosa odakle se uzima sekret nikada nije bez bakterija. U svakom slučaju lekari leče dete a ne bris nosa tj. dete treba da pregleda otorinolaringolog i ako postoji gnojni sekret u nosu dete dobije antibiotik a ako toga nema, bez obzira na bris, antibiotik se ne daje. Nije ni jasno zašto je detetu od 2.5 meseca uziman bris. Najčešće bakterije koje izazivaju infekcije goirnjih disajnih puteva su pneumokok, hemofilus, moraksela i streptokok dok je stafilokok ređi. Tako da je antibiotkska terapija lako odrediva i bez brisa.
Pozdrav
?
Pitanje #27117Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Vrednosti hormona su praktično u granicama normale i za sada nije potrebna terapija. Kontrole 1-2 puta godišnje. Antitela nisu razlog za lečenje, a mogi biti najava smanjenja funkcije štitaste žlezde u budućnosti.
Ass. Dr milena velojić golubović
Vrednosti hormona su praktično u granicama normale i za sada nije potrebna terapija. Kontrole 1-2 puta godišnje. Antitela nisu razlog za lečenje, a mogi biti najava smanjenja funkcije štitaste žlezde u budućnosti.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #27016Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Mislim da sam odgovorila na vaše pitanje, obratite se endokrinologu u i nstitutu za endokrinologiju u Beogradu.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
Mislim da sam odgovorila na vaše pitanje, obratite se endokrinologu u i nstitutu za endokrinologiju u Beogradu.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #26944Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovani,
Što se tiče štitaste žlezde opisani ultrazvučni nalaz može značiti i promenu njene funkcije, tako da bi trebalo odrediti hormone, ft4 i tsh. Kako postoje uvećane linfne žlezde potrebna je konsultacija hematologa.
Ass. Dr milena velojić golubović
Što se tiče štitaste žlezde opisani ultrazvučni nalaz može značiti i promenu njene funkcije, tako da bi trebalo odrediti hormone, ft4 i tsh. Kako postoje uvećane linfne žlezde potrebna je konsultacija hematologa.
Ass. Dr milena velojić golubović
?
Pitanje #26935Odgovoreno 25. 4. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovani,
Vrednosti ispitivanih hormona i biohemisjkih analiza su u granicama normale, tako da tireoidna i paratireoidna žlezda ne mogu biti razlog vaših tegoba i ne zahtevaju bilo kakvu terapiju.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
Vrednosti ispitivanih hormona i biohemisjkih analiza su u granicama normale, tako da tireoidna i paratireoidna žlezda ne mogu biti razlog vaših tegoba i ne zahtevaju bilo kakvu terapiju.
Ass. Dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #27418Odgovoreno 25. 4. 2009.
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Poštovani,
Morate otvoreno porazgovarat sa njom. Ako već znate da ne uživa, a to Vam je ona rekla, onda nastavite priču o tome. Ako to vi predpostavljate, takođe proverite svoje predposrtavke. Nekad je problem moguće rešiti razgovorom. Ako je problem u njoj samoj onda joj pomognite da ga reši. U svakom slučaju, ne očajavajte, ne gubite nadu i ne bojte se.
Srdačno dr. Dragana Krasić
Morate otvoreno porazgovarat sa njom. Ako već znate da ne uživa, a to Vam je ona rekla, onda nastavite priču o tome. Ako to vi predpostavljate, takođe proverite svoje predposrtavke. Nekad je problem moguće rešiti razgovorom. Ako je problem u njoj samoj onda joj pomognite da ga reši. U svakom slučaju, ne očajavajte, ne gubite nadu i ne bojte se.
Srdačno dr. Dragana Krasić
