Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96538)
?
Pitanje #31815Odgovoreno 18. 6. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
ja i dalje mislim da trebate uraditi navedene preglede. Do tada preporučujem fizikalnu terapiju vratne kičme uz tbl. Cavinton 5mg 3x1.
Pozdrav
?
Pitanje #31832Odgovoreno 18. 6. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
možete uzimati praktično sve lekove za lečenje glavobolja od analgetika. Tbl. Frisium deluje 10-12h.
Pozdrav
?
Pitanje #31865Odgovoreno 18. 6. 2009.
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Poštovani,
ne bih rekao da je nešto ozbilno u organskom smislu. Preporučio bih vam neurološki pregled a ako je on uredan onda se javite ponovo psihijatru radi korekcije leka.
Pozdrav
?
Pitanje #31668Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
mitralni zalistak ima dva listića i jedan od njih se posuvraćuje prema pretkomori, kada bi trebao da se spoji sa drugim i to se zove prolaps. Ostalo je u redu, terapija je odgovarajuća. Nemate razloga za brigu.
Pozdrav
?
Pitanje #31597Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
radiće mu koronarografiju ali ako je sedimentacija stvarno 150 u prvom satu to lekari moraju videti i dok se ne otkrije od čega mislim da mu neće raditi koronarografiju. Hemodinamska obrada je sinonim za koronarografiju.
Pozdrav
?
Pitanje #31822Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
osećaj, koji imat je najverovatnije izazivaju ekstrasistole tj. prevremeni srčani udari. Prepoznaćete ih po tome što dođu pre normalnog sčanog udara i iza njih ide kompenzatorna pauza.
Pozdrav
?
Pitanje #31858Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
ako ne koristite nitrate i nemate nestabilnu anginu pectoris, smete.
Pozdrav
?
Pitanje #31866Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
vaš doktor misli da imete priraslice na srčanoj maramici i da vam to pravi tegobe koje imate. Negativan test opterećenja ide u prilog toj dijagnozi a sama dijagnoza se postavlja ultrazvukom srca.
Pozdrav
?
Pitanje #31762Odgovoreno 18. 6. 2009.
Poštovani,
litalir (hidrokksiureja, hidroksikarbamid) je prvi lek kod navedene bolesti i korekcijom doze broj trombocita treba da se održava između 200 i 400, dok se alopurinol se daje radi prevencije oštećenja bubrega i zglobova. Moguće su tromboemboliske komplikacije (koje nemaju veze sa propisanom terapijom već sa osnovnom bolešću) i iz tog razloga obolela osoba treba da prestane sa pušenjem i da izbegava nesteroidne antireumatike (diklofen, brufen i sl.) .
Pozdrav
?
Pitanje #31001Odgovoreno 18. 6. 2009.
Radmilo MilenovićOftalmolog
Poštovani,
keratoplastika, ili transplantacija rožnjače, kako joj i ime kaže znači presađivanje dela rožnjače sa leša na bolesno oko koje je iz bilo kog razloga dobilo zamućenje rožnjače. Rezultati transplantacije su neizvesni i uglavnom zavise od sposobnosti oka da prihvati transplantat. Kod zamućenja koja su nastala delovanjem hemijskih agenasa (najčešće kreč) , rezultati su obično loši i često zahtevaju više presađivanja. U našoj zemlji ne postoji zakon da se sa leša mogu uzeti delovi tela, tako da se na keratoplastiku u državnim ustanovama obično čeka po nekoliko godina. U privatnim ustanovama u Beogradu može da se uradi takva intervencija, jer se rožnjačom snabdevaju iz banaka organa u Evropi. Normalno takva intervencija se naplaćuje i cene idu i do 5000 evra.
Pozdrav
?
Pitanje #31008Odgovoreno 18. 6. 2009.
Radmilo MilenovićOftalmolog
Poštovani,
chorioretinopathia centralis serosa je oboljenje u predlu žute mrlje oka, koje se karakteriše smanjenjem centralne vidne oštrine i deformisanim slikama. Vrlo često se javlja kod mladjih ljudi koji su imali neki psihički stres (odbrana magisterijuma, doktorata, polaganje ispita i sl). Dijagnostikuje se snimanjem fundus kamerom uz ubrizgavanje kontrasta u venu, kada se dobije karakteristična slika curenja kontrasta u predelu zadnjeg pola oka. Najčešće bolest prođe i bez lečenja, posle kraćeg ili dužeg vremena, a može izlečenje da se ubrza i laserom, ako je lokalizacija procesa pogodna. Vid se ponovo normalizuje, mada ne retko mogu da ostanu mali deformiteti u slici. Kod nekih osoba moguć je i recidiv bolesti
Pozdrav
?
Pitanje #31015Odgovoreno 18. 6. 2009.
Radmilo MilenovićOftalmolog
Poštovani,
pored velike dioptrije, kako kažete, imate i preosetljive oči na svetlo, što je čest slučaj kod osoba sa svetlom bojom dužice. Tada se preporučuju naočare sa zatamnjenim staklima (bilo fotoosetljiva ili trajno obojena stakla) . Nošenje naočara sa neadekvatnom diotrijom može da izazove vrtoglavicu, pogotovo ako se radi o astigmatizmu (cilindrična stakla na naočarima) . Proverite stanje vida kod vašeg očnog lekara
Pozdrav
?
Pitanje #31239Odgovoreno 18. 6. 2009.
Radmilo MilenovićOftalmolog
Poštovani,
pretpostavljam da su brojke koje ste napislai vrednosti za vidnu oštrinu vašeg sina. 0,5 znači da vaš sin na tom oku vidi 50% od normalnog vida, odnosno 70% na drugom oku. Neophodno je da se uradi kompletan očni pregled sa širenjem zenica i da se odredi dioptrija sa kojim bi vidna oštrina bila 1,0. U pojedinim slučajevima ni sa naočarima ne može odmah da se postigne idealna vidna oštrina, pa se tada preporučuju i vežbice pored nošenja naočara.
Pozdrav
?
Pitanje #31675Odgovoreno 18. 6. 2009.
Radmilo MilenovićOftalmolog
Poštovani,
"igranje oka" nije očno oboljenje, obično se radi o nadražaju nevra koji inerviše mišiće gornjeg kapka. Ukoliko ste nervozniji no obično možda bi pomogao neki blagi sedativ i b grupa vitamina. Ukoliko se "igranje" oka nastavi obratite se neurologu.
Pozdrav
?
Pitanje #31732Odgovoreno 18. 6. 2009.
Radmilo MilenovićOftalmolog
Poštovani,
pošto se u vašem slučaju radi o kratkovidosti, ne možete ni da očekujete da nošenjem naočara popravite vidnu oštrinu. Verovatno je da se u međuvremenu dioptrija i povećala, tako da bi trebali da se javite očnom lekaru i proverite vaš vid. Podočnjaci o kojima pitate najverovatnije nisu posledica nošenja naočara, ali i to ćete videti pri očnom pregledu.
Pozdrav
?
Pitanje #31674Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
bolovi u grudnom košu se trebaju objektivizirati ergo testom da bi se isključilo ili potvrdilo srčano poreklo. Lupanje u grudima može biti i tahikardija i ekstrasistole a to se pokazuje ekg-om. Uradite holter ekga i eho srca.
Pozdrav
?
Pitanje #31383Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
plućna hipertenzija je porast pritiska u plućnoj arteriji i njenim granama preko normalnih vrednosti, koje su između 25 i 35mmhg. Asd je komunikacija izmedju leve i desne gde se krv zbog većeg pritiska preliva iz leve u desnu pretkomoru i ta krv opterećuje plućnu cirkulaciju i dovodi do povećanja pritiska u plućnoj arteriji. Taj porast pritiska je u poretku reverzibilan a onda postaje kada predje kritičnu vrednost ireverzibilan. To je trenutak kada je operacija kontraproduktivna jer je pritisak u desnom srcu postao veći od pritiska u levom srcu.
Pozdrav
?
Pitanje #31163Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
za prvi deo pitanja konsultujte ortopeda. Eho srca pokazuje degenerativne promene u sklopu starenja ali je sigurno i dijabetes imao svoj udeo u nastanku promena na njemu. Nema zabrinjavajućih detalja. Veoma je važna dobra kontrola dijabetesa.
Pozdrav
?
Pitanje #31225Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
nizak pritisak može biti veliki problem jer može biti praćen znacima slabije perfuzije tkiva i mozga. Obično dajemo savet pacijentima da u takvim situacijama uzmu tečnost. Od dijagnostike treba razmisliti o kabinetu za neurokardiologiju, prof dr Milovanović, na Bežanijskoj kosi
Pozdrav
?
Pitanje #31107Odgovoreno 18. 6. 2009.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Poštovani,
ako je eho srca u redu onda je pritisak bio dobro regulisan onda je sve u redu. Žarenje može biti i koronarnog porekla a to bi trebao potvrditi ergo test.
Pozdrav
