Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96538)
?
Pitanje #41419Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Hirurška intervencija je jedina mogućnost za terapiju nodusa štitaste žlezde. Odluka se donosi na osnovu njihove veličine i postojanja sumnje na eventualni malignitet. Što se tiče veličine nodusa koju navodite ne verujem da može stvarati značajnije smetnje, tako da se može pratiti redovnim ultrazvučnim kontrolama 1-2 puta godišnje. O drugom aspektu odlučiće vaš endokrinolog na osnovu drugih pokazatelja.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Hirurška intervencija je jedina mogućnost za terapiju nodusa štitaste žlezde. Odluka se donosi na osnovu njihove veličine i postojanja sumnje na eventualni malignitet. Što se tiče veličine nodusa koju navodite ne verujem da može stvarati značajnije smetnje, tako da se može pratiti redovnim ultrazvučnim kontrolama 1-2 puta godišnje. O drugom aspektu odlučiće vaš endokrinolog na osnovu drugih pokazatelja.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41422Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Nodusi, čvorovi, štitaste žlezde su relativno česti posebno kod žena i najčešće nisu praćeni poremećajem funkcije. Ne postoji lečenje nodusa lekovima i jedino definitivno rešenje ukoliko svojom veličinom prave probleme ili ima razloga da se sumnja na malignitet je hirurška intervencija.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Nodusi, čvorovi, štitaste žlezde su relativno česti posebno kod žena i najčešće nisu praćeni poremećajem funkcije. Ne postoji lečenje nodusa lekovima i jedino definitivno rešenje ukoliko svojom veličinom prave probleme ili ima razloga da se sumnja na malignitet je hirurška intervencija.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41384Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Postoje hormoni koji se i nazivaju stres hormonima jer u takvim situacijama njihov nivo raste i pomaže organizmu da savlada krizne situacije. U pojedinim endokrinološkim bolestima postoje i značajne promene ponašanja pacijenta. Ukoliko postoji i drugi znaci i simptomi možda ima potrebe za ispitivanjem nekih endokrinih žlezdi. Obratite se vašem endokrinologa radi pregleda.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Postoje hormoni koji se i nazivaju stres hormonima jer u takvim situacijama njihov nivo raste i pomaže organizmu da savlada krizne situacije. U pojedinim endokrinološkim bolestima postoje i značajne promene ponašanja pacijenta. Ukoliko postoji i drugi znaci i simptomi možda ima potrebe za ispitivanjem nekih endokrinih žlezdi. Obratite se vašem endokrinologa radi pregleda.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41318Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Hipotireoza je definitivno stanje i terapija je po pravilu doživotna. Nešto povećane vrednosti ft4 i smanjenje tsh su znak da je doza koja uzimate za vas prevelika i da je treba smanjiti a ne prekidati lečenje.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Hipotireoza je definitivno stanje i terapija je po pravilu doživotna. Nešto povećane vrednosti ft4 i smanjenje tsh su znak da je doza koja uzimate za vas prevelika i da je treba smanjiti a ne prekidati lečenje.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41268Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Hvala vama na komplimentima i volela bih da vidim tog "stručnjaka" koji je takve vaše rezultate proglasio hipertireozom i predoziranjem leka. Ako bi uzeli u obzir samo navedene vrednosti hormona dozu leka bi slobodno mogli da povećamo. U svakom slučaju vaše je pravo da birate lekara. Terapiju bilo koje bolesti ne treba određivati i korigovati na ovaj način već posle pregleda pacijenta te je ovo samo pokušaj da se pojedini problemi u endokrinologiju približe pacijentima. I dalje stojim iza svega što sam napisala bez obzira na mišljenje stručnjaka koga citirate.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Hvala vama na komplimentima i volela bih da vidim tog "stručnjaka" koji je takve vaše rezultate proglasio hipertireozom i predoziranjem leka. Ako bi uzeli u obzir samo navedene vrednosti hormona dozu leka bi slobodno mogli da povećamo. U svakom slučaju vaše je pravo da birate lekara. Terapiju bilo koje bolesti ne treba određivati i korigovati na ovaj način već posle pregleda pacijenta te je ovo samo pokušaj da se pojedini problemi u endokrinologiju približe pacijentima. I dalje stojim iza svega što sam napisala bez obzira na mišljenje stručnjaka koga citirate.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41247Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Jedan od znakova nekih endokrinih bolesti jeste smanjen kvalitet i opadanje kose, ali ne može biti i jedini. Za tako nešto najčešće su odgovorni štitasta žlezda i nadbubrežne žlezde. Prekontrolišite ft4, tsh, cortisol i acth.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Jedan od znakova nekih endokrinih bolesti jeste smanjen kvalitet i opadanje kose, ali ne može biti i jedini. Za tako nešto najčešće su odgovorni štitasta žlezda i nadbubrežne žlezde. Prekontrolišite ft4, tsh, cortisol i acth.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41199Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Svaki poremećaj funkcije štitaste žlezde, ukoliko se ne leči pravilno, smanjuje šanse za začeće. Hipotireoza se leči veoma efikasno i jednostavno nadoknadom hormona. Problem je jedino odrediti pravu dozu leka. Najčešće je to doza oko 100mikgr l-tiroksina, tako da mislim da je za terapiju hipotireoze vaša doza premala. Kontrolišite ft4 i tsh. Nakon normalizovanja hormona ne bi trebalo biti problema da ostanete u drugom stanju. Treba imati na umu da u toku trudnoće potrebe za hormonima rastu i da dozu leka obično treba povećati.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Svaki poremećaj funkcije štitaste žlezde, ukoliko se ne leči pravilno, smanjuje šanse za začeće. Hipotireoza se leči veoma efikasno i jednostavno nadoknadom hormona. Problem je jedino odrediti pravu dozu leka. Najčešće je to doza oko 100mikgr l-tiroksina, tako da mislim da je za terapiju hipotireoze vaša doza premala. Kontrolišite ft4 i tsh. Nakon normalizovanja hormona ne bi trebalo biti problema da ostanete u drugom stanju. Treba imati na umu da u toku trudnoće potrebe za hormonima rastu i da dozu leka obično treba povećati.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41214Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Gubitak težine se obično javlja pre dijagnoze šećerne bolesti i početka terapije. Ukoliko se nastavi i nakon toga verovatno se radi o lošoj glikoregulaciji ili postoji neki sasvim drugi razlog za gubitak težine. Potrebno je korigovati dozu insulina ili vid insulinske terapije. Od pomoćnih sredstava postoje kombinacije vitamina i minerala koje povoljno utiču na glikoregulaciju i ublažavanje nekih hroničnih komplikacija šećerne bolesti
ass. Dr Milena Velojić Golubović
ass. Dr Milena Velojić Golubović
?
Pitanje #41233Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Endokrini sistem ne može biti ogovoran za autoimune reakcije, već i sam može biti napadnut takvim procesima. Možda bi trebalo zbog vaših problema uraditi polne hormone i hormone hipofize.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Endokrini sistem ne može biti ogovoran za autoimune reakcije, već i sam može biti napadnut takvim procesima. Možda bi trebalo zbog vaših problema uraditi polne hormone i hormone hipofize.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #41182Odgovoreno 6. 10. 2009.
Milena Velojić-GolubovićSpecijalista interne medicine
Poštovana,
Hiperprolaktinemije je jedan od najčešćih razloga steriliteta. Medikamentozna terapija je obično veoma efikasna, bilo da se koristi bromokriptin ili dostinex. Terapija traje mesecima, obično i do godinu dana. Bitno je odrediti dozu leka koja postiže terapijski efekat. Nakon terapije ne bi trebalo da bude daljeg povećanja prolaktina. Potrebno je u toku dijagnostike osim vrednosti prolaktina uraditi i nmr hipofize radi detektovanja eventualnog tumora, prolaktinoma koji je razlog povećanja prolaktina. Najčešće u toku terapije dolazi do smanjenja pa i nestanka samog tumora. U toku terapije nije dozvoljena trudnoća te treba primeniti mehaničku kontracepciju. Nakon prekida terapije najmanje mesec dana ne bi trebalo da se razmišlja o trudnoći.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
Hiperprolaktinemije je jedan od najčešćih razloga steriliteta. Medikamentozna terapija je obično veoma efikasna, bilo da se koristi bromokriptin ili dostinex. Terapija traje mesecima, obično i do godinu dana. Bitno je odrediti dozu leka koja postiže terapijski efekat. Nakon terapije ne bi trebalo da bude daljeg povećanja prolaktina. Potrebno je u toku dijagnostike osim vrednosti prolaktina uraditi i nmr hipofize radi detektovanja eventualnog tumora, prolaktinoma koji je razlog povećanja prolaktina. Najčešće u toku terapije dolazi do smanjenja pa i nestanka samog tumora. U toku terapije nije dozvoljena trudnoća te treba primeniti mehaničku kontracepciju. Nakon prekida terapije najmanje mesec dana ne bi trebalo da se razmišlja o trudnoći.
ass. Dr milena velojić golubović
Pozdrav
?
Pitanje #35748Odgovoreno 6. 10. 2009.
Oslobodjeni ste participacije osim za procentualno učešće za lekove sa Liste lekova koji se obezbedjuju na teret sredstava obavezanog zdravstvenog osiguranja.
?
Pitanje #38723Odgovoreno 6. 10. 2009.
Osiguranici koji su zaposleni ostvaruju zdravstveno osiguranje na osnovu prijave na zdravstveno osiguranje, ugovora o radu i lične karte.
Osiguranje po osnovu zaposlenosti je prioritetni osnov osiguranja.
Osiguranje po osnovu zaposlenosti je prioritetni osnov osiguranja.
?
Pitanje #36533Odgovoreno 6. 10. 2009.
Izabrani lekar u smislu člana 17. Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja je: (1) doktor medicine ili doktor medicine specijalista za oblast opšte medicine, odnosno specijalista medicine rada,
(2) doktor medicine specijalista pedijatrije,
(3) doktor medicine specijalista ginekologije,
(4) doktor stomatologije.
Osigurano lice može da ima samo jednog izabranog lekara iz grana medicine navedenih u stavu 1. ovog člana.
Osigurano lice bira izabranog lekara, i to:
Osiguirano lice ženskog poal starije od 15 godina života, pored izabranog lekara iz stava 1. tačka (1), odnosno tačke (2) ovog člana, ima i izabranog lekara doktora medicine specijalistu ginekologije:
dete do navršenih 18 godina života, pored izabranog lekara iz stava 1. tačka (2) ovog člana, ima izabranog lekara doktora stomatologije;
Osigurano lice starije od 65 godina života, pored izabranog lekara iz stava 1. tačka (1), odnosno tačke (3) ovog člana, ima izabranog lekara doktora stomatologije;
Žena u vezi sa trudnoćom i 12 meseci posle porođaja; osigurano lice pre transplatacije bubrega, odnosno operacije na srcu; u preoperativnom i postoperativnom tretmanu malignih bolesti maksilofacijalnog predela; Osigurano lice sa urođenim i stečenim težim deformitetom i postoperativnom tretmanu malignih bolesti maksilofacijalnog predela; osigurano lice sa urođenim i stečenim težim deformitetom lica i vilice u okviru preoperativnog i postoperativnog tretmana; osigurano lice u okviru posttumorske rehabilitacije i rekonstrukcije, može da ima izabranog lekara doktora stomatologije.
Osigurano lice bira izabranog lekara, po pravilu, kod davaoca usluga na području matične filijale.
(2) doktor medicine specijalista pedijatrije,
(3) doktor medicine specijalista ginekologije,
(4) doktor stomatologije.
Osigurano lice može da ima samo jednog izabranog lekara iz grana medicine navedenih u stavu 1. ovog člana.
Osigurano lice bira izabranog lekara, i to:
Osiguirano lice ženskog poal starije od 15 godina života, pored izabranog lekara iz stava 1. tačka (1), odnosno tačke (2) ovog člana, ima i izabranog lekara doktora medicine specijalistu ginekologije:
dete do navršenih 18 godina života, pored izabranog lekara iz stava 1. tačka (2) ovog člana, ima izabranog lekara doktora stomatologije;
Osigurano lice starije od 65 godina života, pored izabranog lekara iz stava 1. tačka (1), odnosno tačke (3) ovog člana, ima izabranog lekara doktora stomatologije;
Žena u vezi sa trudnoćom i 12 meseci posle porođaja; osigurano lice pre transplatacije bubrega, odnosno operacije na srcu; u preoperativnom i postoperativnom tretmanu malignih bolesti maksilofacijalnog predela; Osigurano lice sa urođenim i stečenim težim deformitetom i postoperativnom tretmanu malignih bolesti maksilofacijalnog predela; osigurano lice sa urođenim i stečenim težim deformitetom lica i vilice u okviru preoperativnog i postoperativnog tretmana; osigurano lice u okviru posttumorske rehabilitacije i rekonstrukcije, može da ima izabranog lekara doktora stomatologije.
Osigurano lice bira izabranog lekara, po pravilu, kod davaoca usluga na području matične filijale.
?
Pitanje #37947Odgovoreno 6. 10. 2009.
Odgovor na Vaše pitanje potražite u Fondu PIO matične filijale.
?
Pitanje #37977Odgovoreno 6. 10. 2009.
Pružanje zdravstvene zaštite van područja matične filijale predviđeno je članom 42. pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja "Sl. Glasnik RS" br. 56/2009, na sledeći način:
Kada izabrani lekar oceni da osiguranom licu ne može da se obezbedi odgovarajuća zdravstvena zaštita kod davaoca usluga na području matične filijale, dužan je da izda uput za najbližeg odgovarajućeg davaoca usluga van područja matične filijale koji može da pruži zdravstvenu zaštitu osiguranom licu.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana osigurano lice može da ostvari zdravstvenu zaštitu kod davaoca usluga na sekundarnom nivou van područja matične filijale, ukoliko je davalac usluga na sekundarnom nivou sa područja matične filijale udaljen od mesta stanovanja osiguranog lica više od 45km, a na području druge filijale postoji davalac usluga koji je znatno bliži mestu stanovanja osiguranog lica u odnosu na davaoca usluga na području matične filijale.
Zdravstvenu zaštitu iz stava 3. ovog člana osigurano lice ostvaruje na osnovu uputa izabranog lekara koji prethodno overava lice koje ovlasti direktor matične filijale.
Kada osigurano lice ostvaruje zdravstvenu zaštitu van područja matične filijale kao hitan slučaj bez uputa izabranog lekara, odnosno bez saglasnosti lekarske komisije matične filijale, odnosno prethodne overe matične filijale, davalac usluga je dužan u roku od tri dana od dana prijema osiguranog laica na lečenje da zatraži saglasnost lekarske komisije matične filijale za nastavak lečenja, a u slučaju iz stava 3. ovog člana, dužan je da zatraži saglasnost matične filijale.
Lekarska komisija matične filijale dužna je u roku od sedam dana od dana prijema zahteva iz stava 5. ovog člana da dostavi davaocu usluge saglasnost, odnosno ocenu o upotrebi nastavka daljeg lečenja osiguranog lica. Za slučaj iz stava 3. ovog člana, matična filijala dužna je da davaocu usluge dostavi saglasnost, u roku od sedam dana od dana prijema zahteva.
Ukoliko lekarska komisija matične filijale, odnosno matična filijala ne dostavi ocenu, odnosno saglasnost u roku iz stava 6. ovog člana, osigurano lice ima pravo na naknadu troškova lečenja na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Kada izabrani lekar oceni da osiguranom licu ne može da se obezbedi odgovarajuća zdravstvena zaštita kod davaoca usluga na području matične filijale, dužan je da izda uput za najbližeg odgovarajućeg davaoca usluga van područja matične filijale koji može da pruži zdravstvenu zaštitu osiguranom licu.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana osigurano lice može da ostvari zdravstvenu zaštitu kod davaoca usluga na sekundarnom nivou van područja matične filijale, ukoliko je davalac usluga na sekundarnom nivou sa područja matične filijale udaljen od mesta stanovanja osiguranog lica više od 45km, a na području druge filijale postoji davalac usluga koji je znatno bliži mestu stanovanja osiguranog lica u odnosu na davaoca usluga na području matične filijale.
Zdravstvenu zaštitu iz stava 3. ovog člana osigurano lice ostvaruje na osnovu uputa izabranog lekara koji prethodno overava lice koje ovlasti direktor matične filijale.
Kada osigurano lice ostvaruje zdravstvenu zaštitu van područja matične filijale kao hitan slučaj bez uputa izabranog lekara, odnosno bez saglasnosti lekarske komisije matične filijale, odnosno prethodne overe matične filijale, davalac usluga je dužan u roku od tri dana od dana prijema osiguranog laica na lečenje da zatraži saglasnost lekarske komisije matične filijale za nastavak lečenja, a u slučaju iz stava 3. ovog člana, dužan je da zatraži saglasnost matične filijale.
Lekarska komisija matične filijale dužna je u roku od sedam dana od dana prijema zahteva iz stava 5. ovog člana da dostavi davaocu usluge saglasnost, odnosno ocenu o upotrebi nastavka daljeg lečenja osiguranog lica. Za slučaj iz stava 3. ovog člana, matična filijala dužna je da davaocu usluge dostavi saglasnost, u roku od sedam dana od dana prijema zahteva.
Ukoliko lekarska komisija matične filijale, odnosno matična filijala ne dostavi ocenu, odnosno saglasnost u roku iz stava 6. ovog člana, osigurano lice ima pravo na naknadu troškova lečenja na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
?
Pitanje #38835Odgovoreno 6. 10. 2009.
Pravilnikom o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja "Sl. glasnik RS" br. 56/2009, članom 3. predviđeno je da svojstvo osiguranog lica utvrđuje matična filijala na osnovu prijave na obavezno zdravstveno osiguranje (u daljem tekstu: prijava) koju podnosi pravno ili fizičko lice u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.
Za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 1) i 2), tačka 4)-8), tačka 10), 11) i 13), tačka 15)-18), tačka 21) i tačka 24) zakona, u slučaju kada je mesto prebivališta osiguranika na području jedne filijale, a sedište obveznika uplate doprinosa na području druge filijale, matična filijala je filijala na čijem području osiguranik ima prebivalište.
Za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 3) zakona u slučaju kada postoji razlika u mestu prebivališta osiguranika u odnosu na sedište obveznika uplate doprinosa, matična filijala je filijala na čijem području je sedište obveznika uplate doprinosa.
Za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 14) zakona u slučaju kada postoji razlika u mestu prebivališta osiguranika u odnosu na sedište obveznika uplate doprinosa, matična filijala je filijala na čijem području je sedište omladinske, odnosno studentske zadruge.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, za osiguranika stranog državljanina iz člana 17. stav 1. tač. 10) i 24) zakona, koji nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije, matična filijala je filijala na čijem području strani državljanin ima boravište.
Takođe, član za istog pravilnika predviđa za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 1) i 2), tačka 4)-8), tačka 10), 11) i 13), tačka 15)-18), tačka 21) i tačka 24) zakona, da u slučaju kada na području filijale postoji razlika u mestu prebivališta osiguranika i sedišta obveznika uplate doprinosa, prijava na obavezno zdravstveno osiguranje za osiguranika stranog državljanina iz člana 17. stav 1. tačka 10) i 24) zakona, koji nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije.
Za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 1) i 2), tačka 4)-8), tačka 10), 11) i 13), tačka 15)-18), tačka 21) i tačka 24) zakona, u slučaju kada je mesto prebivališta osiguranika na području jedne filijale, a sedište obveznika uplate doprinosa na području druge filijale, matična filijala je filijala na čijem području osiguranik ima prebivalište.
Za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 3) zakona u slučaju kada postoji razlika u mestu prebivališta osiguranika u odnosu na sedište obveznika uplate doprinosa, matična filijala je filijala na čijem području je sedište obveznika uplate doprinosa.
Za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 14) zakona u slučaju kada postoji razlika u mestu prebivališta osiguranika u odnosu na sedište obveznika uplate doprinosa, matična filijala je filijala na čijem području je sedište omladinske, odnosno studentske zadruge.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, za osiguranika stranog državljanina iz člana 17. stav 1. tač. 10) i 24) zakona, koji nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije, matična filijala je filijala na čijem području strani državljanin ima boravište.
Takođe, član za istog pravilnika predviđa za osiguranike iz člana 17. stav 1. tačka 1) i 2), tačka 4)-8), tačka 10), 11) i 13), tačka 15)-18), tačka 21) i tačka 24) zakona, da u slučaju kada na području filijale postoji razlika u mestu prebivališta osiguranika i sedišta obveznika uplate doprinosa, prijava na obavezno zdravstveno osiguranje za osiguranika stranog državljanina iz člana 17. stav 1. tačka 10) i 24) zakona, koji nema prebivalište na teritoriji Republike Srbije.
?
Pitanje #35993Odgovoreno 6. 10. 2009.
Obratite se svojoj matičnoj Filijali za odgovor ili svom izabranom lekaru-ginekologu.
?
Pitanje #36742Odgovoreno 6. 10. 2009.
Lica koja su uključena u obavezno zdravstveno osiguranje izjednačena su u pogledu obaveza za plaćanje participacije kao i drugi osiguranici. U određenim situacijama mogu biti oslobođeni od plaćanja participacije npr. po osnovu dijagnoze, ukoliko imaju up-2 potvrdu za korišćenje zdravstvene zaštite u punom iznosu na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i u drugim slučajevima predviđenim pravilnikom o sadržaju i obimu prava na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i o participaciji za 2009. godinu ("sl. glasnik RS" br. 7/2009).
?
Pitanje #37446Odgovoreno 6. 10. 2009.
Ukoliko ste državljanin Republike Srbije i imate važeću ličnu kartu, zdravstveno osiguranje ostvarujete kao i svi ostali osiguranici predvidjeni članom 17, članom 24 i članom 22. zakonom o zdravstvenom osiguranju (Sluzbeni glasnik Republike Srbije br. 107/05, 109/05) tj prema činjenicama koje opredeljuju prioritetni osnov Vašeg zdravstvenog osiguranja
?
Pitanje #41066Odgovoreno 6. 10. 2009.
Petar BošnjakovićSpecijalista radiologije
U osoba koje imaju metalna strana tela od feromagnetnih materijala (kao sto su geleri!) ne moze se raditi pregled na magnetnoj rezonanci.
Alternativa je viseredni CT (MSCT).
S postovanjem, Prof. dr Petar Bosnjakovic
Alternativa je viseredni CT (MSCT).
S postovanjem, Prof. dr Petar Bosnjakovic
