Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96538 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96538)

?
Pitanje #40184Odgovoreno 11. 10. 2009.

Dobar dan doktore/doktorka, ne znam ni kako ovo funkcioniše. Ali ako ikako

Dobar dan doktore/doktorka, ne znam ni kako ovo funkcioniše. Ali ako ikako možete da mi date neki savet, bio bih vam beskrajno zahvalan. Imam 23 godi, iz bgda sam. Ono što me muči su problemi i tegobe sa stomakom koji traju unazad godinu i po dana. S tim, što su bolovi u trbuhu, donjem delu stomaka, sada i gornjem, postali agresivniji i učestaliji, u vidu prženja pečenja, probadanja. Od maja meseca ove godine, imao sam užasno duge i mučne dijareje, preko 20 stolica dnevno (niko nije verovao!) sa tragovima sluzi, povremeno krvi. Radjena je krvna slika i kolinoskopija u septembru. Nalazi su sledeći za krvnu sliku: wbc mi je 11. 19, ne# 7. 05, rbc. 6. 05, sedimentacija: 2, urea. 8. 9, trigleceridi 2. 01, radio sam i privatno test na helicobacter pilory iga: 1. 68 mi je. Rezultat kolonoskopije: normalan kolonoskopski nalaz uzete su biopsije rektuma zbog sumnje na mikroskopski kolitis rezultat ph nalaza: kriptalni sistem je regularan, kao i epitel koji je intaktan i mukoproduktivan, ali, uočava se blaga zapaljenska infiltracija pretežno u superficijalnom nivou koja je u fokusima praćena tendencijom ka agregiranjem inflamatornih ćelija, pretežno mononukleara i koji nisu jasno folikularnog tipa. Ovakvi agregati praćeni su na dva uzorka abrazivnim promenama iznad agregacije i retko limfocinim kriptitisom, ali ne i okolim povećanjem broja iel ćelija, odnosno raširenijom slikom limfocitne aktivnosti. Usled toga, nalaz nema jasne odlike mikroskopskog/limfocitnog kolitisa, ali pokazuje odlike limfocitnog akumiliranja, što zahteva praćnje. Dijagnostička kategorija inflamacije. Nekategorizovani/nespecificni tip, inflamatorna infiltracija: celularnost +, aktivnost inflamacije, minimalna, petostepeni gradus aktivnosti: 2a. 1 (ref. 0-5. 4) , epitelna kategorija: i (normalna) . T-68000, m-09350 data je terapija: asacol tablete 400mg 3*2 u naredna dva meseca i controloc tbl 40 mg, 1 mesec izvinite na ovom referatu, ali sam očajan, šetam se po svim mogućim lekarima ko neki deda, postao sam očajan zbog bolova. , prestao sa svim aktivnostima u zivotu. . Inace sam radio i test za hiv, nereaktivan sam. A u predelu poslednjeg rebra, povremeno opipam kao neku grudvu koja preskace, nije bolna ali čudan mi je osecaj kad pritisnem, niko nije uspeo da napipa od lekara, jer tek ponekad u nekom polozaju to napipam,. . Nadam se da cete mi odgovoriti, i savetovati sta da radim. . Hvala vam beskrajno unapred.
Aleksandar Nagorni
Aleksandar NagorniSpecijalista gastroenterologije
Zakažite
Poštovani,
Ordinirana vam je adekvatna terapija i predpostavljam da su se stolice normalčizovale. Uyimajte i tablete protiv bolova pre svega tablete buscopana do 3x1. Ne znam sa koje strane i u visini desnog ili levog rebra opipavate grudvu. Uradite eho gornjeg abdomena.
Pozdrav
?
Pitanje #41640Odgovoreno 11. 10. 2009.
Ljubiša Bocokić
Ljubiša BocokićSpecijalista urologije
Zakažite
Poštovana,
Nisam razumeo ko vam je operisao tumor besike-ginekolozi pri ginekoloskoj operaciji ili urolozi.
terapija i prognoza tumora besike zavisi od dubine prodora tumora u zid besike.
na osnovu poslatih podataka smatram da treba da se obratite uroloskoj kuci koja
se bavi lecenjem tumora besike i da ih poslusate.



Pozdrav
?
Pitanje #41582Odgovoreno 11. 10. 2009.

Postovani, moja pocetna dijagnoza je bila: neuroloski status: paravertebrlabi spazam u lumbalnom

Postovani, moja pocetna dijagnoza je bila: neuroloski status: paravertebrlabi spazam u lumbalnom delu obostrani, ostali nuroloski nalaz uredan. Negira ispad senzibiliteta. Vrat slobodan. Se i kks: se-7/h, le-10, 1, er-4, 84, hgb-144g/l, hct-43, 9, tr-275, lf neu82, 2% , mo 0, 6% , a 0, 2% mri lumbosakralnog segmenta kicenog stuba: na l5/s1 nivou smanjena visina iv prostora i degenerativno izmenjen iv disk. Prisutna je paramedijalna proturzija diska sa kompresijom duralne kese i radikularnim kontatkom u levom recesusu. Iv forameni slobodni bez radikularne kompresije. Intraduralno, u filum terminale dorzalno prisutna okrugla, jasno ogranicena lezija promera 6mm. Zakljucak: paramedijalna protruzija levo l5/s1 iv diska. Emng: nalaz pokazuje hronicnu umerenu afekciju korena s1 obostrano i l5 levo sa pokazateljima sveze denervacije za l5 levi i iritacijom l5 desno. Zatim su me poslali ponovo da uradim mr ovoga puta sa kontrastom. Nacinjeni su t1w/t2w sagitalni tomogrami lumbosakralnog segmenta od th11 do sakruma, kao i pdw paraaksijalni tomogrami u visini l4-5 i l5-s1 intervertebralnih (iv) diskova. Nalaz je da je lumbalna lordoza ocuvana. Nema znakova frakture niti dislokacije prsljenskih tela. Prikazuju se pocetne spondiloticne promene sa osteofitima. Spinalni kanal sinimljenog segmenta je uredne sirine. Conus medullaris se nalazi u visini l1. U duralnoj vreci dorzomedijalno u filum terminale u visini l1-l2 prisutna ranije dg. Okrugla jasno ogranicena promena dijametra 7mm. Promena u t1w intermedijarne is a u t2w sekvenci niske signalne vrednosti. Postkontrastno pokazuje intezvno pojacanje is. Zakljucak je: opisana promena intraduralno po mr karakteristikama odgovara neurinomu. Neurohirurg mi je saopstio da je neurinom benigni tumor i da ne moze sam da nestane, vec da je potrebna operacija, ali da mogu da sacekam jos 3-6 meseci da se to "prati". Odgovorio sam da nemam sta da cekam i da sam spreman da to uradim odmah. Iako sam to odgovorio, malo me je strah, s obzirom da mi je kicmena mozdina na oko 1, 5 cm iznad neurinoma, ali su tu oni nervni zavrseci (potpuni sam laik, ali sam citao na internetu) . Pitao sam neurohirurga da li je to radio vec, on je rekao da jeste ali da ne moze da se pohvali velikim brojem operacija jer u niskom klinickom centru ima svega 5-10 takvih operacija godisnje. Moje razmisljanje je da bi trebalo ti ljudi da znaju svoj posao, ali me je ipak pomalo strah. Jednom recju voleo bih da cujem vase misljenje o svom medicinskom problemu (molim vas bez reci utehe i sa sto manje latinskih reci da bih kao laik to mogao sto bolje da razumem) . Unapred hvala
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Savetujem vam da poslusate svog neurohirurga i da pratite na kontrolnim mrovima neurinom koji kako je mali i benigan on i sporo raste. Moguce je da tegobe koje opisujete nisu vezane za taj neurinom vec pre za diskus herniju na novou l5&sl. Ipak, operacija samog neurinoma moze biti skopcana sa znatno vecim brojem komplikacija nego klasicna operacija protruzije diska (ostecivanje nervnog korena, curenje likvora, infekcija itd) , pa je pravi potez saglasje sa neurohirurgom koji objektivno moze da izvaga odnos izmedju moguceg benefita i moguceg rizika.
Pozdrav
?
Pitanje #41981Odgovoreno 11. 10. 2009.

Postovani doktore imam pitanje vezamo za svoju majku koja boluje od aneurizme.

Postovani doktore imam pitanje vezamo za svoju majku koja boluje od aneurizme. Prije dvadeset dana konstantovana je ta bolest, na klinickom centru univerziteta u sarajevo, procita cu vam dva gkavna nalaza: iadsa krvih sudova mozga: metodom po seldingeru ponktira se arterija femoralis sa desne strane te se vrhom katetera udje u arteriju vertebralis sa lijeve strane, prikaze zavrsni dio arterije vertebralis, arterija bazilaris koje su urednog toga, sirine, pravilnih kontura. Na samom vrhu arterije bazilaris vidljiva je sakularna aneurizna velicine tri centrimetra usmjerena prema gore, a i pocetni dio arterije cerebri posterior sa lijeve strane je prosirena. Vrhom katetera se selektivno udje u arteriju karotis internu sa desne strane, prikaze zavrsni dio iste gdje se vidi da je trkutasto prosireno izlaziste straznje komunikantne arterije. Prikaze se arterija cerebri anterior i media gdje se uz gornji rub zavrsnog dijela a1 arterije cerebri anterior vidi sakularna aneurizna velicine dva milimetra. Arterija cerebri anterior i media su uredne arborizacije. Vrhom katetera se udje u arteriju karotis komunis sa lijeve strane, prikaze zavrsni dio arterije karotis interne te arterija cerebri anterior i media koje su urednog toka, sirine i arborizacije. Zakljucak: nalaz ukazuje na gigantsku aneurizmu zavrsnog dijela arterije bazilaris velicine tri cm, usmjerena prema gore stim da se napominje da je pocetni dio arterije cerebri posterior sa lijeve strane takodje prosiren. Takodje je vidljiva manja aneurizma zavrsnog dijela arterije karotis interne sa desne strane usmjerena prema straga i literalno. Drugi nalaz kaze: mri neurokraniuma: 1, 5 tesla: aksijalno t1 se, flair, aksijalno i sagitalno t2 tse, 3d tof. Kod mri mozga infratentorijalno intenzitet signala mozdane substanice uredan sa medioponiranom, uredno kalibriranom iv mozdanom komorom. Supratentorijalnom, vidi se da je lijeva literalna mozdana komora u cjelosti izrazito siroka sa pocetnim periventrikularnim razrjedjenima oko iste. Desna lateralna kao i treca mozdana komora urednom polozaja i sirine. U projekciji zavrsnog dijela arterije bazilaris vidljiva je area velicine 3x1, 5 cm, koja se propagira u pod iii komore, koja je jasno ogranicena, hipointenzna u t2, formirana poput lukovice u t1 w i odgovara aneurizmi. Kod mr angiografije arnerijskih krvnih sudova vilisovog kruga prikaze se arterija karotis interna obostrano te arterije cerebri anterior i media koje su urednog toka, sirine nesto neravnijih kontura, uredne arborizacije. Prikaze se arterija bazilaris iz cijeg zavrsnog dijela izlazi aneurizma koja je vecim dijelom trombozirana na angiografskim sekvencama velicine 1, 5 cm usmjerena prema gore. Zakljucak: nalaz ukazuje na veliku aneurizmu zavrsnog dijela arterije bazilaris velicine 3 cm, usmjerene prema gore u iii mozdanu komoru koja je djelimicno trombozirana i koja dovodi do subdekompenziranog hidrocefalusa na nivou lijeve lateralne mozdane komore. Postovani doktore doktori neurohirurzi klinickog centra u sarajevu mi preporucuju, lijecenje majke endovaskularnom embolizacijom, pa bih vas molio da date svoje misljenje i da li se to moze uraditi u vma beogradu, ja bih vam poslao i snimke na cd-u, unaprijed hvala. Postovani doktore da li ste ikako vi u mogucnosti da mi posaljete bilo kakav broj vojno medicinske akademije u beogradu, da bi se raspitao da li su kompetentni za takav vid lijecenja, i da li mi vi mozete reci neku probliznu cijenu u resavanja ovog problema. .
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Nazalost kod sebe nemam broj telefona, ali cete ga lako dobiti od sluzbe 988 (011|988) ili jednostavno preko interneta nadjete sajt vma i njegovog odljenja za intereventnu radilogiju, tj. Neurohirurgiju. Sto se tice cene to cete se informisati kod odgovrajuce finansijske sluzbe na vma, nasta ce vas uputiti sa samog odeljenja neurohirurgije.
Pozdrav
?
Pitanje #41918Odgovoreno 11. 10. 2009.

Poštovanje, imala sam 2 operacije kičme. Prvu u 32. Goj godini, a

Poštovanje, imala sam 2 operacije kičme. Prvu u 32. Goj godini, a drugu sada u 34. Godini. 1975. Godište sam. Dijagnoza je spondilolisteza gradus ii/iii. Od druge operacije prošlo je 4 meseca. Prava operacija bila je 22. 04. 2008. Uradjena je transpedikularna fiksacija 4 šrafa, 2 šipke, bilo je dobro, posle 3 meseca kada sam ponovo počela više da stojim i da se krećem-stanje isto kao i pre operacije. Noge se oduzimaju ne osećam ih od kolena na dole bol veliki bol u potkolenicama, boli pri kretanju, pri stajanju sedenju. Druga operacija je uradjena 04. 06. 2009. - laminektomija- uradjena je dekompresija- korenova živaca- a zahvat je radjen jer je ustanovljena nestabilnost segmenata i trebalo je dodati još šrafova. Dok sam došla na red- to je nekako sraslo. . . Kaže neurohirurg -da je to konstatovao pri operaciji- pa nije uradjeno planirano trebalo je da se doda još 2-4 para šrafova- i da se još više oslobode otvori gde izlaze nervi- forameni. Uradjena je laminektomija-sve drugo bilo je rizično da se dira da ne bi pukao pršljen. 3 meseca posle druge operacije ponovo isti simptomi. S tim što sada bole i pete i skočni zglobovi i potkolenice. . . Moje mišljenje, - kako postanem više vertikalna snadje me bol kao pre operacije- dok ležim-posto operativno- taj bol se ne pojavljuje. Bol se povećava pri kretanju- pri dužem stajanju i pri sedenju. Uradila sam i četvrti emng- i novu magnetnu br. 3 * * * prilažem najnovije nalaze- a u slikama sam priložila mangetnu 1, 2 i 3 nadam se da sam uspela- magnetna pre prve, pre druge, i posle druge operacije. * * * nalaz emng: celokupan emng nalaz ukazuje na postojanje jake i hronične lezije korena l4 desno i jake hronične lezije korenova l5 i s1 desno. U celini nalaz ne odstupa od prethodnog (05. 12. 2008.) sa desne strane. . . . Tibiaslis- s1, s2 - umereno jaka lezija, nema spontane aktivnosti- voljna aktivnost kasna peroneus- l5, s1 - umereno jaka lezija, nema spontane aktivnosti- voljna aktivnost kasna peroneus- l4- l 5 - jaka neurogena lezija nema spontane aktivnosti- voljna aktivnost kasna * * * klnika za rehabilitaciju “dr. Miroslav zotović” nalaz i mišljenje lekara: dg. St. Post dh l5-s1 dg2: m54 u medjuvremenu je uradjen emg nalaz koji ukazuje na postojanje jake i hronične lezije korena l4 desno i umereno jake hronične lezije korena l5 i s1 desno. Nmr nalaz ukazuje na izraženu sponilolistezu l5-s1. Funkcionalni nalaz neproenjen tokom dužeg perioda, bez obzira na primenjenu terapiju. Bolovanje i kontrola neurohirurga. Terapija je u toku. * * * vojnomedicinska akademija kabinet: neh dg: st. Post decompresio canalis spinalis reg l5-s1 st. Post stabilisatio transpedicularis l5 et s1 propter spondylolistesam l5. Gr. Ii/iii mr i emng u prilogu. Emng nalaz kao i preoperativni, mr pregled ukazuje na dekompresiju nervnih elemenata u navedenoj regiji. U neurološkom nalazu bez jasnog radikularnog bola, lazarević negativan. Potrebno je nastaviti sa fizikalnom terapijom u trajanju od mesec dana, potom kontrola neurohirurga. * * * izveštaj- magnetna br. 3 - 14. 09. 2009. Mr ls kičme: na učinjenim presecima se vidi da je trup l5 pršljena anteponiran u odnosu na s1 segment za više od ½ ap dijametra, što ukazuje na izraženu sodnilolistezu. Postoji i izražena konsekutivna foraminostenoza. Vidi se stanje nakon transpedikulatne fiksacije l5-s1. Vidljivi su i znaci diskartroze u nivou izmedju l5-s1 ovo bi nadam se bili svi potrebni podatci najkraće moguće moje pitanje je- da li vi znate zašto ponovo trpim bol, kao i posle prve i pre prve operacije? Da li je prosto to normalno stanje posle operacije kičme i da li jednostavno ne može da bude bolje? Ili postoji rešenje, definitivno ovog mog dvogodišnjeg problema? Takodje osećam i čujem krckanje u lumbalnom delu kada legnem posle stajanja- samo nešto pukne-paak ili tiše krcne. Kao nokat o nokat onako onaj zvuk. . . Molim vas recite mi da li znate uzrok stalno lošeg stanja i da li u mome slučaju može biti bolje od ovoga sad. Nije mi problem da ne osećam dobro desnu nogu ali mi je porblem neverovatan bol koji trpim- kao da me neko pritiska kao kada vežete gumicu na prst- pa on onako utrne i bude bezosećajan- i boli taj deo od gumice na dole- e tako ja osećam od kolena na dole sa epicentrom u stopalima dakle -imam utisak kao da su "odsečena " od skočnih zglobova na dole. . . Unapred hvala i izvinite na preobimnosti ali ovo je bilo maksimalno sažeto.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Slika koju ste poslali prikazuje skliznuce prsljenova l5 u odnsou na sl kakavo se retko vidja. Postopertivni snimak niste poslali, ali na osnovu prekucanog nalaza radiologa, reklo bi se i da posle obe operacije to skliznuce i dalje postoji uprkos postvaljenim srafovima. To bi bio verovatni uzrok vasim mukama. . . . Treba reci da se fiksacijom i retko postize vracanje prsljenova na svoje mesto, i to nije nikakav propust operatora, vec uobicajni ishod ovakvih operacija bude tkz "fuzija" prsljenova ili zaustavljanje daljeg napredovanja skliznuca. Druga operacija gde je uradjena foraminktomija trebalo bi da da olaksanje prenapegnutim ili pritisnutim nervnim korenovima. Za sada, u dogovoru sa svojim neurohirurgom maksimalno iskorisitite mogucnosti konzervativnog tretmana i rehabilitacije, i dajte sansu da se upaljeni nervni korenovi nakon druge operacije malo "smire". Perspektiva je, u suprotnom, moguca nova operacija. . .
Pozdrav
?
Pitanje #41960Odgovoreno 11. 10. 2009.
Dragan Milić
Dragan MilićKardiovaskularni hirurg
Zakažite
Poštovana,
Jedini nacin da se utvrdi da li je u pitanju slepo crevo je klinicki pregled. Ovaj pregled zajedno sa analizom krvne slike (broj belih krvnih zrnaca) i utvrdjivanjem razlike izmedju aksilarne i rektalne temperature za vise od 1c moze ukazati da se radi o slepom crevu. Sudeci prema vasem opisi smatram da se ne radi o slepom crevu. Ukoliko se bolovi ne smiruju ili dolazi do njihovog pojacavanja javite se hirurgu na pregled koji ce utvrditi dijagnozu.

ass dr med sc dragan milic
Pozdrav
?
Pitanje #41808Odgovoreno 11. 10. 2009.

Postovani, u maju ove godine imala sam infekciju respiratornih organa. Zahvatila je

Postovani, u maju ove godine imala sam infekciju respiratornih organa. Zahvatila je nos, uho i grlo. Lekari nisu bili sigurni da li je u pitanju alergija ili infekcija jer nisam imala temperaturu. Simptomi koji su poceli bili su bol ispod uveta i unutar njega, iritantno grlo (kao da je predjeno smirglom preko njega) , slajm koji se spustao iz nosa u grlo i koji je poceo da bude sukrvicav i sivkast, a kasnije je preslo i na kasalj koji je dugo bio suv i prestao je kad sam otisla na more (pri kaslju nisam izbacivala krv ni nista slicno) . Ja sam se uplasila zbog sukrvicavog izgleda slajma ali je doktorka rekla da to mora tako kada je infekcija, da se to spusta iz sinusa, a ja inace ne pusim. Druga lekarka je mislila da je sve to od alergije posto mi je desni sinus stalno zapusen i sluzokoza nosa joj je izgledala kao da je pod alergijom. Uglavnom, nakon ispijenih antibiotika receno mi je da je sve zaleceno. Ipak, narednih meseci u avgustu i septembru i dalje osecam blagu iritaciju u predelu pluca (bronhija) , tacnije u centralnom delu grudi, tacnije odmah tu gde pocinje vrat i uvek je tu neki blagi slajm koji osecam i za koji ne znam da li dolazi iz grla ili nosa. Da spomenem da ne kasljem niti me boli grlo. Jedino sto mi je desna nozdrva zapusena ujutru kad se probudim (valjda od desnog sinusa) . Ono sto me zabrinjava je sto u ispljuvku (koji ne povucem jako iz pluca, niti nosa) vec samo taj sto stoji u ustima i pri ulazu u grlo, pojavljuju se povremeno brankasto-crvene tackice. Prvo sam mislila da je od hrane, ali onda sam videla da se to pojavi i nekad kad nisam nista jela u toj boji a plus sam oprala zube. Par puta kad sam prala zube pojavilo se malo vise krvi a nisam na oko mogla da vidim odakle potice da li od desni ili neceg drugog, posto ne mogu da vidim da li krvare desni. . . Takodje par puta pri izduvavanja nosa ili spustanja sadrzaja iz nosa u grlo pojavila se opet ona sivkasta boja (svi mi kazu da je to od prasine) , ja ne znam sta je vise u pitanju. Da spomenem d aponekad imam mucninu bas u predelu grla, kao da me tu nesto iritira odatno pa izaziva mucninu, a par puta sam imala i groznicu, neko cudno grcenje misica koje je proslo nakon sto sam popila klometol. Opet sve to bez temperature. Sve mi je ovo konfuzno i jako cudno. Ja bih vas najljubaznije zamolila za savet sta bih trebala jos da ispitam (mozda ispljuvak?) , i da li je ovo zabrinjavajuce? Takodje da li mozete da pretpostavite o cemu se radi? Hvala unapred na odgovoru. Pozdrav
Dušanka Milošević
Dušanka MiloševićSpecijalista otorinolaringologije
Zakažite
Poštovana,
Prvo proverite da krvarenje ne potiče iz pluća kod pulmologa.
Pozdrav

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460