Kad beba ima skraćenu podjezičnu resicu možemo očekivati teškoće prilikom hranjenja. Za ma...
- Diplomirani logoped, rođena 1981. u Beogradu.
- Diplomirala na Defektološkom fakultetu (sada: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju), logopedski smer, 2005. godine
- Po zavrsetku studiranja započela pripravnički staž na Klinici za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”.
- Nakon pripravničkog staža nastavlja sa radom na dečijem odeljenju Klinike.
- Bavi se problemima kasnog progovaranja, govornih i jezičkih poremećaja (razvojna disfazija, mucanje, problem artikulacije), kašnjenja u govorno-jezičkom razvoju usled poremećaja iz spektra autizma, genetskih mutacija, neuroloških promena. Radi sa decom koja imaju riziko faktor ili više njih. Bavi se i patologijom glasa, problemima čitanja, pisanja, računanja i ostalih školskih veština.
- Radi sa decom i odraslima koji su doživeli povredu glave, pacijentima koji imaju smanjene motorne i/ili mentalne sposobnosti i/ili imaju problem sa čulom vida/sluha.
- Neke od dodatnih edukacija: More Than Words The Hanen Center (rad sa decom sa dijagnozom iz spektra autizma i njihovim porodicama), It Takes Two to Talk The Hanen Center (rad sa decom koja kasne sa razvojem jezika i njihovim porodicama), DTTC metoda (dijagnostika i tretman dece sa govornom apraksijom), NTC sistem učenja....
- Tokom 2017. godine radila kao vodeći logoped u LIH Olivia’s Place Shenzhen Pediatric Clinic, u Kini.
- Od 2019. godine počinje da radi u Edukativnom centru "Radost govora" u Beogradu.
- U slobodno vreme bavi se prevođenjem stručnih tekstova i članaka.
Dete od dve i po godine ne govori, sem reči mama, ne, ja ponekad izusti i poneku reč sasvim normalno npr. neću, nedamo ali nikako neće da ponovi, kao da ne upotrebljava jezik pri izgovoru nekih reči. Da li ovde ima mesta za zabrinutost. Po nekima do tri godine netreba da se reaguje
Molim za vaše mišljenje.
Poštovana,
Ovde ima mesta za veliku zabrinutost. Reagujemo čim uočimo odstupanja. Čekajući samo produbljujemo jaz izmedju našeg deteta i vršnjaka koji govore, jer svakim danom vršnjaci imaju nove reči, a dete koje ne govori ni jednu novu.
Smatram da je u pitanju značajno kašnjenje u razvoju govora i jezika. Smatram da je potrebno da se javite logopedu što pre. Potrebno je uraditi dijagnostiku, videti na kom razvojnom nivou se dete nalazi i odmah potom započeti intenzivan tretman. Pored redovnog odlaska kod logopeda potrebno je svakodnevno raditi kod kuće sa detetom.
Jako je važno ne zahtevati od deteta da ponavlja. Ponavljanje jeste važno i osnova je učenja. Ali insistirajući da se reč ponovi, možemo kod deteta da stvorimo otpor. Važno je da uvek imamo na umu da učenje treba da dodje iz osećaja prijatnosti a ne sile i prisile.