Stetoskop
Stetoskop
Pitajte doktoraSve oblasti

Sve oblasti – pitajte doktora

Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96424 pitanja iz svih oblasti.

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Svi odgovori (96424)

?
Pitanje #4456Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Poštovani / poštovana, zbog mogućih neprijatnosti do kojih može da dovede fenomen koga nazivamo psihička indukcija, smatram da nije dobro da Vam direktno odgovorim na ovo pitanje. Morate mi verovati da je to u Vašem interesu. Ako imate konkretan problem vezan za određene tegobe, nejasnoće u objašnjenju nalaza, razjašnjenju tegoba koje osećate ili mogućnostima njihovog lečena, slobodno se javite. Srdačan pozdrav.
?
Pitanje #4444Odgovoreno 23. 4. 2008.
Bojan Jovanović
Bojan JovanovićSpecijalista opšte hirurgije
Zakažite
Postoje endokrini poremecaji koji mogu usloviti veliki gubitak telesne tezine uz ocuvani i povecani apetit, npr hipertireoza, secerna bolest. Ipak, citajuci vas mejl, vise imam utisak da je kod vaseg oca u pitanju psihicki poremecaj, tako da vam savetujem da ga prvo odvedete kod psihijatra na pregled, pa tek ako se on izjasni negativno, obratite endokrinologu za dalje ispitivanje.
Ass.dr Milena Velojic Golubovic
?
Pitanje #4449Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Problemom hormona rasta se u Beogradu najvise bavi Prof.dr Vera Popovic koja radi na Institutu za Endokrinologiju, KC Srbija. Sto se tice povezanosti verovatno nema nikakve ali ipak treba dete prvo pregledati pa donositi zakljucke.
Ass.dr Milena Velojic Golubovic
?
Pitanje #4526Odgovoreno 23. 4. 2008.

Postovani javljam Vam se za pomoc. Dijabeticar sam Tip II, od 90.god

Postovani javljam Vam se za pomoc. Dijabeticar sam Tip II, od 90.god , a na insulinu od 95 godine do danas. U medjuvremenu sam lecen zbog infarkta i reinfarkta i operisan zbog karotidne bolesti levo 70 % i to 2003.godine. Zbog promjena na kicmi imam paralizu lijeve noge i i teže je upotrebljavam za hod , zbog oduzetosti stopala. Prije izvesnog vremena sam uradio dopler krvnih sudova d. Ekstremiteta, zbog bolova-grceva, koji mi se javljaju pri hodanju otprilike na 100m ponekad, ne stalno, u desnoj nozi.U prilogu Vam ga i prosledjujem skeniranog. Pored ostalog konstatovano mi je ....Obostarno u nivou A.Poplitea koje su diametra 10mm kao I AFS uocavaju se znaci okluzivnih promjena...... Ljkari su me do daljnjega odbili za hirusku intervenciju-operaciju ijako su mi uradjene sve pretrage i pripreme za operaciju i imao sam saglasnosti svih ljekara (kardiologa, anesteziologa, endokrinologa...), da se ista moze odraditi. U otpusnoj listi su mi naveli setnju preko granice bola, naravno da cu to i raditi , ali moj problem se s tim ne moze popraviti. Svakoga dana setam po par kilometara 2-3 km, ali sam svjestan da to nije rjesenje. Molim Vas za misljenje i upute sta mi valja dalje raditi kako bih izbjegao ne zeljene komplikacije , gangrenu i sl. Posto sam svjestan ukoliko nema protoka sta se dalje desava. Ukoliko postoji neku drugi vid intrvencije, lasera, stenta i sl . Molim Vas da mi date smjernice. Ako se moze spreciti molim Vas da mi ukazete kako? Unaprijed zahvalan Veselin K. 069 0321 761
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Revaskularizacija se izvodi u slucajevima kada se bol u misicima nogu javlja pri hodu na distanci manjoj od 50 m, kada postoji bol u nogama u  miru (pri lezanju) ili kada se pojavi gangrena. Slazem se sa kolegama da u ovom trenutku operacija nije neophodna i da je bolje sprovesti medikamentozni tretman (kontrola secera i masnoca, prestanak pusenja, hodanje, uzimanje aspirina, cilostazola i po potrebi statina). Na zalost operacija nije carobni stapic koji resava problem i treba je izvesti samo kada postoji prava medicinska indikacija. Vaskularne operacije su izuzetno zahtevne i nose brojne operativne rizike.

ass dr med sc Dragan Milic

?
Pitanje #4468Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Treba da uradite MRI mozga i komplet evocirane potencijale (EP). Na snimanje ponesite nalaze ORL i oftalmologa. Pricacemo potom.
Pozdrav
?
Pitanje #4459Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Postovani,
 
Potrebna su samo redovna previjanja operativne rane pri cemu ce ova secernacija iz rane svakako prestati. Nekada je za to potrebno par dana a nekada i nekoliko nedelja. Nije nista ozbiljno i ovo je relativno cesta komplikacija operativne rane nakon operacije slepog creva.
 
ass dr med sc Dragan Milic

?
Pitanje #4492Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Verovatno je da vasi simptomi ni posle nove operacije nece u potpunosti prestati. Pocnite sa nosenjem elasticnih carapa koje imaju kompresiju (pritisak) klasa 2 (20-25 mm Hg). Velicina carape se odredjuje prema obimu vase noge i carape se nose tokom celog dana (navlacite ih ujutru dok ste jos u krevetu) i skidate ih uvece pred spavanje. Preporucujem vam da uzimate i tablete Phlebodia (jedna tableta dnevno).Mozete leteti avionom bez problema pri cemu je pozeljno da imate elasticne carape na sebi. Ako niste imali ranije trombozu vena nije potrebna dodatna profilaksa.
 
ass dr med sc Dragan Milic
?
Pitanje #4498Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
Na zalost, ne mogu Vam dati savet koji bi resio Vas i problem ogromnog broja
ljudi, koji je stalno u povecanju, a tice se alergijskih manifestacija.
Takodje, na "zasicenje" lekova koji se koriste u sprecavanju alergije ne
mozemo uticati. Morate se obratiti svom lekaru opste prakse koji ce Vam
preporuciti neke slicne preparate.

?
Pitanje #4501Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
O podrhtavanju kapaka sam u nekoliko navrata odgovorila do sada, pa Vas molim
da procitate neki od prethodnih odgovora. Ne predstavlja neki konkretan
simptomatoloski znak i ne zahteva neku posebnu terapiju. Najverovatnije se
radi o umoru ili se javlja kao posledica neke stresne situacije.

?
Pitanje #4512Odgovoreno 23. 4. 2008.
Stetoskop InfoLekar
Zakažite
INR mora da se odrzava izmedju 2-4. Ukoliko je manji nema potrebnog antikoagulantnog efekta, ukoliko je veci postoji opasnost od krvarenja. Upravo zbog toga se u pocetku terapije kontrole vrse cesce, a kasnije kad se uspostavi doze leka koja odrzava INR izmedju 2-4, nesto redje, recimo jednom mesecno. U pocetku se zato i menja doziranje, posle nekog vremena se ustali na odredjenoj dozi. Obicno dozu antikoagulantnog leka odredjuje specijalista transfuziolog a na osnovu analiza i kontrola. Pacijent mora da zna da mnogi lekovi mogu da povecaju koncentraciju antikoagulantnog leka u krvi i da tako povecaju sklonost ka krvarenju. Zbog toga i dobiju citavu listu lekova koje ne smeju da koriste istovremeno sa antikoagulansima. Sto se tice hrane, namirnice bogate vitaminom k (kupus recimo) mogu da smanje antikoagulantna svojstva ovih lekova i samim tim i INR.
S postovanjem,
Srdjan Pesic

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460