Pitajte doktoraSve oblasti
Sve oblasti – pitajte doktora
Postavite pitanje o simptomima, dijagnozi ili terapiji. Odgovor lekara je potpuno besplatan. Već 96491 pitanja iz svih oblasti.
Da zakažete pregled pozovite 063 687 460
Svi odgovori (96491)
?
Pitanje #12121Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Najverovatnije je da nemate kondilome-ponekad se sluzokoža vagine papilomatoznom strukturom čini suspektnom na kondilome. Ipak, proverite i kod trećeg ginekologa, ali obavezno kolposkopskim pregledom.
?
Pitanje #11786Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Nije neophodno da prestanete sa Concorom, jer on stvarno smanjuje Vaše aritmije. Lekovi za astmu sa druge strane ubrzavaju srčani rad. Ne dešava se ništa loše ali su Vam ti lekovi neophodni.
?
Pitanje #12125Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Moguće je sve što ste pitali- nije greška u biopsiji- dijagnoza je tačna- ne znači da je metastazirao-radi se o \"blažem\" obliku karcinoma. Konsultovan asist. dr A. Karanikolić- hirurg. Th-operativna.
?
Pitanje #11683Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Žao mi je zbog smrti Vama drage osobe, pokušaću da Vaam odgovorim.
Kod mladih ljudi u slučaju iznenadne smrti najčešća su 2 razloga:
1. pucanje nekog krvnog suda u glavi (aneurizma) koji je osoba imala urodjeno i oduvek, a koji ne moraa dati nikakav simptom
2. maligna srčana aritmija (fibrilacija komora) koja se javi u osoba sa zadebljanjem srčanog mišića (tzv. hipertrofična kardiomiopatija) a koja isto tako može proticati bez simptoma i tegoba.
Mislim da je u ovom slučaju bio poremećaj tipa 2.
?
Pitanje #11679Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Vi i sami sugerišete da terapija nije dovoljna jer i dalje ima tegobe. Ima mesta za antiaritmike u terapiji. Možda bi bilo pametno da je pregleda i gastroenterolog, jer nekada želudac može napraviti gomilu kardioloških tegoba.
?
Pitanje #11652Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
VPV je u stvari WPW sindrom ili sindrom preekscitacije. Normalno se impulsi iz pretkomore u komore sprovode preko AV čvora. Kod WPW sindroma postoji jedan dodatni put (u 6 raznih varijacija) kojim se može zaobići AV čvor a što može dovesti do veoma brzog rada srca. WPW se leči medikamentno (kontrola aritmija) ili putem ablacije (kateterom se kroz venu iz noge uradi spaljivanje ovog dodatnog puta). Stanje nije alarmantno a probadanja nisu simptom WPW-a.
?
Pitanje #11644Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tup bol u ruci koji opisujete pre može biti posledica velike doze Sortisa. Kako su svi markeri oštećenja srca bili negativni, treba isključiti promene na krvnim sudovima kao razlog za tegobe koje ste opisali. Kontrola može biti samo test opterećenja i naravno EKG.
?
Pitanje #11599Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
53 otkucaja u minuti je blizu donje granice tolerancije srčane frekvence. Kada je nišža od 50 to nazivamo bradikardijom. Može se javiti u raznim oboljenjima ali i kao posledica uzimanja nekih lekova. Fiziološki se javlja kod nekih ljudi, pogotovu sportista. AKo rad srca bude jako spor, mogu se javiti nesvestice i vrtoglavice.
?
Pitanje #11598Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Ne postoji osoba koja ne može dobiti infarkt. Ono što znamo iz mnogobrojnih istraživanja je da pacijenti sa dijabetesom češće oboljevaju od infarkta (to je manifestacija ateroskleroze). Za Vas je važno da dobro regilišete dijabetes, kontrola hipertenzije (ako je imate), regulisanje telesne težine, po potrebi uzimanje lekova za obaranje holesterola.
?
Pitanje #11593Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Najpre treba uraditi ultrazvuk srca da bi se videlo da li postoje promene u morfologiji srčanih struktura. Holter i EKG mogu pomoći u identifikaciji vrste poremećaja srčanog ritma. Može se ugraditi ispod kože loop recorder koji registruje EKG tokom više meseci. AKo tahikardije prelaze 180 u minuti konsultovati elektrofiziologa (pominjete Dedinje, tamo taj posao rade dr Vukajlović i dr ANgelkov).
?
Pitanje #11582Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Čestitke za onaj prvi deo Vašeg pisma u kome opisujete kako ste rešili svoj problem.
Puno mladih ljudi mi piše o prolapsu mitralne valvule( PMS) kao dijagnozi koja im je postavljena. PMS najčešće daje ekstrasistole i ubrzan rad srca kao simptom a kod osoba koje su sklone emotivnijem reagovanju neprepoznavanje ovih tegoba može dovesti do panične reakcije. Pošto loše spavate, neka Vam lekar propiše neki hipnotik koji bi Vam omogućio 5-6 sati neprekidnog sna.
?
Pitanje #11562Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Verovatno je lekar koji Vas je pregledao mislio na listiće mitralne valvule. Ona ima dva listića (kuspisa) i ako je jedana od nih duži, što je malo nezgrapno objašnjenje i opis, verovatno da postoji mali prolaps mitralne valvule. To je urodjeno i zaista ne predstavlja nešto što treba lečiti.
?
Pitanje #11508Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Tegobe koje opisujete nemaju karakter srčanih tegoba, liče na medjurebarnu neuralgiju. Analgetici tipa Brufena ai utopljavanje će Vam pomoći.
?
Pitanje #11507Odgovoreno 5. 10. 2008.
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
To što se VES (ventrikularne ekstrasistole) javljaju više za vreme rekreacije po meni je razlog da se na njih obrati više pažnje, ne želim da ovim hranim Vašu anksioznost. Upravo zato, da bi bili mirniji, uradite test opterećenja. Ne znam u kom gradu živite, javite se kardiologu.
?
Pitanje #12034Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Neka potraži mišljenje još jednog urologa za početak-nemojte odmah sumnjati na prevaru. Nekada se Tisonove žlezde (prisutne normalno na glansu) proglašavaju kondilomima [pogledajte i Vi zajedno-lupom ima li nešto što odskače od ranijeg izgleda]. Praktično-šanse su u promilima.
?
Pitanje #12042Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Upravo tada su joj plodni dani. Plodne dane izračunavate kada od dužine ciklusa - recimo 27 dana oduzmete 14 dana=znači ovulacija je 13.og dana. Pošto j.ćelija živi 48 h, a spermatozoid 72 h, teorijski plodni dani su +- 5 dana u odnosu na dan ovulacije (8-18 dan u opisanom slučaju). U teoriji je taj period malo kraći, ali su uvek moguća iznenađenja.
?
Pitanje #12044Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Poštovana,
kod nas se ginekolozi ne bave dojkom, ali Vaši nalazi ne upućuju na postojanje patološkog supstrata. Prisutna je slika fibrocistične displazije dojke što je benigna svakodnevna stvar. Ipak sa ovim rezultatima javite se hirurgu koji Vas je uputio na mamografiju.
kod nas se ginekolozi ne bave dojkom, ali Vaši nalazi ne upućuju na postojanje patološkog supstrata. Prisutna je slika fibrocistične displazije dojke što je benigna svakodnevna stvar. Ipak sa ovim rezultatima javite se hirurgu koji Vas je uputio na mamografiju.
?
Pitanje #12049Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Obratite se svom ginekologu za početak, ako je njemu sumnjivo uputiće Vas na UZ dojke, a sa tim rezultatima hirurgu- naravno ako ima potrebe.
?
Pitanje #12050Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Ako je sve prošlo kako treba- bez reintervencije, temperature i povrede prilikom intervencije- nemate razloga za brigu- neće biti posledica i ostaćete trudni kao i svaka druga žena (isti % mogućih problema). Ovo ne znači da abortus treba da bude Vaš izbor za kontrolu rađanja-to nikako- tu su uvek mogući problemi. Zaštite se ne razmišljajte o onome što je bilo, pazite se.
?
Pitanje #12053Odgovoreno 5. 10. 2008.
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Prekoncepciono- dakle pre trudnoće potrebno je da budete eutireotični (tsh na donjoj granici)- što se postiže lekovima koje pijete. Čim ostanete trudni doza leka koju pijete automatski se diže za 25% i nema govora o ukidanju leka (taman posla). Nikako ne odustajte, a kada ostanete trudni kontrola endokrinologa (na 6-8 nedelja radi korekcije terapije), a ne ginekologa-očito da se nešto zbunio po ovom pitanju.
