Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #201317. 12. 2007.

IMAM GUSENJA OD PROSLE GODINE . TOM PRILIKOM SAM IMALA VEOMA JAK

IMAM GUSENJA OD PROSLE GODINE . TOM PRILIKOM SAM IMALA VEOMA JAK STRES I AKUTNI BRONHITIS OD TADA SU POCELE MOJE MUKE. POSLE RADJEN MI JE RENGEN PLUCA I U REDU JE . KORISTILA SAM PUMPICE 8 MESECI .REKLI SU MI DA IMAM BRONHIJALNU ASTMU . RADILA SAM KOZNE PROBE KOJE SU NEGATIVNE.SPIROMETRIJA JE U REDU . POSTALA SAM VRLO NERVOZNA I POCELA DA UPADAM U DEPRESIJU . JUNA MESECA SAM IMALA VRLO TESKO DISANJE I MALAKSALOST .U HITNOJ SU MI DALI INJEKCIJU ZA SMIRENJE I SVE JE PROSLI ZA 15 MINUTA.ZA SVIH TI 8 MESECI IMALA SAM POVREMENO JAK KASALJ IZ DUBINE KOJI JE BIO SUV.STITNA ZLEZDA JE U REDU . RADILA SAM ULTRAZVUK SRCA I ON JE U REDU .EKG - BS ISPADA U KINETICI.TO ME NAJVISE BRINE.DOKTOR ME JE SAMO PITAO DA LI SAM RADJALA DECU . PRITISAK JE U NORMALI.MOJA DEPRESIJA SE NASTAVLJALA MESECIMA.OD JUNA SAM UZIMALA DVA PUTA PO JEDAN BROMAZEPAM.OD PRE TRI NEDELJE POCEO JE PAKAO . SRCE JE POCELO DA MI LUPA VRLO CESTO KAO DA SU BILE ARITMIJE.ZELUDAC JE LUPAO I IMALA SAM OSECAJ GUSENJA.PSIHIJA! > TAR MI JE PREPISAO TRI PUTA PO TRI MILIGRAMA BROMAZEPAMA DVE NEDELJE I PROPRANOL DVA PUTA PO JEDNA CETVRTINA.SADA MI JE DOSTA BOLJE ALI IMAM POVREMENO TE SIPTOME I MNOGO SE PLASIM.PLASIM SE VODE,VISINE,BOLESTI,SMRTI.KAD POCNE DA MI LUPA ZELUDAC NASTAVLJA SE LUPANJE SRCA,BLEDILO,STRAH,GUSENJE.RANIJE SAM GUSENNJE DRUGACIJE DOZIVLJAVALA , SADA SAMO U GRUDIMA.IMAM I PRIRASLICU NA VRHU SRCA.RANIJE SAM KORISTILA BRUFEN ZA BOLOVE.INTERESUJE ME ZASTO SU MI REKLI DA MORAM ZA TRI MESECA DA PONOVIM EKG I DA LI JE SVE TO OD SRCA ILI PSIHICKI NA NERVNIJ BAZI.DA LI PRIRASLICA MOZE TO DA PRAVI NA EKG ILI JE NESTO DRUGO KAO NERVNA NAPETOST ILI STA VEC.REKLI SU MI DA POSLE SVIH ANALIZA AKO TREBA DA URADIM I ERGOMETRIJU.CAK JE DOKTORKA HTELA DA ODKLONI SUMNJU NA ANGINU PEKTORIS .IMAM 35 GODINA.KRVNA SLIKA MI JE ODLICNA .MOLIM VAS ODGOVORITE MI DA LI TO SVE SRCANA NERVOZA,NERVOZA ZELUCA.PSIHIJATAR MI JE DAO DIJAGNOZU PANICNI POREMECAJ F-34.MOLIM VAS ODGOVORITE MI JER VEC GODINU DANA OBILAZI! > M SVE LEKARE.OD PRE MESEC DANA VISE NE KASLJEM I PUMPICE VISE ! > NE KORIS > TIM.PLASIM SE DA NIJE NESTO SA SRCEM MADA MI JE PSIHIJATAR REKAO DA JE SVE OD STRAHA,STRESA,I BOLESTI.TADA MI SE ZNOJE DLANOVI,ZENICE SU MI PROSIRENE I OSECAM VELIKU MALAKSALOST.PONEKAD IMAM I BOL U GRUDIMA , BILO SA DESNE ILI LEVE STRANE.SNIMAN MI JE ZELUDAC,IMAM GASTRITIS ,KISELINU I PODRIGIVANJE.ZA DVE NEDELJE OSLABELA SAM 7-8 KILOGRAMA.PRIMETILA SAM DA MI I KOSA DOSTA OPADA.ZBOG TOGA VAS MOLIM DA MI ODGOVORITE I ODKLONITE SUMNJU.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Mnoge psihicke bolesti kao simptome imaju i telesne tegobe. Recimo, nema panicnog napada a da se ne javi ubrzan srcani rad, ubrzano disanje, drhatnje, preznojavanje, neprijatnost u stomaku, nesvestica, nesigurnost u nogama i sl. U toku depresije, osoba oseca umor, malasalost u celom telu, gubitak energije, ceste su glavobolje, gubitak apetita i telesne tezine. Kad smo uplaseni i napeti, raste nam krvni pritisak i povecava se nivo secera u krvi. Postoje psihijatrijske bolesti kod kojih se pacijent iskljucivo zali na telesne simptome i negira psihicke izmene (poput histerije, gde se recimo "oduzme" ruka, "izgubimo" vid ili govor i sl.) a tokom ispitivanja se utvrdi da nema organskog/telesnog poremecaja. Kod somatofiormnog poremecaja osoba oseca brojne telesne tegobe poput bolova, neuroloskih, ginekoloskih, stomacnih i drugih tegoba, a sa telom je sve u redu. Sa druge strane, osoba moze imati neku telesnu bolest, recimo gastritis, a da onda te tegobe obradi kao potencijalno opasne tegobe i da se na terenu relativno bezopasne bolesti nadograde psihicke tegobe - od strahova do depresije, pa i teze. Postoje i bolesti koje zaista jesu dominantno telesne, poput diabetesa, asthme, visokog krvnog pritiska, infarkta miokarda i sl., gde je znacajan faktor u nastanku, odrzavanju ili pogorsanju bolesti - psihicki faktor. To su tz. psihosomatske bolesti. Takodje, imate pravo da uporedo imate i telesnu i psihicku bolest. Kod Vas je verovatno neka od navedenih kombinacija psihickih i telesnih tegoba. U svakom slucaju, psihijatrijski tretman moze da Vam pomogne u resavanju bar dela tegoba koje ste opisali.
?
Pitanje #201217. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Kao kod svakog leka postoje neke preporuke kojih se pacijent treba pridrzavati, kao i tz. nezeljeni efekti koji idu uz lek. Sto se tice Cipraleksa, izlaganje suncu se ne spominje kao uzrok mogucem fatalnom ishodu. Cipralex je jedan od najpropisivanijih lekova u celom svetu, tako da bi, ako je tacno da ga ne smeju koristiti oni koji se izlazu suncu, "fatalne posledice" bile odavno uocene i lek izbacen iz upotrebe. Ono sto se jedino ne sme je da se Cipralex uzima sa odredjenim lekovima (recimo, inhibitorima monoaminooksidaze) i kod alergije na lek. Drugo pitanje o poremecaju sna - to je vec nesto sto moze da se desi ako se uzimanju lekovi iz ove grupe. Ako Vam je to veliki problem, obratite se lekaru radi korekcije terapije. Nuz efekti leka se cesto posle kraceg vremena izgube, ali ima i onih tegoba koje zaostaju i stvaraju dodatne probleme - tada se lek zamenjuje ili dodaju medikamenti koji koriguju neprijatane nezeljeni efekat.
?
Pitanje #201117. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ne postoji velika ili mala zavisnost na lek - ili se razvila zavisnost ili ne. Postoje jedino dva oblika zavisnosti - psiholoska i fizicka, koje veoma cesto idu zajedno. Rivotril je lek koji je jako dobar, ali vrlo cesto dovodi do zavisnosti. Najpre dolazi do porasta tz. tolerancije. To znaci da dosadasnja doza leka nije vise u mogucnosti da ispolji zeljeni efekat, vec organizam trazi povecanje doze. To je prvi znak koji Vas upozorava da je moguc razvoj zavisnosti kod Vas. Takodje, vazni znaci su kada imate problem onda kada preskocite dozu leka ili ako pokusate da ga smanjite. Koliko razumem, Vi ste na veoma malim dozama koje Vam pomazu, sto znaci da verovatno jos uvek nije porasla tolerancija na lek i nije se razvila zavisnost. Ako primetite neke od navedenih tegoba, javite se lekaru kako bi pokusali sa nekim drugim lekom. Ponekad je dobro da pravite krace pauze, pa da se nakon toga ponovo vratite predhodnom leku. O tome svakako predhodno porazgovarajte sa lekarom koji Vam je ordinirao Rivotril.
?
Pitanje #201017. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Za sada se pokazalo da su stabilizatori raspoloženja korisni u terapiji biporarnog poremecaja. Radi se o takvom poremećaju raspoloženja gde se smenjuju depresivne i manične epizode. Kod bipolarnog poremećaja, afektivni stabilizatori imaju dominantnu ulogu da spreče prelazak iz jedne u drugu fazu i da održe raspolozenje na "prosečnom" nivou. Uglavnom se daju zajedno sa antidepresivima (tokom depresivne epizode) odnosno sa neurolepticima i sedativima (tokom manične epizode). Što se tiče unipolarne depresije - to je takav poremećaj raspoloženja gde imamo samo depresivne epizode. Glavni lekovi za lečenje unipolarne depresije su antidepresivi. Kada govorimo o stabilizatorima raspoloženja kod unipolarne depresije, o tome ima veoma malo podataka i istraživanja. Najnoviji podaci govore da pojedini afektivni stabilizatori (Lamotrigin i Litijum) mogu biti od koristi kod takozvane rezistentne ili uporne depresije, gde depresivnost zaostaje uprkos primeni adekvatne medikamentozne terapije. Takodje, smatra se da su dobrodošli kod takozvanih agitiranih depresija za koje pojedini autori smatraju da predstavlja mešovito stanje depresije i manije koja se ne ispoljava srećom, vec napetošću, agresivnošću i agitacijom. Po tim autorima agitirana depresija spada u neki oblik bipolarnog poremecaja, gde nemamo jasno izdvojene epizode manije i depresije, već u jednoj istoj epizodi obe grupe simptoma.

?
Pitanje #198717. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Tacno je da je nova generacija lekova koja pomaze spavanju bazirana na melatoninskim preparatima. Medjutim, ja zaista ne mogu da prokomentarisem proizvod koji ste nasli na internetu jer su jedini preparati koje lekar sigurno moze da preporuci - oni koji su prihvaceni kao lek (a ne keo prirodni preparat) i koji su odobreni od nase agencije za lekove. To znaci da su prosli veoma rigorozne pretrage, da se nalaze u dozi koja moze da leci i pomogne, da je tacno utvrdjeno kada moze da steti a kada da koristi i brojne druge veoma bitne cinjenice koje nama lekarima daju mogucnost da odredimo kome, kada, koliko dugo i u kojoj dozi dati. Pogotovu ne bih komentarisala posto se radi o melatoninu sa kojim se ne treba saliti, obzirom da se radi o jedanom od glavnih regulatora u nasem organizmu i mala pomeranja mogu imati znacajne posledice !!!
?
Pitanje #196815. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Najpre, procenite koliko navedeni problem negativno utice na Vas zivot u globalu. Ako je odgovor da je negativan uticaj znacajan, onda zaista morate da potrazite pomoc lekara psihijatra. Neophodno je da lekar obavi razgovor sa Vama, da se urade dodatna ispitivanja u cilju iskljucenja nekih drugih bolesti, a zatim, na osnovu svega toga da se izabere najbolji lek koji odgovara profilu upravo Vase bolesti. Postoji nekolicina medikamenata koji se koriste u terapiji socijalne fobije, ali koji lek odgovara bas Vama odredjuje lekar na osnovu celokupnog strucnog znanja i iskustva. Takodje, moze se desiti da lekar proceni da Vam nisu potrebni lekovi vec se Vas problem moze resiti samo psihoterapijom (psihoterapija izbora je kognitivno bihejvioralna terapija). Ja Vas potpuno razumem da bi ste najradije izbegli svaki odlazak lekaru, ali ako zelite da resite problem, jedino cete uspeti u tome ako ga resavate na pravi nacin. Svaka improvizacija, pogotovu tokom primene leka, moze jako puno da steti. Javite se psihijatru sto pre, svako odugovlacenje produbljuje problem. Ako se bolest dugo ne leci neophodan je duzi tretman, uglavnom nije dovoljna samo psihoterapija, potrebne su vece doze lekova a, ponekad, upravo zbog zakasnjenja, nismo u mogucosti da pomognemo pacijentu da se tegobe u celini povuku.
?
Pitanje #196213. 12. 2007.

Postovana, prosle godine (avgust) me je ujela osica i imala sam anafilakticki

Postovana, prosle godine (avgust) me je ujela osica i imala sam anafilakticki sok. Zahvaljujuci prisebnosti moje porodice i prijatelja, i naravno hitnoj pomoci sve je proslo dobro po mene. Moja reakcija na taj dogadjaj u pocetku nije bila nikakva, tj. nije bilo straha, panike niti bilo cega drugog. Cak sam i na more isla a da jos nisam bila nabavila Epi-pen, za samolecenje anafilaktickog soka. Ove godine u julu sam bila krenula sa primanjem vakcina za ovu alergiju na Alergologiji u Klinickom Centru Srbije. Terapija je trebalo da traje 16 nedelja, svake nedelje, a posle jos tri godine na svakih 6 nedelja. Posle 5. vakcine ja sam terapiju prekinula jer nisam mogla vise da podnesem taj pritisak. Naime stalno sam razmisljala sta ako imam reakciju, ako nema nikog da mi pomogne... Ni na jednu vakcinu nisam smela da idem sama. Nisam mogla da spavam, a kada zaspim budim se nocu sa lupanjem srca od straha... Kako sam se tada ja sve vise upoznavala sa alergijama i reakcijama na iste (na sve zivo, ne samo na insekte), to je pocelo toliko da me opterecuje da sam izgubila apetit, smrsala oko 5 kg, postala nervozna, sve cesce imala ubrzano lupanje srca... I danas sam, bilo da jedem, pijem, pijem neke lekove, jako opterecena pitanjem- Sta ako sam alergicna na to? Zanima me da li je ovo moje stanje, posto vec traje 3-4 meseca, nesto ozbiljno, da li treba da se obratim lekaru? Ili mozda da uzimam neki od ovih prirodnih lekova za smirenje(do sada nisam nikada nista uzimala)? Unapred se zahvaljujem na odgovoru i izvinjavam se zbog opsirnosti.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ono sto je veoma vazno je da se najpre utvrdi naasta ste sve alergicni. Taj podatak treba uvek da kazete lekaru kod koga se lecite i koji Vam prepisuje terapiju, jer ce Vam on odmah reci da li postoji tz. ukrstena reakcija na lek koji zeli da Vam propise ili ne. Ako ne postoji, mozete da ga uzimate. Ako ste skloni alergijama, ne mozete se odreci zivota vec morate da nadjete nacina da sa tim svojim problemom zivite. To znaci da porazgovarate sa alergologom sta raditi, tacnije, sta ne treba da uzimate od namirnica i lekova, koje lekove treba eventualno da pijete a koje da stalno imate uz sebe i sl. Sto se tice lekova - oni koji su u tavletama, tj. koji se ne daju parenteralno, najcesce ne izazivaju takve alergijske realcije poput anafilaktickog soka. Najcesca alergijska reakcija na lek koji se uzima per os je u vidu koznog osipa. Medjutim, uvek se treba predhodno posavetovati sa lekarom o mogucim reakcijama na lek!
?
Pitanje #196113. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Antipsihotici ne mogu da dovedu do zavisnosti. Jedini lekovi koji dovode do povecana tolerancije i zavisnosti su benzodiazepinski preparati (sedativi, anksiolitici, hipnotici) i to ako se dugo piju. Ne postoji ni jedan lek koji nema nezeljena dejstva, pa ni antipsihotici. Vazno je da znate da pre nego sto se pusti u prodaju, lek se u proseku oko dvadesetak godina istrazuje i proucava. Pusta se jedino onda kada lek pokaze efikasnost a nezeljeni efekti nisu takvi da mogu da nanesu znatan zdravstveni problem, odnosno da vise stete nego koriste pacijentu. Jedini nacin na koji za sada lecimo psihoze od koje je oboleo Vas brat (F28) su lekovi ! Postoje i neke druge metode poput socioterapije i neki oblici psihoterapije koji predstavljaju samo pomocno sretsvo i nikako ne mogu da zamene lekove. Najveci broj psihoza je hronicno, tako da je neophodno da se lekovi uzimaju jako dugo, pa cak i do kraja zivota. Ako se lekovi obustave, obicno relativno brzo nastaje pogorsanje (slicno kao kod diabeta, povisenog krvnog pritiska, asthme i sl). Sto se tice drugih lekova, danas ima antipsihotika koji pokazuju dobru efikasnost, a imaju znatno manje nezeljenih dejstva. Medjutim, njih jos uvek nema na nasem trzistu. Po nezvanicnim informacijama koje imam, neki od njih ce se relativno brzo pojaviti i kod nas.
?
Pitanje #196013. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Propisivanje lekova na recept je u nadleznosti lekara (specijaliste) opste prakse. Samo oni imaju pravo da na osnovu sopstvene procene zdravstvenog stanja pacijenta ili na osnovu izvestaja lekara specijaliste odredjene grane medicine napisu recept. Dom zdravlja spada u primarno zdravstvo i trebalo bi da Vam napisu recept na osnovu izvestaja. Postoji mogucnost da ste se kasno javili i da Vas je primilo dezurni lekar ciji je zadatak u tom slucaju najverovatnije da samo razresi hitne slucajeve a ne da obavlja svakodnevni ambulantni posao, a samim tim i pisanje recepta.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460