Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić - Psihijatar / psihoterapeut

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatar / psihoterapeut

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Zakažite pregled

Najraniji datum: 14.04.2025.

Ako nađete odgovarajući termin u kalendaru, kliknite na 'Zakažite online'; ako ne, pozovite nas direktno na 063/687-460 odnosno klikom na dugme ispod.

Cenovnik usluga

Naziv usluge Cena
Prvi pregled psihijatra

6,000 RSD

Kontrolni psihijatrijski pregled

5,000 RSD

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Ustanove u Kojima Radi

Kardio Medika

Jezici

  • Srpski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz psihijatrije.

Radno Iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Članstvo

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 192

  1. Da li je i kako je moguće okrepiti mladu, depresivnu osobu (28 godina) koja je postala potpuno asocijalna? Pokušala je suicid pre 7 godina (pre pokušaja je išla redovno kod psihijatra, a posle toga je bila petnaestak dana na VMA). Sa ocem, koji je alkohiličar, nema nikakav kontakt, kao ni sa sestrom, a sa majkom "tu i tamo", uglavnom nema komunikaciju, odnosno izbegava je. Ne želi ničim da se bavi, ne želi ništa da radi, čak ne želi da ima ni zdravstveno osiguranje, a prijetelje ili momka da ne pominjem. Bila je student na Filološkom fakultetu. Izgleda da kao se "predala". Ja sam tetka pomenutoj devojci i vrlo sam zabrinuta i ujedno nemoćna. 

    Odgovoreno: 12. 06. 2007.
    • Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

      Poštovana,

      Veoma je bitno da najpre porazgovarate sa njom i da joj objasnite koliko ste zaista zabrinuti za nju i njeno zdravlje, te da je zamolite da zajedno odete do lekara. Nekada to nije dovoljno, pogotovu ako je osoba ozbiljnije bolesna i nema uvid u sopstveno stanje zdravlja. Ponekad imaju uvid da se sa njima nešto dešava, ali ne žele nikakvu vrstu pomoći jer smatraju da će sve to samo proći. Ponekad se jave lekaru tek kada neko od članova porodice zbog posledičnog stresa potraži pomoć psihijatra, a pacijent bude saradnik u lečenju. Ponekad je, ako pacijent bude u životnoj opasnosti (izgubi apetit, ne spava, pokušaj samoubistva....), neophodno da se pozove hitna pomoć i da se eventualno pacijent prinudno odvede na lekarski pregled.

  1. Kako da prevazidjem socijalnu fobiju, koja mi uništava karijeru, prijateljske odnose, a najviše ljubavni život? Završila sam fakultet sa niskim prosekom, radim kao volonter pripravnik, sa prijateljima vrlo retko održavam kontakte, retko se viđamo. Što se ljubavne veze tiče, što više upoznajem partnera sve više gradim distancu i na kraju me svi ostave.

    Odgovoreno: 12. 06. 2007.
    • Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

      Poštovana,

      S obzirom da mi niste opisali Vaše tegobe, nisam u mogućnosti da procenim da li se radi o socijalnoj fobiji ili ne. Ako je u pitanju socijalna fobija ona se leči lekovima (dominantno antidepresivima paroksetinom i venlafaksinom koji se koriste samo po preporuci lekara koji je predhodno procenio stanje pacijenta), psihoterapijom (terapija izbora je kognitivno bihejvioralna terapija) ili kombinacijom ove dve metode. Osnova psihoterapijskog tretmana je da se osoba nauči da kontroliše svoje strahove od tudje procene koji se javljaju tokom socijalnih relacija i da ih ne izbegava, kao i da postane samopouzdanija. Kao i mnoge druge stvari u životu, ove veštine se mogu naučiti.

  1. Imam 22 godine ali već 5 godina imam problem. Sa 17 godina sam držala dijetu (gladovala) i smršala i više nego što sam očekivala. Tada sam bila zadovoljna sobom. Od svoje 19. godine sam počela da se gojim i mršavim, u fazama, pritom sam pila čajeve za čiscenje (probavu) i ponekad izazivala povraćanje. Od tada sam počela da se osećam depresivno ali ne toliko intezivno koliko sada. Sa 20 godina sam povremeno posećivala različite psihijatre ali beznadežno, jer sam imala utisak da ni jedan ne može da mi pomogne. Svi su pričali da najpre sa sobom treba da rešim problem, a ja se zapravo osećam nemoćno i neshvaćeno. Koristila sam antidepresiv - Flunisan, i jedno vreme sam se osećala bolje, pomalo euforicno ali mi je psihijatar ubrzo zabranio korišćenje leka, jer sam počela da ga zloupotrebljavam (u to vreme sam smrsala). Sada imam višak kilograma, i to me jako opterećuje, pritom mi to utiče na ceo život. Popustila sam na fakultetu, ne izlazim i ne družim se jer mrzim kako izgledam, tj. po meni to nisam ja. Nemam snage da se promenim, jer se u trenucima slabosti osećam kao zavisnik od hrane. Takodje se ne hranim konstantno isto, dva dana jedem previše, dva dana gladujem, a prvi dan posle gladovanja, odmah posle jela izazivam povraćanje. Znam da imam problem, i želim da se izlečim ali osećam da mi je potrebna pomoć, kontrolisanje. Osećam se očajno, ponekad poželim da naudim sebi i to sam jednom i probala da uradim. Ako treba ovako da živim do kraja (a ništa se ne menja već duže vreme), ne želim da živim. Moja porodica, majka i sestre, primećuju da nisam kao pre i znaju da imam problem ali ne mogu da mi pomognu. Da li postoji psihijatar ili ustanova specijalizovana za bolest kao sto je moja, jer do sada me niko nije shvatao u potpunosti?

    Odgovoreno: 12. 06. 2007.
    • Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

      Poštovana,

      U našoj zemlji, koliko je meni poznato, ne postoji ni jedna specijalizovana ustanova samo za lečenje bolesti ishrane. Nešto veće usmerenije ka bolestima ishrane je ranije bilo na Odseku za psihosomatiku KBC Dedinje. U Nišu takodje postoji Dispanzer za psihosomatiku pri Klinici za zaštitu mentalnog zdravlja. Medjutim, generalno se bolesti ishrane tretiraju timskim radom psihijatra, interniste-endokrinologa i nutricioniste. Možda ste u pravu da Vas do sada niko nije u potpunosti razumeo i da zbog toga nema poboljšanja, medjutim, postoji mogućnost i da je potrebno malo drugačije i duže lečenje da bi se postigli željeni rezultati, odnosno da se bolje osećate, s obzirom da su bolesti ishrane nekada uporne i nešto teže za lečenje.

  1. molim Vas za savet jako sam razocarana. imam 27.god. i veliki nedostatak samopouzdanja, sto me sprecava da zadržim muškarca pored sebe. Prvih 6 meseci dok smo zaljubljeni prilicno dobro funkcionišemo, ali kada veza treba da preraste u nešto možda ozbiljnije, onda dolazi do rastanka, uz kompromis (zasicenje) i tako godinama...

    Odgovoreno: 12. 06. 2007.
    • Prof. dr sci. med. Olivera Žikić


      Ako smatrate da je razlog Vašeg problema niska samopouzdanost, onda je dobro da prodjete trening asertivnih veština. To rade edukovani kognitivno bihejvioralni terapeuti, tako da se, ako se odlučite za to, javite nekom ko radi ovu vrstu psihoterapije.
  1. Postovana dokotorko Zikic, Imam samo jedno pitanje za Vas. Od 2002. godine pijem lek Xnaxeks od 0,25 mg. jednu tabletu ujutru i ponekad uvece Lexsilijum od 1,5mg i to obiceno pred ciklus. Doktor mi je to prepisao i ja se mnogo bolje osecam. Interesujemo da li je to velika doza i koliko stetno utice na organizam. Nekoliko puta mi se desilo da lek zaboravim da popijem ujutro i nista se ne desava normalno funkcionisem, ali verovatno je to stanje podsvesti da ako ne popijem da ce mi skociti pritisak i pojaviti strah, jer sam posle operacije zuci dobila tu terapiju jer mi je jedanom pozlilo i skocio mi je pritisak, tako da sam se je jako uplasila i pojavio se strah. Posle svih ispitavanja konstatovano je da mi je to psihicki. Sa ovom terapijom se dobro osecam ali me interesuje da li mogu i dalje tako da nastavam jer mi je doktor reako da je to bezazlena doza od 0,25 mg jednom dnevno a da pozitivno utice na moje zdravlje, to jest nemam vise skokove pritiska i strahove. Hvala Vam unapred, Molila bih Vas da mi odgovorite na moju mejl adresu, zaboravila sam da Vam kazem da sam 1960. godine i da su mi rekli de to predklimaktericno stanje

    Odgovoreno: 24. 04. 2007.
    • Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

      Bez obzira što se radi o malim dozama leka, nije dobro da ga uzimate toliko dugo. Ako se radi o hroničnom telesnom oboljenju zbog koga Vam je lekar propisao anksiolitik, onda je bitno da se taj lek povremeno, recimo na 6 mesei, zamenei nekim drugim anksiolitikom. Takodje, nije dobro što uzimate/kombinujete dva različita anksiolitika (Ksanax i Lexilium). Ako Vam je potrebna veća doza, dodatno uzmite isti lek. Još jednom napominjem da se strahovi u najvećem procentu ne leče dominantno anksioliticima već drugim lekovima i da se anksiolitici uzimaju samo u početku tretmana dok drugi lek ne počne da deluje.

Prikazano 156-160 od ukupno 192 pitanja

Zakažite pregled kod Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

ZAKAZIVANJE 063/687-460