Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
Sve zavisi da li se radi o nepsihoticnim opsesijama ili se radi samo o jednom simptomu u okviru psihoze. Ukoliko se radi o pravom opsesivno kompulzivnom poremecaju, dominantno se leci antidepresivima koji deluju na serotonergicki neurotransmiterski sistem. Ako se radi o psihozi, onda se dominantno leci psihoza lekovima iz grupe neuroleptika, uz eventualnu kombinaciju sa predhodno navedenim antidepresivima.
Stres i depresija su dva razlicita stanja i imaju drugacije necine tretmana. Meni se ipak cini da vi nemate problema sa depresijom i klasicnim stresom, vec da vise imate problem sa tremom i eventualno socijalnim strahovima. Medjutim, to sto imate tremu pre ispita ili prezentacije, ne mora uvek da bude bolesno stanje. Smatra se da ima elemente socijalne fobije ili socijalne anksioznosti jedino ako je trema toliko izrazena da vas onemogucava da funkcionisete (recimo da zbog toga izbegavate da izdjete na ispit, ili je toliko intenzivna da "zablokirate" tokom odgovaranja ili prezentacije). Ukoliko je samo trema bez vecih posledica na izvodjenje to onda moze da bude i pozitivno jer vas usresredjuje na ono sto treba da odradite. U svakom slucaju ako vam smeta za pocetak procitajte vezbe disanja i relaksacije koje su date na nasem sajtu ( http://www.stetoskop.info/psihologija-danas/vestina-relaksacije-u-borbi-protiv-stresa.html). Vezba dubokog disanja moze da pomogne u takvim situacijama, ali je predhodno jedno vreme vezbajte kuci da bi mogli da je ispravno primenite kada vam zatreba. Ako vidite da je to ipak veci problem koji se ovim metodama ne moze resiti, javite se psihijatru jer se mozda radi o socijalnoj anksioznosti ili fobiji.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.