Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #61421. 6. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Obzirom da i depresija zna da dovede do pada energetskih potencijala, osecanja malaksalosti i umora, kao i pojacanu potrebu za snom (posebno kod atipicne depresije, maskirane depresije i distimije) tesko je reci o cemu se tacno radi kod vas. Neka vam bude neki orijentir sledeca cinjenica. Ako je nezeljeno dejstvo leka, trebalo bi da bude najizrazenije nekoliko sati nakon uzimanja tablete a da pre uzimanja leka bude sve u redu ili znatno blaze izrazena tegoba, kao i da sa protekom vremena se ta tegoba ublazava. Takodje, ako se tegoba za koju se sumlja da je nezeljeno dejstvo leka smanjuje nakon redukcije doze, moze se posumljati na dejstvo leka a ne na bolest. Anafranil ne bi trebao da uzrokuje bas toliku pospanost, posebno ne u tolikoj dozi. Mozda uzimate jos nesto uz njega, poput sedativa, koji mogu da daju pospanost. U svakom slucaju naglasite vas problem lekaru kada odete na sledecu kontrolu pa ce vam on pojasniti da li smatra da je nezeljeni efekat ili tegoba u okviru bolesti, nakon temeljne giferencijalne dijagnoze.

?
Pitanje #488330. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Verovatno se radi o takozvanim nezeljenim sedativnim efektima. Ako su i suvise jaki da vas toliko remete da niste u stanju da normalno funkcionisete, porazgovarajte sa lekarom o eventualnom smanjenju doze. Ako su ovi simptomi blagi i ne smetaju vam mnogo, onda ce verovatno za par dana da prodju i nije potrebno smanjivati dozu. Lek treba smanjivati i povecavati samo u dogovoru sa lekarom, s obzirom na to da postoje tacno odredjeni nacini sta se smanjuje i u kojoj dozi. Ako vam smeta spavanju, Seroxat mozete da uzimate u jutarnjoj dozi. Ocekujte da ce vam lekar cim buete bolje smanjivati Rivotril, s obzirom na to da ovaj lek nije za dugu upotrebu jer moze da izazove zavisnost ako se pije mesecima i u velikoj dozi.
?
Pitanje #464725. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Psihicke tegobe veoma cesto idu i sa telesnom simptomatologijom. Recimo, kad je covek jako napet ima glavobolje, bolove u vratu i ramenom pojasu, "knedlu" u grlu, pritisak iznad grudne kosti. Kada je uplasen srce mu ubrzano lupa, preznojava se, drhti, ubrzano dise, vrti mu se u glavi, oseca peckanje i probode po celom telu (u nasem narodu se kaze "pretrnuo sam od straha") itd. Prema tome, bez obzira sto imate telesne tegobe, to nije  automatski znak da vam je obolelo telo, obzirom da psiha zna da da slicne tegobe. O cemu se tacno radi, to mora da proceni lekar nakon pregleda pacijenta. Koliko sam vas razumela, somaticari smatraju da je sa vama sve u redu i da je problem psihicke prirode. Ukoliko su tegobe drugacije nego ranije i ne izgibe se u roku od 7-10 dana ili se naglo intenziviraju, treba se ponovo obratiti lekaru.
?
Pitanje #464625. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Sve zavisi da li se radi o nepsihoticnim opsesijama ili se radi samo o jednom simptomu u okviru psihoze. Ukoliko se radi o pravom opsesivno kompulzivnom poremecaju, dominantno se leci antidepresivima koji deluju na serotonergicki neurotransmiterski sistem. Ako se radi o psihozi, onda se dominantno leci psihoza lekovima iz grupe neuroleptika, uz eventualnu kombinaciju sa predhodno navedenim antidepresivima.

?
Pitanje #464525. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
To moze biti samo seksualna predigra i ako vama ne smeta, onda to nema nikakav poseban znacaj. Ako vam smeta i ako remeti vase seksualno zadovoljstvo, onda je bitno da li ste mu rekli ili ne sta mislite i osecate povodom toga. Ako niste, treba to da uradite, mozda ce se nesto promeniti. Ako jeste, onda izgleda imate problem. Moze da se desi da ga bas briga za vase potrebe, ali moze i da se desi da ima problema sa potencijom jedino tokom seksualnog odnosa. U tom slucaju bilo bi dobro da se javite seksologu.  Muskarci mogu imati i selektivni problem potencije pa se desava cak da sa svim drugim zenama mogu da imaju odnose, osim sa onom do koje im je stalo jer tada previse ocekuju od sebe, raste napetost, ali na zalost opada potencija. Hocu da kazem, da ovaj problem ne mora da znaci da vas partner ne voli i ne postuje. Sta je zaista u pitanju, na osnovu ovih podataka nisam u mogucnosti da vam kazem.
?
Pitanje #464425. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Stres i depresija su dva razlicita stanja i imaju drugacije necine tretmana. Meni se ipak cini da vi nemate problema sa depresijom  i klasicnim stresom, vec da vise imate problem sa tremom i eventualno socijalnim strahovima. Medjutim, to sto imate tremu pre ispita ili prezentacije, ne mora uvek da bude bolesno stanje. Smatra se da ima elemente socijalne fobije ili socijalne anksioznosti jedino ako je trema toliko izrazena da vas onemogucava da funkcionisete (recimo da zbog toga izbegavate da izdjete na ispit, ili je toliko intenzivna da "zablokirate" tokom odgovaranja ili prezentacije). Ukoliko  je samo trema bez vecih posledica na izvodjenje to onda moze da bude i pozitivno jer vas usresredjuje na ono sto treba da odradite. U svakom slucaju ako vam smeta za pocetak procitajte vezbe disanja i relaksacije  koje su date na nasem sajtu ( http://www.stetoskop.info/psihologija-danas/vestina-relaksacije-u-borbi-protiv-stresa.html). Vezba dubokog disanja moze da pomogne u takvim situacijama, ali je predhodno jedno vreme vezbajte kuci da bi mogli da je ispravno primenite kada vam zatreba. Ako vidite da je to ipak veci problem koji se ovim metodama ne moze resiti, javite se psihijatru jer se mozda radi o socijalnoj anksioznosti ili fobiji.

?
Pitanje #464325. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Najpre, depresija ne mora da bude teska psihicka bolest. Postoje mnogi oblici depresija a samo neki su hronicni. Pa cak i tada se moze naci terapija koja se mora uzimati stalno ali je u stanju da otkloni ili  smanji simptome bolesti. Znacajan broj osoba ima tz. rekurentnu depresiju, odnosno faze/epizode depresije izmedju kojih se sasvim dobro oseca. Takodje, moze da se desi da osoba ima samo jednu epizodu i da se bolest nikada vise ne vrati. Sto se tice dijagnoze "neuroza" to mi mnogo ne govori o cemu se tacno radi kod vase majke, s obzirom na to da postoje mnoge vrste neuroza. Nadam se da vasa majka ne pije svih 20 godina navedene lekove za smirenje, jer bi to moglo da znaci da su neki novi simptomi zapravo znak zavisnosti. Nisam u mogucnosti da vam kazem gde da odvedete majku jer mi niste napisali gde zivite. U svakom slucaju, u svakom vecem gradu (Beograd, Nis, Novi Sad, Kragujevac) imate Klinicki centar i Kliniku za psihijatriju gde mogu da urade detaljnu psihijatrijsku pretragu i da vam preciznije kazu o cemu se radi i sta dalje.
?
Pitanje #464225. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Imam utisak da niste iscrpli sva moguca druga resenja vaseg problema, mada i ovo vase resenje nije lose. Jedino nisam sigurna da mozete da usvojite dete, mislim da mozete jedino da im budete staratelj. Medjtuim, mozda bi trebali da razmislite i o tome da li sebe mozete da vidite u partnerskom odnosu ili braku sa zenom koja vec ima dece i kojoj nije dalje do radjanja. Postoje i zene koje nisu u mogucnosti da radjaju, tako da verujem da im vas problem ne bi smetao. Postoje i zene koje ne zele decu ili kojima jednostavno to nije toliko vazno. Ono sto zelim da kazem, da postoje zene kojima nije problem to sto niste u mogucnosti da imate decu sa njima. Isto vazi i za intimne odnose. Prema tome, shvatam vas problem, ali nisam sigurna da je tako neresiv kako ga vi u ovom trenutku vidite. Ako se odlucite za vase resenje problema, ne vidim razloga zasto vasi roditelji ne bi prihvatili bilo sta sto bi vas usrecilo i resilo problem. Uostalom ako ste punoletni, nije vam potrebna dozvola roditelja da vas zivot usmerite u pravcu za koji vi procenite da je najbolji i koji ce vas uciniti srecnijim.
?
Pitanje #464125. 4. 2008.

Draga doktorice, Imam 34 godine, a svi moji problemi poceli su 2000

Draga doktorice,

Imam 34 godine, a svi moji problemi poceli su 2000 godine, kad mi je na rukama umro otac, koji je bio stub i oslonac kuce i moja velika podrška. Mislim da sam tu noc doživjela šok i tada se nešto sa mnom desilo. Do tada sam bila štićena, a tada postajem glava porodice, pored starijeg brat i majke(ja ih izdržavam, radim 20 sati dnevno), koji mi nisu posle tog dogadjaja pružili pravu pomoć. Puno sam patila i kad već nisam mogla da se izborim sama pošla sam kod psihijatra. Ona mi je tada rekla da ne brinem , biće sve ok, da sam osjetljiva previše i da se strpim. Medjutim, kako sam ja sve više padala u bedaka ona mi je uključila pola tablete seroxata, i to sam pila nepunih godinu dana. Ostavljam seroxat, i posle 6 mjeseci, sad u još gorem stanju vraćam se kod doktorice, koja je i sama bila iznenadjena. Anksioznost, panicni
poremecaj, blaga depresija, ona kaze i ja opet pocinjem po pola tablete seroxata, 2 god, do februara ove godine, kad prelazim na pola tablete svaki drugi dan. Skroz sam zbunjena, i dalje se ne osjecam kao prije 2000 godine,plašim se da ću se stalno vraćati seroxatu, i da necu moci ni djecu da imam, i jos milion nekih strahova, kao da od one mene stare ništa nije ostalo i da se nikad necu vratiti. Doktorica je nepristupačna i jako skupa(25eura sat vremena). Sta Vi mislite, kako dalje, kakva terapija,lijeci li se ovo, ili ce samo napredovati, ne znam, recite mi bilo sta.

Unaprijed zahvalna
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Tesko je odgovoriti na ovo vase pitanje, zato sto nemam potpunu sliku o vasim tegobama. Ako se radi o anksioznom poremecaju ili depresiji (ili i jednom i drugom poremecaju) postoji mogucnost da je razlog tome sto se svi simptomi nisu povukli veoma mala doza Seroxata. Njegova terapijska doza je 20 mg. Medjutim, mozda postoji neki razlog zbog koga vam doktorica nije povecala dozu, tako da ipak morate da porazgovarate s njom o tome. Ako se radi o anksioznosti i depresivnosti te tegobe se u najvecem procentu slucajeva lece. To znaci da mozete da budete bez lekova i da rodite dete, jer su mnoge zene pre vas imale isti problem i postale majke.  Postoji mogucnost i da se tegobe i nakon kompletnog povlacenja ponovo jave, ali je tada potrebno da se sto pre javite lekaru i zaustavite dalje nepredovanje tegoba. Takodje, morate malo da povedete racuna i o naporu koji ulazete, jer preveliki stres i zahtevi mogu osobu da dovedu do psihickih kriza.
?
Pitanje #463925. 4. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
To sto ste malo nervozni i ponekad se probudite iz sna i otezano disete, nisu tipicni simptomi depresije. Depresivne osobe su tuzne, neraspolozene, nisu u mogucnosti da se raduju i osete zadovoljstvo kao ranije, osecaju se umorno i iscrpljeno. Pored toga, imaju problema sa snom, apetitom, snizena im je volja, cesto osecaju krivicu, bezpomocnost i beznadeznost, nekima se vise ne zivi. Vi od toga niste nista opisali, tako da nisam sigurna da se kod vas radi o depresiji. Ako ste napeti mozete da vezbate i primenite vezbe disanja i relaksaciju (uputstva o ovim vezbama mozete naci na nasem sajtu u tekstu o progresivnoj misiscnoj relaksaciji http://www.stetoskop.info/psihologija-danas/vestina-relaksacije-u-borbi-protiv-stresa.html). Svaki problem koji duze traje moze da dovede do nekih izmena u psihickom stanju poput napetosti, loseg sna, napada straha i sl. Svakako da zabrinutost oko nalazenja posla moze, ali i ne mora da bude jedna od situacija koja kod coveka moze da dovede do pojave simptoma stresa. U slucaju da vam se stanje pogorsa (a mozda i pre toga) treba da se javite lekaru opste prakse ili eventualno psihijatru, da procene da li vam je potrban ili ne tretman.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460