Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
Poštovana
Materijal na internetu lako možete pronaći unošenjem ključnih reči u pretraživač. Možda je ipak najbolje da nadjete bilo koji udžbenik iz psihijatrije, u skoro svakom ima puno podataka o tome. Knjige o alkoholizmu se mogu naći i u bibliotekama.
Poštovana,
Svaka emocija/osećanje koje imamo ide i sa nekim telesnim simptomom. To je zato jer su duša i telo povezani. Postoje stanja gde pacijenti imaju samo telesne simptome a zapravo se radi o psihičkom poremećaju. S obzirom da tada dominiraju telesni simptomi, da bi smo razrešili dilemu, obavimo sva neophodna telesna ispitivanja i ako se ne pronadje telesni uzrok takvom stanju, smatra se da su tegobe psihogenog karaktera. Prema tome, potrebno je da se najpre javite lekaru opšte prakse ili internisti koji će uraditi odredjene analize i reći da li se radi o telesnom uzroku Vaših tegoba. Ako nema znaka telesne bolesti i ukoliko je Vaš problem toliko izražen da Vas remeti u svakodnevnom životu, potrebno je da se javite psihijatru. Uzroci pojačanog znojenja (hiperhidroze) mogu biti različiti. Postoji primarna hiperhidroza, kada se radi o zasebnoj bolesti, ali je najčešće sekundarna hiperhidroza, odnosno samo simptom u sklopu neke druge bolesti. Kod primarne hiperhidroze imamo pojačano znojenje ruku, nogu i ispod pazuha i javlja se u 2-3 % opšte populacije. U navećem broju slučajeva se ne zna tačan uzrok. Često se radi o naslednoj sklonosti ka pojačanom znojenju. U vašem slučaju se najverovatnije ne radi o psihološkom uzroku, ali će konačnu procenu doneti neophodna ispitivanja.
Poštovana,
Naravno da to što do sada nisi imala seksualne odnose sa svojim momkom neće negativno uticati ni na tvoje psihičko, niti na tvoje telesno zdravlje. Mnogo veći problem može da bude (pa i da dovede do ozbiljnih psiholoških i seksualnih problema), ako udješ u intimne odnose ako još nisi spremna za njih a samo zbog toga jer to od tebe očekuje ili insistira tvoj momak, ili su neke od tvojih drugarica već to uradile. Kada budeš spremna, to će jednostavno samo doći. Ne žuri nigde, važna je suština a ne brzina kojom ćeš doći do seksualne zrelosti.
Krajem decembra prošle godine, počela sam da se odvikavam od pilula za
Krajem decembra prošle godine, počela sam da se odvikavam od pilula za spavanje. Koristila sam homeopatski način lečenja. Od 22. decembra 2006., kada sam to započela, počinju moje velike tegobe koje se manifestuju nesanicom. Za to vreme sam dva puta imala virusne infekcije.
Posle 60 i više dana nespavanja, ponovo sam počela sa tabletama, ali tablete više ne deluju. Imam 52 godine, hipotireozu, hipertenziju, osteopeniju i još neke tegobe povezane sa klimakterijumom.
Poštovana,
Pilule za spavanje ili tzv. hipnotike treba veoma oprezno koristiti. Najveći broj hipnotika na našem tržištu je iz grupe benzodiazepina i mogu da dovedu do porasta tolerancije (odnosno, da su potrebne sve veće i veće doze koje dovode do željenog efekta) i razvoja zavisnosti. Oni se uglavnom ne daju dugo. Postoji i jedan broj onih koji ne pripadaju grupi benzodiazepina i neki od njih se mogu koristiti i duži vremenski period. Najsigurniji su hipnotici koji deluju na melatoninske receptore (melatonin je supstanca koja je odgovorna za san), ali ih kod nas za sada nema na tržištu. U psihijatriji je poremećaj sna najčešće samo simptom neke bolesti, medjutim, može se javiti i kao izolovani problem. Javlja se i kod nekih telesnih oboljenja. Lek koji se tada daje je uglavnom onaj koji rešava osnovnu bolest a onda će se, kada se povuče osnovna bolest, povući i tegobe koje su sastavni deo te bolesti, pa i poremećaj sna. Ako ste ove lekove uzimali više meseci, postoji verovatnoća da ste već postali zavisni od njih. Tada je neophodan tretman koji će najpre da razreši problem zavisnosti od hipnotika. Veoma je bitno da se javite psihijatru kako bi procenio da li postoji psihijatrijska bolest i da li je potrebna konsultacija lekara drugih specijalnosti, te da se na osnovu rezultata odredi adekvatna terapija. U psihijatrijskoj paleti postoje efikasni lekovi koji pomažu u rešavanju nesanice. Takodje, na našem sajtu možete pročitati članak o nesanici u kome ćete naći savete koji bi, pored lekova, mogli da pomognu u rešavanju Vašeg problema.
Patim od socijalne fobije, ustvari, samo pretpostavljam da je to, pošto još
Patim od socijalne fobije, ustvari, samo pretpostavljam da je to, pošto još uvek nisam bio kod psihijatra a sudeći po nekim člancima koje sam pronašao na internetu, deluje kao da se o tome radi. Na poslu, kada me neko gleda, inženjer recimo, kada treba nešto da odradim, ruke počnu da mi se tresu, osećam se nelagodno, crvenim, počnem da se preznojavam, noge mi klecaju itd. Sve je počelo u menzi, za vreme doručka, kada je kraj mene sela nova radnica mojih godina. Odjednom me je oblio znoj, postalo mi je vrućina, ruke su počele da mi se tresu, onako sav zbunjen mislim da sam jaje pojeo sa ljuspom, nisam mogo da gutam. Od tada mi se isto dešava i kada treba da se upoznam sa nekom devojkom. Dobijem napad panike, srce mi lupa, ruke se tresu. Počeo sam da izbegavam devojke, ljudi me gledaju čudno. Kada sam u banci, dogadja mi se ista stvar, ne mogu da se potpišem na šalteru, nezavisno od toga da li je žena ili muškarac, tresu mi se ruke. Da li je to socijalna fobija? Da li može da predje u nešto gore? Strah me je da odem psihijatru.
Poštovani,
Opis Vaših tegoba se prilično uklapa u kliničku sliku socijalne fobije. Ako se uz to javlja i strah od tudje negativne procene, ako izbegavate socijelne situacije iz razloga da Vam ne zadrhte ruke pred drugim ljudima, onda je to skoro sigurno socijalna fobija. Nema razloga da Vas bude strah da se javite psihijatru jer na osnovu Vašeg opisa nema elemenata za teže duševno oboljenje. Socijalna fobija je relativno često oboljenje i javlja se uglavnom kod mladjih osoba. Što se ranije javite psihijatru imate veće šanse da se tegobe brže i lakše povuku. Ako bolest duže traje, onda je u skladu sa tim potrebno i duže lečenje. Socijalna fobija se leči dominantno antidepresivima i kognitivno bihejvioralnom terapijom. Od antidepresiva posebno su se dobro pokazali Seroxat i Efectin ER, ali ni u kom slučaju ih ne treba uzimati bez preporuke lekara, jer ima osoba koje ne smeju da ih koriste. Za Vaš oblik socijalne fobije neophodna je i kognitivno bihejvioralna terapija.
Poštovani,
Kada osoba “priča sama sa sobom”, to može biti iz nekoliko razloga. Može se desiti da je besna i napeta pa da se na taj način oslobadja napetosti. Medjutim, može da se desi i da “čuje” glasove, odnosno da ima tzv. halucinacije kada se radi o težem psihijatrijksom oboljenju. Može se javiti i kod starih osoba zbog početnih ili uznapredovalih promena na mozgu usled starosti. Postoje i tzv. disocijativna stanja koja se mogu slično ispoljavati. Razlog može biti i prilično prozaičan, recimo da osoba vežba odredjeni razgovor koji je bitan, ili se preslišava. Ako se radi o halucinacijama, senilnosti ili disocijativnoj simptomatologiji potrebno je psihijatrijsko lečenje. Ako se osim pričanja sa samim sobom osoba promenila i u drugim aspektima ponašanja, onda se verovatno radi o nekoj bolesti.
Da li se kod posttraumatskog stresnog poremećaja koristi lek Nozinan, odnosno kod
Da li se kod posttraumatskog stresnog poremećaja koristi lek Nozinan, odnosno kod kojih se bolesti u psihijatriji on najčesce primenjuje?
Poštovani,
Nozinan spada u grupu bazalnih neuroleptika i koristi se u brojnim psihijatrijskim poremećajima, od poremećaja ličnosti, preko depresije do ozbiljnijih psihijatrijskih poremećaja iz grupe psihoza. Uglavnom se koristi njegov, veoma jak, sedativni (umirujući, opuštajući) efekat. On razrešava uznemirenost i napetost koju mnogi drugi lekovi nisu u stanju da reše. Takodje je dobar za regulisanje teških poremećaja sna. Od neželjenih efekata najčešće se javlja pad krvnog pritiska i jaka sedacija koja se uglavnom ispoljava pospanošću i malaksalošću. Ovaj lek se zbog svojih specifičnih svojstva pije samo na osnovu predloga psihijatra. Nozinan nije lek koji je namenjen konkretno za lečenje posttraumatskog stresnog poremećaja, ali može da posluži kao simptomatska terapija, odnosno u rešavanju pojedinih tegoba koje prate Vaš poremećaj.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.