Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #62522. 4. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako hoćete da se informišete o psihoterapiji koja se primenjuje kod anksioznih poremećaja najbolja knjiga koja na veoma jasan i konkretan način daje prikaze poremećaja a zatim i kako izvesti terapijske procedure samopomoći je knjiga Prof. dr Jezdimira Zdravkovića – “Tumačenje neuroza”. Još jedna izuzetna knjiga o anksioznim poremećajima je knjiga Prof. dr Vladana Starčevića pod nazivom “Stanja straha u kliničkoj praksi”. Iako je jako pohvalno to što želite da se informišete o Vašem eventualnom poremećaju, još bolje bi bilo da porazgovarate sa nakim psihijatrom kako bi načinio stručnu procenu Vašeg stanja i predložio adekvatan tretman. Veoma je bitno da ne primenjujete bilo koje metode samopomoći dok ne bude uradjena stručna psihijatrijska procena i postavljena dijagnoza.
?
Pitanje #62422. 4. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana

Materijal na internetu lako možete pronaći unošenjem ključnih reči u pretraživač. Možda je ipak najbolje da nadjete bilo koji udžbenik iz psihijatrije, u skoro svakom ima puno podataka o tome. Knjige o alkoholizmu se mogu naći i u bibliotekama.

?
Pitanje #62322. 4. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Svaka emocija/osećanje koje imamo ide i sa nekim telesnim simptomom. To je zato jer su duša i telo povezani. Postoje stanja gde pacijenti imaju samo telesne simptome a zapravo se radi o psihičkom poremećaju. S obzirom da tada dominiraju telesni simptomi, da bi smo razrešili dilemu, obavimo sva neophodna telesna ispitivanja i ako se ne pronadje telesni uzrok takvom stanju, smatra se da su tegobe psihogenog karaktera. Prema tome, potrebno je da se najpre javite lekaru opšte prakse ili internisti koji će uraditi odredjene analize i reći da li se radi o telesnom uzroku Vaših tegoba. Ako nema znaka telesne bolesti i ukoliko je Vaš problem toliko izražen da Vas remeti u svakodnevnom životu, potrebno je da se javite psihijatru. Uzroci pojačanog znojenja (hiperhidroze) mogu biti različiti. Postoji primarna hiperhidroza, kada se radi o zasebnoj bolesti, ali je najčešće sekundarna hiperhidroza, odnosno samo simptom u sklopu neke druge bolesti. Kod primarne hiperhidroze imamo pojačano znojenje ruku, nogu i ispod pazuha i javlja se u 2-3 % opšte populacije. U navećem broju slučajeva se ne zna tačan uzrok. Često se radi o naslednoj sklonosti ka pojačanom znojenju. U vašem slučaju se najverovatnije ne radi o psihološkom uzroku, ali će konačnu procenu doneti neophodna ispitivanja.

?
Pitanje #62222. 4. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Naravno da to što do sada nisi imala seksualne odnose sa svojim momkom neće negativno uticati ni na tvoje psihičko, niti na tvoje telesno zdravlje. Mnogo veći problem može da bude (pa i da dovede do ozbiljnih psiholoških i seksualnih problema), ako udješ u intimne odnose ako još nisi spremna za njih a samo zbog toga jer to od tebe očekuje ili insistira tvoj momak, ili su neke od tvojih drugarica već to uradile. Kada budeš spremna, to će jednostavno samo doći. Ne žuri nigde, važna je suština a ne brzina kojom ćeš doći do seksualne zrelosti.

?
Pitanje #62122. 4. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Oko 1% svih osoba koje nemaju rodjake obolele od shizofrenije ipak dobiju ovo oboljenje. Ovakvi slučajevi se u najnovijoj literature ne smatraju genetskim (tz. fenokopije) već posledicom delovanja različitih faktora, poput povreda glave, infekcija i komplikacija tokom trudnoće, epilepsije i sl. Ako pak imamo nekog obolelog rodjaka, onda je procenat nešto viši. Ako je jedan jedan od roditelja oboleo od ove hronične bolest, onda će se kod dece takodje javiti bolest u 13 % slučajeva. To znači da od 100 dece koje imaju jednog obolelog roditelja njih 13 oboli, a 87 je zdravo. Ako je obolela baka ili deka, bolest se može javiti i kod unučića u 5% slučajeva. Postoji mogućnost da medju onima koji ne obole imamo odredjeni procenat osoba sa poremećajima ličnosti. Ako Vaš momak do sada nije imao znake bolesti, postoji velika verovatnoća da ih neće ni imati jer je početak bolesti najčešće do 35 godine života. Medjutim, postoje slučajevi i sa nešto kasnijim početkom. Iako se ova bolest smatra u značajnom stepenu naslednom, smatra se da mnogi spoljašnji činioci imaju važan uticaj na razvoj sch.
?
Pitanje #62022. 4. 2007.

Cenjena Dr Olivera, vec sam vam postavio pitanje o načinu konzumacije leka

Cenjena Dr Olivera, vec sam vam postavio pitanje o načinu konzumacije leka flunirina, i zahvalan sam vam na brzom odgovoru. Sad bih malo proširio temu, uz nadu da vam neću biti naporan. U avgustu 2004. sam prvi put otišao kod psihijatra zbog jako lošeg opšteg stanja svesti. Pokušacu u najkracem da objasnim; Odrastao sam u bolesnim uslovima, u nesrećnoj porodici i to je ostavilo puno posledica na moju ličnost i na moju, kako vi kašete "životnu radost" (nje nema, jednostavno propuštam dane da idu jedan za drugim sa nadom da nece dugo trajati) U početnim razgovorima sa psihijatrom (Doktorka se preziva Miloš, ako se dobro secam) dobio sam terapiju flunirin - jedna kapsula dnevno. takode sam paralelno sa razgovorima sa njom imao i početne testove-razgovore sa psihoterapeutom, relativno mladom i posvecenom Doktorkom, na šalost ne sećam se imena. posle dva meseca ja sam prekinuo sa odlašenjem na zakazane sastanke sa pomenutom Dr Miloš, i sa uzimanjem prepisanog flunirina. Zašto, zato što sam u svojoj nesrecnosti došao do sledeceg zakljucka: uzroci mojoj nesreci su prilicno konkretni i još uvek postoje (i jesu, to je istina) i nema meni pomoci od pijenja anti depresiva, niti od lamentiranja nad sudbinom kod psihoterapeuta, nego je jedino rešenje da se promene šivotni uslovi na taj nacin da se ode od tih pomenutih i veoma konkretnih problema-uzrocnika. Ali to je nemoguce, neizvodlhjivo, to je tipicno vrzino kolo u kojem sam ja uzrocnicima toliko oštecen da nisam ni sposoban da se oslobodim tih uzrocnika moje nesrece. Ipak, u septembru 2006. sam u jednom trenutku velikog očaja (mada, cela 2005 i 2006 a i mnoge godine pre toga su godine očaja u mojem šivotu) ušao sam u prvu apoteku i kupio kutiju flunirina. Od tada ga uzimam svakodnevno, ovo je šesti mesec, šesta kutija. Zahvaljujuci flunirinu ja nisam promenio nacin razmišljanja, ali bar nemam one sate i sate ocajanja u kojem se osecam tako jadno da to ima i svoju fizicku komponentu, negde u grudima i stomaku. Iz izvora sa interneta sam saznao da terapija flunirinom treba da traje bar 6 meseci. Šta posle tih 6 meseci? Hvala.

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Veoma je teško reči na osnovu Vaših podataka i posebno bez direktne psihijatrijske procene pacijenta, šta dalje sa nekim lekom. Tegobe koje ste opisali mogu biti sastavni deo mnogih psihijatrijskih oboljenja, tako da savet koji bi dala može biti sasvim pogrešan i loš po Vas. Recimo, ako se radi o prvoj epizodi depresije, po psihijatrijskim smernicama, antidepresiv treba da se uzima godinu dana, stim što bi se u početku doza leka polako podizala, zatim održavala na odredjenom nivou a posle odredjenog vremenskog perioda polako spuštala i to po tačno odredjenim pravilima. Ako se radi o nekom drugom oboljenju, terapija je sasvim drugačija. Može trajati samo par meseci, ali i doživotno. Ono što smatram da je za Vas najbolje je da se javite nekom psihijatru, koji će nakon obavljenog pregleda proceniti šta dalje sa Vašom terapijom. Iako su ponekad razlozi naših psihičkih kriza dobrim delom povezani sa onim što se dešava u našoj okolini, veoma je bitno da najpre potražimo stručnu pomoć da izadjemo iz psihičke krize i ojačamo, jer tek kada smo psihički stabilni možemo da donosimo bolje odluke i povlačimo prave poteze koje će nam pomoći da se lakše izborimo sa spoljašnjim problemom. Ponekad, iako se čini da problem dolazi iz spoljašnje sredine, problem, zapravo, leži u nama. Tada se primenjuju odredjene psihoterapijske metode koje nam pomažu da uvidimo i eventualno razrešimo problem u nama samima.
?
Pitanje #61922. 4. 2007.

Krajem decembra prošle godine, počela sam da se odvikavam od pilula za

Krajem decembra prošle godine, počela sam da se odvikavam od pilula za spavanje. Koristila sam homeopatski način lečenja. Od 22. decembra 2006., kada sam to započela, počinju moje velike tegobe koje se manifestuju nesanicom. Za to vreme sam dva puta imala virusne infekcije.

Posle 60 i više dana nespavanja, ponovo sam počela sa tabletama, ali tablete više ne deluju. Imam 52 godine, hipotireozu, hipertenziju, osteopeniju i još neke tegobe povezane sa klimakterijumom.

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Pilule za spavanje ili tzv. hipnotike treba veoma oprezno koristiti. Najveći broj hipnotika na našem tržištu je iz grupe benzodiazepina i mogu da dovedu do porasta tolerancije (odnosno, da su potrebne sve veće i veće doze koje dovode do željenog efekta) i razvoja zavisnosti. Oni se uglavnom ne daju dugo. Postoji i jedan broj onih koji ne pripadaju grupi benzodiazepina i neki od njih se mogu koristiti i duži vremenski period. Najsigurniji su hipnotici koji deluju na melatoninske receptore (melatonin je supstanca koja je odgovorna za san), ali ih kod nas za sada nema na tržištu. U psihijatriji je poremećaj sna najčešće samo simptom neke bolesti, medjutim, može se javiti i kao izolovani problem. Javlja se i kod nekih telesnih oboljenja. Lek koji se tada daje je uglavnom onaj koji rešava osnovnu bolest a onda će se, kada se povuče osnovna bolest, povući i tegobe koje su sastavni deo te bolesti, pa i poremećaj sna. Ako ste ove lekove uzimali više meseci, postoji verovatnoća da ste već postali zavisni od njih. Tada je neophodan tretman koji će najpre da razreši problem zavisnosti od hipnotika. Veoma je bitno da se javite psihijatru kako bi procenio da li postoji psihijatrijska bolest i da li je potrebna konsultacija lekara drugih specijalnosti, te da se na osnovu rezultata odredi adekvatna terapija. U psihijatrijskoj paleti postoje efikasni lekovi koji pomažu u rešavanju nesanice. Takodje, na našem sajtu možete pročitati članak o nesanici u kome ćete naći savete koji bi, pored lekova, mogli da pomognu u rešavanju Vašeg problema. 

?
Pitanje #49714. 4. 2007.

Patim od socijalne fobije, ustvari, samo pretpostavljam da je to, pošto još

Patim od socijalne fobije, ustvari, samo pretpostavljam da je to, pošto još uvek nisam bio kod psihijatra a sudeći po nekim člancima koje sam pronašao na internetu, deluje kao da se o tome radi. Na poslu, kada me neko gleda, inženjer recimo, kada treba nešto da odradim, ruke počnu da mi se tresu, osećam se nelagodno, crvenim, počnem da se preznojavam, noge mi klecaju itd. Sve je počelo u menzi, za vreme doručka, kada je kraj mene sela nova radnica mojih godina. Odjednom me je oblio znoj, postalo mi je vrućina, ruke su počele da mi se tresu, onako sav zbunjen mislim da sam jaje pojeo sa ljuspom, nisam mogo da gutam. Od tada mi se isto dešava i kada treba da se upoznam sa nekom devojkom. Dobijem napad panike, srce mi lupa, ruke se tresu. Počeo sam da izbegavam devojke, ljudi me gledaju čudno. Kada sam u banci, dogadja mi se ista stvar, ne mogu da se potpišem na šalteru, nezavisno od toga da li je žena ili muškarac, tresu mi se ruke. Da li je to socijalna fobija? Da li može da predje u nešto gore? Strah me je da odem psihijatru.

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovani,

Opis Vaših tegoba se prilično uklapa u kliničku sliku socijalne fobije. Ako se uz to javlja i strah od tudje negativne procene, ako izbegavate socijelne situacije iz razloga da Vam ne zadrhte ruke pred drugim ljudima, onda je to skoro sigurno socijalna fobija. Nema razloga da Vas bude strah da se javite psihijatru jer na osnovu Vašeg opisa nema elemenata za teže duševno oboljenje. Socijalna fobija je relativno često oboljenje i javlja se uglavnom kod mladjih osoba. Što se ranije javite psihijatru imate veće šanse da se tegobe brže i lakše povuku. Ako bolest duže traje, onda je u skladu sa tim potrebno i duže lečenje. Socijalna fobija se leči dominantno antidepresivima i kognitivno bihejvioralnom terapijom. Od antidepresiva posebno su se dobro pokazali Seroxat i Efectin ER, ali ni u kom slučaju ih ne treba uzimati bez preporuke lekara, jer ima osoba koje ne smeju da ih koriste. Za Vaš oblik socijalne fobije neophodna je i kognitivno bihejvioralna terapija.

?
Pitanje #49614. 4. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovani,

Kada osoba “priča sama sa sobom”, to može biti iz nekoliko razloga. Može se desiti da je besna i napeta pa da se na taj način oslobadja napetosti. Medjutim, može da se desi i da “čuje” glasove, odnosno da ima tzv. halucinacije kada se radi o težem psihijatrijksom oboljenju. Može se javiti i kod starih osoba zbog početnih ili uznapredovalih promena na mozgu usled starosti. Postoje i tzv. disocijativna stanja koja se mogu slično ispoljavati. Razlog može biti i prilično prozaičan, recimo da osoba vežba odredjeni razgovor koji je bitan, ili se preslišava. Ako se radi o halucinacijama, senilnosti ili disocijativnoj simptomatologiji potrebno je psihijatrijsko lečenje. Ako se osim pričanja sa samim sobom osoba promenila i u drugim aspektima ponašanja, onda se verovatno radi o nekoj bolesti.

?
Pitanje #49514. 4. 2007.

Da li se kod posttraumatskog stresnog poremećaja koristi lek Nozinan, odnosno kod

Da li se kod posttraumatskog stresnog poremećaja koristi lek Nozinan, odnosno kod kojih se bolesti u psihijatriji on najčesce primenjuje?

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovani,

Nozinan spada u grupu bazalnih neuroleptika i koristi se u brojnim psihijatrijskim poremećajima, od poremećaja ličnosti, preko depresije do ozbiljnijih psihijatrijskih poremećaja iz grupe psihoza. Uglavnom se koristi njegov, veoma jak, sedativni (umirujući, opuštajući) efekat. On razrešava uznemirenost i napetost koju mnogi drugi lekovi nisu u stanju da reše. Takodje je dobar za regulisanje teških poremećaja sna. Od neželjenih efekata najčešće se javlja pad krvnog pritiska i jaka sedacija koja se uglavnom ispoljava pospanošću i malaksalošću. Ovaj lek se zbog svojih specifičnih svojstva pije samo na osnovu predloga psihijatra. Nozinan nije lek koji je namenjen konkretno za lečenje posttraumatskog stresnog poremećaja, ali može da posluži kao simptomatska terapija, odnosno u rešavanju pojedinih tegoba koje prate Vaš poremećaj.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460