Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #195913. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako se toliko lose osecate, morate se odmah javiti lekaru. Ako niste u stanju da sami odete, pozovite hitnu pomoc. Ni jedan lek Vam ne mogu preporuciti, zato sto za uvodjenje leka mora da postoji predhodna adekvatna procena, koja na osnovu podataka koje ste mi poslali i jos vaznije, bez neposrednog kontakta i pregleda - nije moguca. Psihijatrijska procena je najvecim delom zasnovana na razgovoru i na opservaciji klijenta, sto svakako putem maila nije moguce! Takodje, vazno je i Vase somatsko stanje, jer se pojedini lekovi ne daju ako postoje odredjeni telesni poremecaji.
?
Pitanje #18763. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Trittico spada u grupu antidepresiva i dominantno se koristi u lecenju depresija. Zbog svojih dobrih potencijala da poboljsava san, koristi se i kod poremecaja spavanja. Osim toga, ima veoma dobro sedativno dejstvo, sto znaci da smiruje napetost, agitiranost, agresivnost. Sto se tice priapizma, tacno je da je to jedno od nezeljenih dejstva Trittic-a (posebno kod starijih), medjutim, desava se veoma, veoma retko. Iako se radi o jako dobrom leku, on ne spada u red onih koji se koriste u tretmanu anksioznih poremecaja, pa ni u tretmanu panicnog poremecaja.
?
Pitanje #18753. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Sve zavisi od Vase dijagnoze, obzirom da termin "anksiozni poremecaji" oznacava citavu grupu oboljenja kod kojih je glavna tegoba anksioznost /strah. Generalno su SSRI lekovi koji se dominantno koriste u tretmanu anksioznih poremecaja. Neki od njih su se bolje pokazali u tretmanu odredjenih anksioznih poremecaja, tako da su i registrovani za tretman tih oboljenja. Recimo, lekovi za koje se pouzdano zna da su dobri u tretmanu panicnog poremecaja su Paroxetin, Sertralin, Escitalopram. Za tretman generalizovanog anksioznoh poremecaja se dobro pokazao Paroxetin, Escitalopram i Venlafaksin koji takodje spada u grupu antidepresiva, ali nije cist SSRI. Za tretman socijalne fobije se koristi Paroxetin, Sertralin i Venlafaksin, dok za tretman opsesivno kompulzivnog poremecaja najbolje rezultate daju Sertralin, Klomipramin (ciklicni antidepresiv, a ne SSRI), Fluoxetin i Paroxetin. Ovde sam Vam navela samo one lekove koji postoje na nasem trzistu. Naravno, samoinicijativno uzimanje lekova, bez predhodnog pregleda i procene lekara moze biti veoma opasno, zato sto postoje odredjena stanja kada se oni ne smeju uzimati, kao i pojedini lekovi sa kojima se ne smeju koristiti zajedno! Takodje i doza je razlicita u razlicitim zivotnim periodima kao i u razlicitim bolestima, tako da, ako se ne uzima pod kontrolom lekara, moze da se pogresi u doziranju leka uz, naravno, negativne posledice.
?
Pitanje #18743. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako bolujete od panicnog poremecaja, vasa sansa da obolite od shizofrenije je izuzetno mala. Ove dve bolesti su sasvim suprotne - Vas problem je visak emocija dok se shizofrenija karakterise postepenom redukcijom (snizenjem) imtenziteta, kao i promenom kvaliteta emocija. Kod panicnog poremecaja dominantno je poremecen serotonergicki i noradrenergicki neurotransmiterski sistem, dok je kod shizofrenije dominantno poremecen dopaminergicki. To znaci da postoji veca verovatnoca da Vas zgaze kola na ulici, nego da obolite od shizofrenije. Sto se tice Vaseg pitanja, zasto nema nikakvog boljitka, odgovor je da je verovatno potrebno ponovo razmotriti terapijski pristup Vasim tegobama. Mozda je potrebno da uz psihoterapiju uzimate i medikamente, tj. lekove, ili da pokusate sa nekim drugim psihoterapijskim pravcem koji bi na drugaciji nacin pokusao da razresi Vase tegobe. Kao sto sam mnogo puta do sada istakla, ako se kod Vas radi o panicnom poremecaju, terapija izbora, odnosno ona koja se na osnovu istrazivanja i klinickog rada pokazala zaista efikasnom, je kognitivno bihejvioralna terapija. Na osnovu onoga sto ste napisali, rekla bih da niste na tretmanu kognitivno bihejvioralnom terapijom.
?
Pitanje #18581. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Cipralex je zaista dobar lek i jeste jedan od onih za koje kazemo da su lek izbora za panicni poremecaj i druge anksiozne poremecaje. On bi trebao da ima veoma malo nezeljenih efekata, ali ako se ipak jave, onda pocnite sa manjom dozom - recimo, prvih sedam dana uzmite po 1/2 tablete ujutru, zatim povecajte za jos pola tablete u podne i tako uzimajte jos sedam dana, pa tek onda spojite sve u jednu celu tabletu ujutru. Ako na samom pocetku i sa tom dozom ima problema (1/2 tabl.), onda smanjite i pocnite terapiju sa 1/4 tablete i podizite na svakih sedam dana po 1/4 tablete. Tako ce se organizam lakse privici na lek. Medjutim, ako i sa ovako niskim dozama imate velike tegobe, postoji mogucnost da ste preosetljivi na ovu grupu lekova ili samo na Cipralex. Tada treba pokusati sa lekom iz druge grupe antidepresiva.
?
Pitanje #178726. 11. 2007.

Postovana doktorko Zikic! Unapred Vam se zahvaljujem i izvinjavam na oduzetom vremenu,

Postovana doktorko Zikic! Unapred Vam se zahvaljujem i izvinjavam na oduzetom vremenu, a posto smatram da ste jedna divna zena i dobar doktor, nadam se da mi necete zameriti sto cu napisati malo podugacko pismo. Moj problem datira jos od pre dve godine,(ja bar mislim tako), previse sam radila i previse imam stresnih situacija na radnom mestu samo od jednog rukovodioca (moram navesti da jednostavno ne zna dobro svoj posao i onda trazi krivce za svakog ko mu se nadje na putu) mozda to nije lepo pricati ali je to istina. Od njegovih psihickih tortura i stresa doslo je do pada imuniteta i zaradila sam herpes zoster i to pravi skolski primer. Dvadeset jednu noc nisam spavala i imala nemoguce bolove i to sam nekako prebolela, pa sam se malo oporavila ali je onda krenulo posle jedno godinu dana osecaj propadanja samo pobledim pocne srce da lupa i imam osecaj da negde propadam. Ja se tada uplasim napravim jos gore i zavrsim u hitnoj. I tako je to krenulo nije se pojavljivalo stalno ali povremeno jeste. Onda je jedno pre tri meseca pocelo da mi zuji u glavi kao da imam roj pcela i da mi se javlja nesto kao PUF PUF u glavi. Ja nisam obracala paznju dok nije pocelo u glavi da me steze kao obru!  c, pa je onda krenulo da mi gori celo telo (kao da gorim u vatri), nocu me budilo i cetiri noci nisam spavala, sva sam bila iznurena. I tako malo po malo pocela sam da klonem, da mi secer varira gore dole da se zanosim dok hodam i onda je poceo da me hvata strah da cu ako ostanem sama ili izadjem na ulicu pasti i da mi nema ko pomoci. Doslo je dotle da je pocela da me hvata jako velika panika, pa sam plakala cesto (jer nikada nisam bila toliko bolesna). Krenula sam na pretrage kod privatnika i ovim putem Vam pisem koji su rezultati. Moram napomenuti da radim kao operater i posao koji obavljam zahteva jako mnogo psihickog i fizickog rada. > Nosila sam holter i poznati kardiolog dr Bastac je napisao svoju dijagnozu. HYPERTHYREOSIS SUSPECTA, TACHYCARDIA SINUALIS. Pijem ATENELOL cetvrtinu ujutru. > Radjena je i RADIOGRAFIJA VRATNOG I L-S DELA KICME: SPONDYLOSIS DEFORMANS ET UNEARTHROSU VERT.CERVICALIS. SCOLIOSIS ET SPONDYLOSIS DEFORMANS VERT.LUMBALIS. DISCARTHROSIS L5-S1 (valjda sam dobro napisala). > Radjen mi je i EMG misica. ENR NALAZ: Kotorna bryina provodjenja za n. peroneus l.dedz je 40/s e senzitivna za n.surali e l.dedz je 36 m/s. > EMG NALAZ: Ukayuje na hroni;nu iritaciju korenova L5 i S1 desno. > DIJAGNOZA: RADIKULOPATHIA L5 ET S1 LAT.DEZ. > EEG GLAVE: Difuzno brza aktivnost i parcijalno uocljiv osnovni alfa spektar 10 Hz > Viyuelna blokada adekvatna. > Nema specifi;nih grafoelemenata. > Nema akcentuacije strana. > FS i HV ne menjaju yna;ajno osnovnu aktivnost. > Nema ynakova epileptiformne elektrokortikalne aktivnosti ni fokalnog nalaza. > EEG: KARAKTERISTICAN ZA PSIHICKI NAPETE OSOBE. > KOLOR DOPLER je uredan, povisene malo masnoce ali nije strasno. > Mene interesuje ovo sto mi se desava u glavi. Zvonjenje svakodnevno, zanosenje kao da cu pasti na jednu stranu a vise vuce u desno, strah preveliki strah da ostanem sama i da ce mi se nesto strasno desiti. Nije mi bistro u glavi ni pred ocima, teram sebe da se ponasam normalno kao da sam zdrava osoba a ujedno me i brine to sto mi se to desilo. Otisla sam kod neuropsihijatra ona je konstatovala Neurostenija (ako sam dobro napisala).Moram napomenuti jos i da vec 5 godina nemam menstrualni ciklus i da pijem MENOSOYU. > Neuropsihijatrica mi je mnogo lekova promenila jer sam se od njih osecala lose. > Sada trenutno pijem LORAZEPAM od 2,5 mg 3 x dnevno, ksalol od 0,25 mg 3 x dnevno i englonil od 50 mg 3 x dnevno. Kao malo mi je lakse ali opet osecam ono zanosenje, zvonjavu u glavi i jako veliku glavobolju. > Interesuje me da li je terapija koja mi je prepisana dobra ili mozda treba primeniti nesto jace sa duzim dejstvo da bih se ja osecala koliko toliko dobro i da bih podnela da mogu svaki dan ici na posao. I jos nesto sam zaboravila reci, posto mi je metabolizam poremecen jednom mi je secer bio 10 i endokrinolog mi je dala neke strane tablete, popila sam polovinu te tablete ujutru kako mi je receno i posle 5 minuta bila mi je blokirana cela glava da nisam mogla da se setim ni svog koda na kartici kada sam otisla podici novac. Nekako sam se odvukla do kuce i kada sam sutradan dosla na posao pozlilo mi je. Od toga trenutka je krenulo sve ovo napred sto sam navela. > Izvinite sto Vas maltretiram svojim pismom, ali kada sam procitala nus pojave tog lega za secer pisalo je da moze da se javi cak i koma. Tako da ja ponekada osetim u glavi kao da nisam tu i da mi je glava prazna. Molim Vas recite mi koja je moja vrsta bolesti i kako najpravilnije i koje lekove da primenim. S` postovanjem i uvazavanjem na oduzetom vremenu primite moje srdacne pozdrave. Puno uspeha u daljem radu.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Tesko je tacno reci o cemu se kod Vas radi. Tegobe poput vrtoglavice, nesvestice, zanosenja pri hodu i zujanja u usima mogu biti posledice promena koje imate na kicmi, odnosno kostanom sistemu. Moze da se desi da imate i hormonski poremecaj obzirom da ste naveli izostanak menstruacija u zadnjih 5 godina. Kardiolog je posumljao i na pojacan rad stitne zlezde, sto takodje moze dati neke od navedenih tegoba. Medjutim, imate i neke psihicke tegobe koje mogu biti posledica navedenih telesnih oboljenja, ali i poremecaj koji je nastao paralelno sa drugim bolestima. Tu prvenstveno mislim na napade jakog straha i posledicno ponasanje. Sto se tice terapije, takodje je veoma tesko reci sta bih predlozila jer mi niste napisali sta ste uzimali ranije, u kojoj dozi i zasto ste te lekove iskljucili. Moj princip je da strahove ne lecim dominantno benzodiazepinima, pogotovu ne kombinacijom dva benzodiazepina (Lorazepam i Ksalol), kao ni Eglonilom. Medjutim, Vas psihijatar ima mnogo bolji uvid u Vase tegobe, dosadasnji tok bolesti te verovatno i valjan razlog zbog cega Vam je ordinirao navedenu terapiju koja Vam, kako sami kazete, jedino pomaze.
?
Pitanje #178626. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Obzirom na godine Vase majke i na verovatna halucinatorna dozivljavanja, pretpostavljam da se radi o dementnom procesu sa psihoticnim izmenama. To znaci da je proces starenja mozga Vase majke uznapredovao i da zbog toga u odredjenim intervalima "vidi" osobe koje ne postoje i verovatno "cuje" njihove glasove tako da i "razgovara" sa njima. Obzirom da joj je zbog promena u mozgu mogucnost ispravne procene realnosti smanjena, ona VERUJE da su te osobe stvarne i nije je moguce ubediti u suprotno. Ovo se cesto dogadja kod starih osoba i znak su uznapredovalog procesa. To ujedno upucuje i na cinjenicu da joj je potreban staraoc, obzirom da se tokom tih epizoda mogu desiti brojne nepredvidljive stvari, kao i zbog zaboravnosti koja ce sve vise da progredira (moze da zaboravi da ugasi ringlu i zapali kucu, da iseta iz stana i odluta u nepoznatom pravcu i sl). Postoje lekovi koji mogu da pomognu da se neke od tegoba razrese, recimo navedene izmene u opaznju, tz. halucinacije. Medjutim, sam dementni proces se ne moze zaustaviti vec ce samo napredovati. Postoje, doduse, lekovi koji mogu malo da uspore tok, ali lecenje i povratak na predhodno stanje nije moguce. Ja shvatam da je jako tesko da naterate majku da ode psihijatru, ali bez dobro uradjenog psihijatrijskog pregleda i diferencijalno dijagnostickog sagledavanja, niko Vam ne moze odrediti adekvatnu dijagnozu i terapiju. Potrebno je samo da pronadjete nacin da je odvedete kod lekara ili da se informisete da li neki psihijatar iz Vaseg grada dolazi u kucnu posetu. U Domu zdravlja postoje odeljenja kucne nege gde mozda mozete potraziti pomoc, obzirom da njihovi lekari idu na teren. Takodje, u trenucima kada je lose, mozete pozvati i hitnu pomoc da proceni da li je potrebno i hospitalno lecenje. Na osnovu toga sto ste napisali, iako Vasa majka spolja izgleda "kao da je sve u redu", verovatno je vec smanjene uracunjivosti i vecinu odluka za nju morate da donesete Vi, kao sto je i odlazak kod lekara na pregled.
?
Pitanje #178526. 11. 2007.

Postovanje Profesore! Javljam se iz Temerina. Moj otac ima 58 godina i

Postovanje Profesore! Javljam se iz Temerina. Moj otac ima 58 godina i otprilike pre godinu dana ostao je bez posla. Od tada se veoma promenio. Izgubio je desetak kilograma, stalno je nervozan, ne drzi ga mesto, nije uvidjajan, i stalno nam pravi probleme tipa, trazi cigare od slucajnih prolaznika, gnjavi komsije, itd. Jedino, na Pinku gleda pevaljke i tada je miran. Ni utakmice ne gleda, a nekada je stalno pratio sport. Nekada je pio, doduse ne mnogo, ali ne trpi alkohol, pa posle 1-2 case se vidi na njemu. Nedavno smo ga nosili na preglede. Rendgen pluca je iznenadjujuce u redu, a godinama intenzivno pusi. Ultrazvuk jetre, pankreasa, prostate u redu. Ekg srca u redu. Pritisak je manji, ali takav je celog zivota, takvi smo svi u porodici. Krvna slika u redu i analize koje se odnose na  jetru, itd u redu. Jedino, broj krvnih zrnaca je blize nizoj granici. Na gastroskopiji ustanovljeno da ima katar zeluca i dobio je lek Controloc. Gastroentrelolog ustanovio je da ima anemiju,!  zbog manjeg broja krvnih zrnaca. Takodje bio je kod psihijatra i ustanovljeno je da je anaksiozan i da je u apstinenciji sto se tice alkohola. Psihijatar je predlozio CT endokranijuma, dok je gastroentrelolog rekao da ne radimo CT, nego da uradimo ponovo analizu krvi, snimanje debelog creva (irigografiju) i analizu stolice (na Weber). Po gastroentrelologu, njegovo ponasanje i gubitak tezine je povezano sa anemijom. Inace, sasvim dobro se oseca, mnogo jede, puno seta, stalno je u pokretu, dobro spava, jedino cesto ide do toaleta, ali sve je to na nervnoj bazi po lekarima. Jedino je cudno, sto je mrsav, mada kao da se malo popravio u zadnjih 2-3 nedelje posle terapije Controloc tabletama. Interesuje me Vase misljenje? O cemu moze da se radi? Jako mu je tesko palo kada je ostao bez posla nakon privatizacije, posle 36 godina rada u Vitalu i od tada je ovakav. Da li je moguce da toliko utice na coveka? Sta bi Vi predlozili? Koja bi mogla biti Vasa dijagnoza? Vec citavoj porodici kida zivce svojim ponasanjem a ne primecuje sta nam radi. Da li je CT endokranijuma potreban ili ne? Hvala Vam unapred na odgovoru! Pozdrav!
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Veoma je tesko odgovoriti sta je sa Vasim ocem, obzirom da ste poslali uglavnom rezultate dosadasnjih internistickih pregleda, ali ne i opsirniji opis njegovih psihickih tegoba i izmena u ponasanju. Moze da se desi da je imao neko od reaktivnih stanja nakon gubitka posla, ali u isto vreme moguce je da se radi o uznapredovalom alkoholizmu jer ga obaraju i par casica. Bilo bi dobro da na nasem sajtu procitate dijagnosticke kriterijume za alkoholnu bolest i mozda ce Vam to pomoci da sami donesete neke zakljucke. Da se radi o alkoholnoj bolesti je rekao i psihijatar kod koga ste bili, obzirom da je napisao da ima apstinencijalni sindrom. Izmene u ponasanju i gubitak telesne tezine nisu retki simptomi kod dugogodisnjih alkoholicara. Ako se radi o tome, onda je neophodno da se Vas otac podvrgne lecenju od alkoholne bolesti, obzirom da ako nastavi da pije njegovo telesno zdravlje, pa mozda i zivot, mogu biti u opasnosti. Obzirom da se slicne tegobe mogu videti i u nesto ozbiljnijim oboljenjima centralnog nervnog sistema, kao i da je psihijatar koji ga je pregledao procenio da je potrebno da uradite CT endokranijuma, mozda je dobro da ga poslusate i uradite to snimanje ne bi li otklonili sumlje na druge po zivot opasne bolesti
?
Pitanje #178426. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako se radi o unipolarnoj depresiji i ukoliko se ona adekvatno leci, visok procenat pacijenata se vraca na nacin funkcionisanja pre bolesti. Ako se radi o mladjoj osobi koja je imala predhodno jednu depresivnu epizodu, sansa za dobar ishod je velika. Medjutim, ako se ne leci adekvatno (sto je slucaj sa Vasim momkom) depresija moze dalje da progredira, osnosno da se tegobe usloznjavaju i javljaju nove, tako da je potrebno duze lecenje i sa vecom dozom lekova. Depresivna epizoda obicno ne ostavlja takve posledice koje bi znacile da se osoba znacajno promeni u odnosu na period pre bolesti. Mogu se javiti neki problemi ali su oni uglavnom resivi - recimo, ako se zbog bolesti osoba povuce iz vecine socijalnih relacija i to duze potraje, nakon izlaska iz depresije moze se desiti da joj je potrebno nesto vise truda da sve te odnose koje je zapostavila obnovi. Medjutim, licnost osobe obolele od unipolarne depresije uglavnom ostaje nepromenjena nakon izlaska iz depresije.
?
Pitanje #178326. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Navedene tegobe - otezano uspavljivanje, plitak san koji ne odmara, kao i rano jutarnje budjenje - obicno su prvi znaci depresije. Ovako mogu poceti i neka druga psihijatrijska oboljenja, ali posto ste vec imali jednu depresivnu epizodu, najverovatnije se radi o novoj depresivnoj epizodi. Moj savet vam je da se sto pre javite psihijatru, najbolje onom koji Vas je lecio tokom prve epizode. Sto se pre javite, sprecicete dalju progresiju bolesti kao i probleme koje depresija sa sobom nosi (dusevna patnja, pad funkcionalnosti, povlacenje iz socijalnih relacija i sl).

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460