Dr Miroslav Rakočević

Dr Miroslav Rakočević
Nutricionizam
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
dr Miroslav Rakočević je rođen 1960.g u Nišu. Završio Medicinski fakultet 1985.g u Nišu, a 1995.g i specijalizaciju iz higijene. Kao opštinski i republički sanitarni inspektor radio od 1987.g a kao lekar- specijalista higijene u Domu zdravlja Niš od 2002.g. U Domu zdravlja Niš radi u Savetovalištu za dijetalnu ishranu. Govori engleski jezik.
Radno iskustvo
Podaci o radnom iskustvu nisu uneti.
Obrazovanje
Podaci o obrazovanju nisu uneti.
Članstva
Podaci o članstvima nisu uneti.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (568)
Na prvom mestu ne znam koliko ga uopšte jedete, ako ga toliko volite?! Nisam nigde našao neki podatak koji bi specifično govorio o unosu belog luka u smislu količine i bolestima srca. Ako je to 2-3-5 čenova pretpostavljam da to nije mnogo. Mislim da čovek treba da se drži umerenosti i u onome što voli. Beli luk ima svojstvo koje može pojačati efekat antikoagulantnih lekova, a možda vi neki od njih uzimate. Nastavite da jedete beli luk, ali ako imate i antikoagulantnu terapiju unos belog luka treba da bude ujednačen iz dana u dan, uostalom u takvom slučaju isto važi i za kupus, spanać, brokoli, mladi crni luk i sl. - dakle sve to umereno, mešovito i ništa ne preterivati.
Pozdrav
Da nađete nutricionistu. Da sledite od nutricioniste izdatu dijetu sa recimo 1800 kcal i povećate redovnu fizičku aktivnost. Probali ste razne dijete koje ste ko zna gde našli i za koje često i njihovi autori postavljaju ograničenje oko dužine primene. Gojaznost je hronično stanje i ne možete je lečiti 2-3 nedelje ili mesec dana, nego se pravilno morate hraniti stalno. Nema prekida. Jednom ostvarenu kontrolu nad težinom morate održavati. Nema tih izgubljenih kilograma koji se ne vraćaju. Potražite i savet psihologa u nekom domu zdravlja, da bi radili na svojoj motivaciji.
Pozdrav
Moram da kažem da nisam ni tražio ni našao podatak koliko je holesterola u prepeličjem jajetu, ali pošto se radi o pticama i pošto se radi o jajima mora biti da su neki principi jednaki bez obzira o kojoj vrsti se radi. Princip bi bio da je žumance izrazito bogato holesterolom. Govoriću o kokošjem jajetu a u principu moralo bi da važi i za prepeličja jaja. U jajetu belance nema holesterola a žumance ga ima 200-250 mg, zavisno od veličine jajeta (oko 50 g) . Ako je osoba sa povećanim holesterolom svakako se preporučuje da se smanji unos dodatnog holesterola preko hrane. Prvi stepen redukcije je unos do 300 mg, a drugi stepen redukcije je unos do 200 mg holesterola. Jasno vam je da unos samo jednog žumanceta, pa i da osoba ništa više toga dana ne jede, je već preveliki unos. Zato bih na mestu vašeg muža izbegavao žumanca u svakom obliku pripreme. Prepeličja jaja su sitnija, a 240 komada za tri meseca su oko 2, 5 jaja dnevno. Možda tu nema toliko holesterola kao u jednom kokošjem jajetu, ali je to svakako neki suvišni holesterol koji se tako svesno unosi. Ali, priča nije samo o jajima. Holesterola ima u mesu pa ako se ne ograniči dnevni unos mesa i bez jaja uneće onih 200-300 mg holesterola tim putem. Posebno neka izbegava sve iznutrice.
Pozdrav
Na mestu na kome ste postavili pitanje takozvani dr feelgood ne daje odgovore, tako da cete njegov odgovor dobiti ako pitanje postavite na nekom drugom mestu.
Pozdrav
Takozvana ''un dijeta'' verovatno nema nikakve veze sa ujedinjenim nacijama, niti sa medicinskim gledištima oko regulisanja telesne težine. Svaka dijeta koja nije balansirana i mešovita nije dobra, a o tome vam dovoljno govori i činjenica ako dijeta ima ograničeno vreme primene. Sa druge strane, jednom izgubljeni kilogrami se uvek mogu vratiti ukoliko imate energetski suficit u toku dužeg vremena i nemojte se zavaravati oko toga.
Pozdrav
Lepo što si se ovako javila, ali bolje bi bilo da sa nekim starijim iz kuće odeš do svog doktora, pa će ti on dati neki dobar savet kako pravilno da se hraniš. Postoje i doktori koji određuju kako treba pravilno da se hrani jedna mršava devojčica: ) )
Pozdrav
Meni je poznato da se radi i u poliklinici human i neolab.
Pozdrav
Obratite se nutricionisti ponovo, odnosno idite na kontrole. Treba da sledite dijetu sa više hrane (ne ispod 2000 kcal) podeljene u više od 3 obroka, koja je lako svarljiva. Budite uporni da tu veću količinu hrane stvarno i pojedete. Slatkiše na minimum ne zato što ne smete da ih jedete nego zato da ne bi mešovite nutritivno kvalitetne obroke zamenjivali onim što zovemo energetske bombe. Redovne mešovite obroke radije dopunjujte suvim voćem i zrnevljem (orah, lešnik itd) , a umesto sokova bolje neki napici i šejkovi na bazi obranog mleka. Budite i fizički umereno aktivni. Sa 26 godina života mnogo je rano da zaključite kako vam ništa ne pomaže: )
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.