Dr Miroslav Rakočević

Dr Miroslav Rakočević
Nutricionizam
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
dr Miroslav Rakočević je rođen 1960.g u Nišu. Završio Medicinski fakultet 1985.g u Nišu, a 1995.g i specijalizaciju iz higijene. Kao opštinski i republički sanitarni inspektor radio od 1987.g a kao lekar- specijalista higijene u Domu zdravlja Niš od 2002.g. U Domu zdravlja Niš radi u Savetovalištu za dijetalnu ishranu. Govori engleski jezik.
Radno iskustvo
Podaci o radnom iskustvu nisu uneti.
Obrazovanje
Podaci o obrazovanju nisu uneti.
Članstva
Podaci o članstvima nisu uneti.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (568)
Na tržištu je mnogo preparata sa kombinacijama vitamina, minerala itd. Malo je sastojaka koje treba uzimati mimo ishrane, pod uslovom da je ishrana dovoljna i mešovita. Takva ishrana je preduslov dobrog imuniteta. Zato je prvo pitanje - kakva je vaša ishrana?! Postoje li smetnje da ishrana bude zadovoljavajuća? Porazgovarajte o tome sa nutricionistom.
Pozdrav
Za godinu dana je trebalo da se oporavi od operacije. Ali vrednosti laboratorijske analize govore da se o ishrani mora voditi racuna i dalje.
izbegavati masno, dakle bez masnih testa, bez przenja, zaprske, bez mesnih preradjevina; mrsavo meso kao kuvano ili peceno, ulje se dodaje na kasicicu kao zacin i nista drugo od masnih dodataka ili namaza; mlecni proizvodi sa minimalnom masnocom, jaje bez zumanceta; redovno jesti povrce - ono sto podnosi, kroz supe - corbe, kuvano nezaprzeno jelo; voce neka bude ljusteno ili kompot ili umesto voca po pola case vocnog soka. Moze crni hleb, kiflu, pirinac, makarone, krompir. Slatku hranu izbegavati i zbog toga sto je cesto bogata dodatom masnocom. Alkohol nikako.
Pozdrav
Nismo procitali da li ste trazili savet ili dijetu od nutricioniste. Bilo bi dobro. Posto jedete vise obroka i dosta kolicinski ostaje da se savetuje nesto od visoko kaloricnih kvalitetnih namirnica, dakle izmedju obroka ubaciti orah, suncokret, kikiriki i slicno jezgrasto voce, suvo voce ili u kombinaciji. Umesto vode sokovi ili jos bolje mleko ili jogurt ili slatki dezerti na bazi mleka. Gledajte da vam ovi dodaci ne miniraju glavne obroke nego da im budu dodatak. Sve supe i jela da budu gusti, na svako parce hleba ili peciva neki namaz, sitan sir bolje nego puter ili margarin; nesto vise ulja u salate, u makarone i slicno ali ne da przite i pohujete. Zasladjujte napitke, ako ste ih pili nezasladjene. Ne znam jeste li kontrolisali funkciju štitne žlezde?! Uradite i to.
Pozdrav
Nema štete od pivskog kvasca, ali ni previše kalorija. Više kalorija i popravljanje jedino može doći od više hrane, a lakše se podnosi kada je to kroz više obroka. Bolje bi bilo da vam nutricionista da dijetu u kojoj bi videli količinu hrane koju treba pojesti. Kada kaže neko da jede normalno, to je naravno relativno, svako to -normalno- definiše pomalo na subjektivan način, a dijeta od nutricioniste obično ima šta da popravi i u strukturi svakodnevne -normalne- ishrane. Da li za svaki od redovna 3-4 obroka pojedete bar po 100g hleba, 2-3 čaše mleka ili jogurta dnevno, 100g mesa dnevno, o, 5 kg voća, povrće u više od jednog obroka dnevno? To bi bio minimum: ) )
Pozdrav
Odgovoreno. Dodajte između obroka i suvo voće i koštunjave - orašaste plodove.
Pozdrav
Par najvažnijih stvari su kalcijum i vitamin d. Svakodnevno uzimajte tri porcije mleka ili mlečnih proizvoda (porcija: šolja od 2 dl ili parče sira minimalno 50 g) kao najkvalitetniji izvor kalcijuma. Jedite ribu raskuvanu sa kostima kakva je u konzervama sardine ili skuše. Sojino mleko je fabrički obogaćeno kalcijumom da bi izašlo kao dostojna zamena mleku. D vitamin - ako ste osoba starija od 50 godina od oktobra do aprila dodajte d vitamin kroz preparate, bar 400 ij dnevno.
Pozdrav
Da primetim da je vas doktor bio nepotrebno ostar u pogledu bolnice i insulina, a nije dao mnogo važnije informacije - oko stila ponašanja koji doprinosi regulisanju šećera u krvi. Kao punija osoba morate smršati, ali će to biti polako i dugoročno, nema potrebe mršaviti brže od 3 kg mesečno. Krećite se bar 60 min dnevno, ako treba podeljeno u kraće šetnje. Nemojte jesti obilne obroke i preskakati obroke nego na 3 sata mali obroci. Ishrana koja reguliše šećer je upravo ta - pravilna ishrana i još dodatno da u svemu što jedete tražite manje masne i manje slatke mogućnosti. Sve jedite umereno, i hleb, meso, mlečne proizvode, puno povrća, voće, na kašičicu dodajte ulje.
Pozdrav
Nemam iskustva sa tim preparatom. Pouzdano znam da se regulisanje težine postiže i bez tog preparata, odmerenom ishranom i redovnom laganom fizičkom aktivnošću. Nije na odmet da se konsultujete sa svojim lekarom i pokušate da dođete do pravilne procene oko viška kilograma i brzine kojom težinu treba regulisati.
Pozdrav
Šteta da niste dali da se nasluti gde živite, jer za srbiju mogu reći da su nutricionisti - lekari specijaliste higijene uglavnom u zavodima ili institutima za javno zdravlje, retko gde po domovima zdravlja, a ponegde ima dijetetičara u preventivnim centrima većih domova zdravlja. Za sada, jednostavno jedite više obroka, 5-6 dnevno, mešovitih, ne zapostavljajte ni mlečne proizvode, ni meso, proizvode od žitarica, ulja, povrće i voće. Slatke namirnice jedite tek kada ste pojeli redovan obrok. Kao dodatke između obroka koristite neku čašu mleka-jogurta ili soka više, grickajte miks od suvog i voća i raznih semenki. Ukoliko uvedete svakodnevno neku fizičku aktivnost, vežbe, bicikl, igre, ples, plivanje, šetnje ili drugo - nešto od tih kalorija će dovesti do blagog porasta mišićne mase umesto da sve ode u salo. Ne spremajte komplikovanu, jako začinjenu ili prženu hranu da bi veću količinu hrane lakše svarili.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.