Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Bojana Dimitrijević

Bojana Dimitrijević

Prof. dr Bojana Dimitrijević

Psihijatrija

Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije. Drži kurseve iz Uvoda u kliničku psihologiju, Psihodijagnostike, Psihodijagnostike dece, Neuropsihologije, Zaštite mentalnog zdravlja. Doktorirala je 2000.godine na Univerzitetu u Beogradu na temu „Psihodinamika agresivnosti delinkventnih narkomana“, a tematikom agresivnosti i socijalno devijantnih ponašanja bavila se kroz brojne naučne članke i dve naučne monografije. U svom  istraživačkom radu bavila se i temama primenjene psihodijagnostike, forenzičke procene, ratnim psihotraumatizmom, rizičnim ponašanjima adolescenata, kao i brojnim aspektima primene kliničke psihologije, kao i zaštite i unapređenja menatalnog zdravlja u široj društvenoj zajednici.

Kao specijalista medicinske psihologije radila je više od 25 godina u ustanovama specijalizovane psihijatrijske zaštite, na poslovima psihodijagnostičke procene pacijenata svih uzrasta i najrazličitijih psihopatoloških kategorija. Kao sudski veštak, već oko 30 godina radi na poslovima forenzičke ekspertize kao samostalni veštak, član komisija u psihijatrijskim institucijama u Nišu i Beogradu i član sudsko-psihijatrijskih odbora Medicinskih fakulteta u Nišu i Kragujevcu. Koautor je udžbenika iz oblasti sudske psihijatrije i psihologije. Mentor je specijalizantima u okviru programa specijalizacije iz medicinske psihologije na Medicinskom fakultetu u Nišu i član komisije za polaganje specijalističkog ispita.

Osnivač je i supervizor Psihološkog savetovališta za studente na Univerzitetu u Nišu koji je velika organizacija na volonterskoj bazi i koji već više od deset godina pruža savetodavnu i psihoterapijski psihološku pomoć velikom broju mladih ljudi u rešavanju raznovrsnih emotivnih, porodičnih, adaptacionih i drugih problema. Takođe je edukator u mnogim temama vezanim za probleme adolescentnog perioda i širok spektar psihopatoloških entiteta.

Od 1993. godine učesnik je, koordinator i evaluator brojnih istraživačkih i aplikativnih projekata vladinih i nevladinih organizacija, posebno usmerenih na edukaciju i pomoć posebno vulnerabilnim populacionim grupama.

Radno iskustvo

Podaci o radnom iskustvu nisu uneti.

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (91)

?
Pitanje #17612. 3. 2007.

Postovana Biljana, 

Iako deca rastu u istoj porodici i, naizgled, istim porodičnim okolnostima, većina roditelja najćešće zapaža da su im deca sasvim različita, a nekada i «dva sveta», kao što Vi kažete. Mnoštvo faktora doprinosi formiranju karaktera, počevši od genetskog nasleđa, sazrevanja, do učenja koje svako dete prima na specifičan način. To što je Vaša starija kćerka nesamostalna u stvarima koje se tiču nekih aspekata njene lične higijene i okruženja u svojoj sobi, može govoriti o specifičnoj vrsti problema vezanoj za strah od prljanja i nečistoće. Ovaj strah je jedan od najranijih razvojnih strahova i obično se prevazilazi veoma rano i ne predstavlja problem kasnije tokom razvoja. Moguće je, međutim, da je zbog nekih Vaših vaspitnih principa (poput preteranog potenciranja čistoće, urednosti i sl.) došlo do fiksiranja devojčice na ovaj problem, pa je to samo refleksija dela vaših stavova koji su dramatično intenzivirani kod nje. Takođe, čak i ako Vi niste osoba koja preteruje sa navikama čistoće, ovakvo njeno ponašanje ukazuje na njenu povećanu potrebu za pažnjom, jer samim svojim ponašanjem, koje zahteva uvek povećani trud oko nje u odnosu na mlađu sestru, dobija više pažnje i važnije mesto u dinamici porodičnih odnosa. Nekada se deca boje da će odrastanjem izgubiti deo brige i ljubavi svojih roditelja, nekada zapažaju da se mlađoj braći ili sestrama poklanja više pažnje baš kada su mali i nesamostalni, pa to predstavlja osnov za regresivne oblike ponašanja. To što je dobar đak, samo ukazuje da je devojčica inteligentna i da realno ima sposobnosti da sagleda posledice svog ponašanja, ali ne znači da je emocionalno u stanju da se izbori sa tim, jer ovakva ponašanja uglavnom nisu svesna, već idu iz nesvesnih potreba. Vaša devojčica pokazuje emocionalnu nezrelost, a definitivno ima potencijala da koriguje svoje ponašanje, ali je potrebno potencirati njenu samostalnost i odgovornost, možda kroz poveravanje nekih dnevnih odgovnosti kako biste joj pokazali kako imate poverenja u nju i kako ćete je isto tako brižno voleti i kad bude samostalna i odrasla. Sve to treba raditi uz mnogo nežnosti i razumevanja, nikako uz kažnjavanje i prisilu. Možda je ipak za Vas i za nju najsigurnije da uz pomoć psihologa rešite ovaj problem što skorije i što efikasnije, jer postoji mogućnost da se ovakvo manipulativno ponašanje (ponavljam, koje je nesvesno) produži ili ponavlja u životu ukoliko se na vreme i na pravi način ne razreši.

Prof. dr Bojana Dimitrijević
Spec.med.psihologije

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460