Bljuckanje je izbacivanje male količine tek progutane hrane, neugrušanog mleka. Često je kod odojčeta i prolaznog je karaktera. Potrebna je samo pravilna tehnika hranjenja, odgovarajuća količina obroka i odgovarajući položaj deteta u toku i posle obroka.
U praski lekari se često susreću sa pregledima koje roditelji zakazuju sa napomenom da beba „povraća“. Panika sa kojom roditelji na pregled dovode bebu, govori o slaboj informisanosti i shvatanju bljuckanja, jedne normalne pojave koja se kod beba javlja, jer na sreću, velika većina pregleda ovakvih beba završava se sa bezazlenom dijagnozom - bljuckanje odnosno regurgitacija.
Šta je to bljuckanje i kako izgleda?
U prvim mesecima života, gotovo svi organski sistemi bebe još uvek su nezreli i u fazi jačanja. Takav je slučaj i sa sfinkterom, odnosno mišićem koji poput ventila stoji na prelasku iz jednjaka u želudac. Ovaj mišić služi da svojim otvaranjem propusti u želudac hranu koju unosimo ili da se zatvori kada pristigne hrana, kako bi ona ostala u želucu i mogla natanane da se svari.
Kod beba, međutim, ovaj mišić je nije dovoljno zreo, i u periodu kada beba sve više povećava obim mlečnih obroka on se ne zatvori u potpunosti, te na taj način dozvoli vraćanje manje količine mleka iz želuca u jednjak. To mleko nadalje dospeva u usta beba, i biva skupa s pljuvačkom izbljucnuto, u tečnom ili polusirastom obliku.
Iako se roditeljima čini da je sadržaj koji bebe izbljucnu veliki, što izaziva strepnju da su time drastično smanjile količinu potrebnog obroka, radi se zapravo o vrlo maloj zapremini. Poređenja radi, možete napuniti špric od 5ml mlekom i prosuti ga na pelenu, da biste se uverili koliku će fleku napraviti. Na taj način će vam biti jasno da bebe bljucnu zapravo svega nekoliko mililitara mleka, naspram stotinu koliko su možda popile.
Koliko god da je bljuckanje učestalo, beba napreduje dobro, ne gubi na težini, raspoložna je i nepromenjenog ritma spavanja. Bljuckanje se vremenom proređuje, naročito sa početkom uvođenja čvrstih obroka, i do sedmog ili osmog meseca života bebe se mahom u potpunosti gubi.
Kako izgleda povraćanje kod beba?
Povraćanje je kod novorođenčeta i odojčeta je česta pojava, ali može biti i znak nekog teškog oboljenja. Javlja se i u prvim časovima života - tada bebe izbacuju progutanu amnionsku tečnost. Kasnije, pri sisanju, bebe mogu da progutaju dosta vazduha, što izaziva povraćanje ako ne podrignu. Isto se desi i ako presisaju ili popiju mleka više nego što je kapacitet želuca.
Nepravilna tehnika hranjenja bebe ili sisanja isto može izazvati povraćanje. U svim tim slučajevima povraćanje je prolazna pojava i sa malo pažnje od strane roditelja problem se lako reši. Iako je ovo stanje relativno normalno u prvim mesecima života bebe, postoje slučajevi kada beba uporno povraćaju. U slučajevima upornog povraćanja, a naročito ako je to povraćanje praćeno propratnim simptomima, potrebno je da se roditelji hitno jave i potraže lekarsku pomoć. Propratni simptomi povraćanja kod beba koji zahtevaju hitnu medicinsku pomoć jesu:
- proliv - proliv podrazumeva povećan broj stolica, njihovu smanjenu konzistenciju ili povećanu količinu stolice. Najčešće se javlja kod dece u prve dve godine života. Češća je kod odojčadi koja se hrane kravljim mlekom, nego kod one koja sisaju. Hroničnom dijarejom se naziva proliv koji traje duže od dve nedelje. Može biti znak benignog poremećaja funkcije creva, a u drugom slučaju znak teške bolesti koja ugrožava život deteta.
- temperatura - povišena temperatura znači da je telesna temperatura viša od normalne i da je 37,8 - 38,2 (38,5)°C. Visoka febrilnost označava telesnu temperaturu preko 39°C. Hiperpireksija je temperatura preko 41°C, kada se javljaju štetni efekti. Potrebno je meriti temperaturu pre obroka (na prazan želudac), kada dete miruje, po potrebi 2-3 puta dnevno. Ne buditi dete radi merenja telesne temperature.
- bolovi u trbuhu - čest simptom raznih oboljenja u dečijem uzrastu i ima veliku dijagnostičku vrednost. Pošto prati mnoga oboljenja, da bi se pronašla osnovna bolest potrebno je javiti se zdravstvenoj ustanovi radi pregleda i obaveznih laboratorijskih analiza, naročito u slučajevima kada je praćen povraćanjem, prolivima, smetnjama u mokrenju ili traje dugo.
Šta činiti kako bi se bljuckanje kod beba smanjilo?
Neki osnovni principi koje bi trebalo roditelji da se pridržavaju, kako bi se bljuckanje kod beba smanjilo su:
- Najpre, ne davati preobilne obroke bebama.
- Zatim, podići bebu u položaj za podrigivanje i držati je tako barem nekih dvadesetak minuta nakon obroka. Savetuje se lako podignuto uzglavlje pri spavanju i ležanju bebe.
- I na kraju, bitno je napomenuti da postoji velika razlika između bljuckanja i povraćanja!
„Nasuprot bljuckanju, povraćanje kod beba je obilnije, praćeno promenom raspoloženja i opšteg stanja bebe. Povraćanje nije fiziološka pojava, nije bezazleno, i neophodno je naći uzrok i blagovremeno ga lečiti”, ističe doktorka Ana Lazarević.
Broj komentara: 0
Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde