Kondilomi, papilomi, warts, polne bradavice, sve su imena za veoma neprijatnu virusnu i polno prenosivu bolest. Veoma su neprijatni zbog teškog lečenja, gotovo nemogućnosti da se potpuno uklone, kao i mogućnosti da pređe u kancer.
Uzrok nastanka
HPV (Humani papiloma virus) izaziva ovu bolest prianjajući za epitelne ćelije kože i sluzokože najčešće genitalnog regiona (vagine, anusa i penisa, ređe kože testisa). Virus ceo svoj životni ciklus završava na površini (sluzo)kože pa se ne može dijagnostikovati analizom krvi. Postoji preko 80 identifikovanih papiloma virusa koji prouzrokuju nekoliko različitih vrsta bradavica kod ljudi: kožne, plantarne, ravne i laringealne papilome a 30 izaziva polne kondilome. Klasifikovani su po brojevima i većina je bezazlena po pitanju prelaza u rak.HPV-16, 18, 31, i 45 stvaraju ravne i skoro nevidljive bradavice koje mogu postati maligne dok HPV-6 i 11 predstavljaju najčešće uzročnike kondiloma, lako su uočljivi i ne izazivaju rak. Smatra se da prelaz kondiloma u rak zahteva prisustvo drugih štetnih faktora kao što su zaraženost herpes simpleks virusom, loš imunološki status i pušenje. Vreme inkubacije, dakle vreme od infekcije do pojave bradavice može trajati od mesec do godinu dana.
HPV se prenosi seksualnim putem, čak i blagim dodirom dve sluzokože, kao i vertikalnom transmisijom sa majke na dete gde novorođenče često biva inficirano i dobija laringealne papilome (kondilomi u grlu). Osim polnih sluzokoža u teoriji su opisani i kondilomi na usnama i u usnoj duplji kao posledica oralnog seksualnog odnosa sa zaraženom osobom ali je ova pojava u praksi dosta retka. Moguće je i širenje kondiloma po telu, tj. prenošenje virusa sopstvenim rukama sa svojih bradavica na neinficirana mesta. Smatra se da osoba koja je jednom zaražena kondilomima nikada ne može potpuno da se oslobodi virusa već samo posle lečenja gubi manifestacije istog, dakle virus je prisutan ali celularna imunost mu ne dozvoljava da se ispolji u vidu bradavica.
Klinička slika
To su obično mekane, izdužene papilomatozne tvorevine, često na peteljci, sa karfiolastom površinom, beličaste ili ružičaste boje. Moguća je sekundarna infekcija, maceracija i krvavljenje, kada se oseća specifičan miris. U početku su mali, kasnije mogu narasti i biti vrlo voluminozni.
Preobražaj kondiloma u rak grlića materice najčešći je kod žena kojima ova bolest i zadaje najviše problema zbog teške pristupačnosti bradavica za lečenje, inficiranosti kanala kroz koji prolazi beba i činjenice da posto su kondilomi bezbolni dugo budu neprimećeni u dubini vagine.
Dijagnoza
Lečenje
Metoda za nešto upornije, takođe spoljne kondilome je 0.5% rastvor podophilotoxina (podomin), tečnosti koja se stavlja na bradavicu. Koriste se i rastvori trihlorsirćetne kiseline kao i 5-fluoracil krem. Laser je dobar metod kojim se uglavnom rešavaju unutrašnji kondilomi -vaginalni i rektalni.
Sve navedene metode leče samo manifestacije HPV a ne bave se uzrokom, samim virusom. Novija istraživanja su u smeru pravljenja vakcine i korisćenja interferona lokalno u terapiji kondiloma.
S obzirom na to da oboljevaju uglavnom mlade osobe, veoma je važno da bez obzira koju od navedenih metoda lečenja primenimo, ne dolazi do značajnijeg oštećenja tkiva i da je reproduktivna funkcija potpuno očuvana.
Kondilomi se često nalaze kod trudnica i tada pokazuju ubrzano širenje, zbog pada imuniteta i drugih okolnosti pogodnih za širenje infekcije. Lečenje mora da se sprovodi u toku graviditeta, bez obzira na starost trudnoće. Tokom cele trudnoće moguće je raditi laserske vaporizacije kondiloma vagine i vulve, a u slučaju izraženih promena i grlića materice. Ukoliko na grliću materice nema ozbiljnijih kondilomatoznih promena, koje nemaju tendenciju brzog širenja, laserska vaporizacija grlića materice radi se 15-20 dana pre termina porođaja, bez rizika za majku i plod.
Pročitajte detaljnije o lečenju kondiloma ovde.
Kod koga da zakažem dermatološki pregled?

