Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Poštovani,
    Da li je bezbedno da se kerozin pije u zdravstvene svrhe
    Hvala

    Odgovoreno: 08. 06. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      kerozin nikako i nikad u zdravstvene svrhe.
      Pozdrav
  1. Poštovani,
    Imao sam kancer testisa sa metastazama na jetri i plućima. Primio sam 8 doza hemioterapije. Poslednja je bila u maju 2007. Posle nje je doslo do ozbiljnih oštećenja nerava i bubrega. Kreatinin je bio 350 i nisam mogao hodati niti koristiti ruke. Otpušten sam iz bolnice sa metastazama i sa užasnim bolovima po celom telu. Kretao sam se kolicima i drugi su me hranili pošto nisam bio u mogućnosti da držim pribor za jelo. U međuvremenu počeo sam koristiti biljne lekove protiv kancera i neurontin za bolove. Posle godinu dana sam prohodao i čak počeo raditi. Isto tako sam počeo da koristim i ruke (ne baš sjajno, ali samostalno se hranim i održavam higijenu). Koristio sam 900 mg neurontina. Ali zbog bubrega (kreatinin je sada 200), odlučio sam smanjivati dozu neurontina prvo na 750 mg, pa trenutno na 600 mg. Ovu dozu primenjujem poslednjih 10 dana i mnogo sam lošiji u smislu da lošije upravljam rukama i nogama, osetljivost na dodir na prstima ruke je drastično smanjena. Stisak je slabiji, ali nemam bolove. Da li sam se navikao na lek? Da li je to posledica dvogodišnjeg konzumiranja leka? Kako da se "skinem" sa ovog leka i u kom vremenskom intervalu. Molim vas recite mi šta da radim.
    Hvala!

    Odgovoreno: 08. 06. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      niste se navikli. To su uobičajne promene dejstva leka. Vama je najvažnije da sačuvate živu glavu i molim vas nemojte brinuti kako da se skinete sa leka. Ako vam je dobro koristite ga.
      Pozdrav
  1. Poštovani,
    Zbog benignog uvećanja prostate (35g) po savetu lekara pio sam lek flosin prvo tri meseca a onda je to produženo za još šest meseci do naredne kontrole. Koliko je štetno dugotrjno uzimanje flosina?
    Hvala

    Odgovoreno: 08. 06. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      ne tako puno. Inače se može dugo koristiti.
      Pozdrav
  1. Poštovana,
    operisala sam štitnu žlezdu-cela je odstranjena i pijem euthyrox 125. Često popijem i brufen pa me interesuje je li to opasno. I još nesto-sme li onaj ko pije ovaj hormon popiti času crnog vina?
    Zahvalna

    Odgovoreno: 08. 06. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      Smete da koristite euthyrox sa brufenom, kao i čašu vina dnevno
      Pozdrav
  1. Poštovani,
    Koliko dugo sme da se uzima lek seroxat i koje se neželjene posledice mogu javiti?
    Hvala

    Odgovoreno: 08. 06. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      uzima se zavisno od dijagnoze, kod depresije 6 do 12 meseci, kod drugih poremećaja znatno kraće.
      Pozdrav

Prikazano 276-280 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460