Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Poštovani profesore, pitanje postavljam u ime mog brata kome je pre godinu dana zbog mijelodisplastičnog sindroma presađena koštana srž u Lajpcigu.Unazad osam meseci koristi sirup NOXAFIL (posaconazol).S obzirom na ogromnu cenu intervencije, samog leka, koji uz sve to nije kod nas registrovan, te ga nabavljamo u Nemačkoj i Grčkoj, molim Vas da mi kažete da li postoji lek sličnih karakteristika koji bi mogao da se koristi kao zamena, a da bude jeftiniji i dostupniji nama. Hvala Vam unapred.

    Odgovoreno: 18. 06. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      postovana,
      u ovakvim se situacijama pacientu preporucuje najbolji lek iz grupe. postoje jeftiniji lekovi iz iste grupe koji se kod nas mogu nabaviti, ali manje delotvornosti. o tome moze odluciti samo hematolog kada pogleda kompletnu dokumentaciju vaseg brata.
  1. Da li možete da mi date savet šta od lekova i preparata bi bilo dobro da ponesem na odmor-more?Unapred zahvaljujem.

    Odgovoreno: 17. 06. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Postovana,

      Ono sto ja uvek nosim na more su: analgetici, lekovi protiv bolova, Brufen na primer, koji jos moze posluziti i za skidanje povisene temperature, neki od lekova koji mogu biti od koristi kod proliva, Flonivin BS i Loperamid, jedan antibiotik sirokog spektra, recimo Doxiciklin, neki antihistaminik u slucaju reakcije na ujed insekata, Pressing recimo, kreme za smirivanje  reakcije koze na sunce i po nesto od zavoja, flastera i gaza.

  1. muz mi pije myolastan interesuje me kakvo je dejstvo leka

    Odgovoreno: 15. 06. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Postovana
      lek pripada grupi bezodiazepina. to je tetrazepam. hemijski a i po dejstvima je veoma slican diazepamu, bromazepamu ili nitrazepamu, za koje ste verovatno culi. to su pre svega sedativi, lekovi za smirenje, otklanjanje bezrazloznog straha ili nesanice. neki od njih (diazepam) se koriste kao antiepileptici. ovaj lek ima prevashodno miorelaksantno dejstvo. zbog toga se cesto koristi za opustanje misica posle povreda, oboljenja kicmenog stuba ili nekih neuroloskih poremecaja. moze da izazove zavisnost.
      srdjan pesic

  1. Postovani doktore Pesicu, da li se Mycoseb sampn sme koristiti u periodu dojenja? Hvala unapred, veliki pozdrav!

    Odgovoreno: 14. 06. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      postovana,
      upotreba ovog preparata je kontraindikovana u toku perioda dojenja i trudnoce. morate videti sa vasim lekarem sta da koristite u toku dojenja.

  1. Postovani dr Pesicu,hvala na datom odgovoru. Poznato mi je da lek poput ksalola stvara zavisnost,sto me pored svih mojih simptoma..dodatno brine. Nedavno sam citala o prirodnom leku Persen,pa me zanima da li se ovaj lek sme piti u isto vreme kad i propranplol i ksalol? Lekove za sad pijem ujutru 1/4 propranolola,nakon par sati 0.25mg ksalola,i uvece opet ksalol. Razmak izmedju lekova je 4 do 6h. Da li bih smela da pijem persen,neko vreme sa ovim lekovima a zatim polako da prestajem sa ksalolom? I mozete li mi reci da li u slucaju bolesti smem ove lekove piti sa nekim drugim,poput antibiotika,brufena..? Hvala.

    Odgovoreno: 10. 06. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Postovana,
      Persen je biljni preparat koji u najvecem delu sadrzi ekstrat valerijane, peperminta i melise. majuci ovo u vidu njegovo sedativno dejstvo je nesto slabije nego hemijski sintetisanih sedativa z grupe benzodiazepina. Sto se tice interakcija persena sa drugim lekovima ne preporucuje se jegova upotreba sa alkoholom, barbituratima, jakim opioidnim analgeticima ali i sa benzodiazepinima. Upravo zbog toga mislim da nije dobra ideja da istovremeno koristite xalol i ersen jer je potenciranje sedativnog dejstva moguce. Savetujem vam da prestanetanete sa oriscenjem xalola. Simptomi koji mogu da nastanu prilikom naglog prekida nisu takvi da ih vi ne iste mogli normalno savladati. O daljoj terapiji sedativima najbolje je da konsultujete nekog lekara koji se bavi psihihijatrijom ili psihoterapijom. Mislim da u najvecem broju slucajeva lek acijentu nije ni potreban vec da je psihoterapija sasvim dovoljna.

Prikazano 1056-1060 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460