Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. pozdrav, elem, majka mi ima problem sa herpes zoster-om već duže vreme, herpes je prouzrokovao glaukom i \"suvo oko\", iz \"nekog\" razloga organizam joj je stekao zavisnost na kortikosteroide(maxidex). Sledeće sam našao na netu, ima li logike da se ona ovoga pridržava. \"Jedino sto Vam mogu savetovati,je da povremeno pred spavanje stavite ung.chloramphenicol 1%,recimo svake nedelje bar dva puta zaredom,radi prevencije eventualne infekcije jer kortikosteroidi smanjuju imunitet oka.Takodje morate povremeno kontrolisati ocni pritisak jer se on moze pojaviti kod dugotrajne upotrebe kortikosteroida.Najbolje je da koristite najslabije kortikosteroide kao sto je hidrocortison 1% ,ili Oftalmol kapi koje su nesto jace.Dexamethason izbegavajte.\" unapred hvala. p.s. nadam se da se autor predhodnog texta neće naljutiti :)

    Odgovoreno: 06. 08. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Postovani, Nisam siguran da lokalna upotreba kortikosteroida moze da smanji ~imunitet oka~, o tome bi trebalo porazgovarati sa neki od lekara oftalmologa. Smanjenje imuniteta je sistemska promena, celog organizma, a ne pojedinog njegovog organa. U svakom slucaju su cesce infekcije posle dugotrajne primene kortikosteroida. Da li je upotreba hloramfenikola dva puta nedeljno u preventivne svrhe opravdana nisam bas siguran. Mislim da je nepotrebna.
  1. Postovani doktore, povremeno imam napade straha i agorafobiju i tada uzmem Bromazepam od 3mg i odmah mi je bolje.To mi se desava nekad dan za danom a nekad prodje i nekoliko meseci i tada naravno ne pijem nikakve lekove.Ti strahovi su poceli od kako sam obolela od Menijerove bolesti koja je u pocetku bila teska ali uz terapiju sam je nekako savladala i sada miruje ali sam ponekad osamucena,malaksala i nestabilna pogotovo kada je promena vremena.Terapiju nikakvu nemam pa me sada vise brinu ti napadi straha koji ponekad dodju.Sve ovo Vam pisem zato sto zelim da zatrudnim i ne znam da li tada smem da popijem nesto za smirenje ako zatreba? Ako u trudnoci se opet jave vrtoglavice kako da ih smirim? Sta mi preporucujete za opste dobro stanje organizma i moju eventualnu trudnocu? Lep pozdrav.

    Odgovoreno: 13. 07. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      pojava ataka panike ili straha moze da bude ozbiljan problem. to jeste deo neuroticnog sindroma ili poremecaja koji se zove panicni sindrom. lekovi izbora jesu benzodiazepini, bromazepam na primer, ali i antidepresivi iz grupe SSRI, kao sto je sertralin ili fluoksetin. o prirodi vaseg poremecaja i terapiji mora odluciti psihijatar. siguran sam da vam je potrebna kontinuirana a ne samo povremena terapija, ali i psihoterapija je neophodna. u prva 3 meseca trudnoce ne bi trebali da koristite ove lekove.

  1. Da li je upotreba Diklofena tokom hemioterapije opasna po život?

    Odgovoreno: 08. 07. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić

      Bilo je do sada opisano da neki antineoplastici, metotreksat, na primer imaju interakcije sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovima, kakav je diklofenak. Diklofenak može povećati toksičnost metotreksata. Nešto slično se može desiti i sa ciklosporinom. Morate se posavetovati sa lekarima koji su Vam propisali hemioterapiju.

  1. Dobar dan. Od trombocitopenije bolujem od 2003. godine,a doktor koji me leci ne odustaje od kortikosteroida (Pronison) Interesuje me da li je to uobicajeno u praksi,posto se lekari na VMA u Beogradu nisu slozili sa tim kada sam bio na pregledu za vojsku (2006.) Hvala

    Odgovoreno: 08. 07. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Postoje razliciti oblici trombocitopenija. KOriscenje i to u toku dugo vremena kortikosteroida se smatra opravdanim u nekim od njih. Moguce je da se oni koriste i u toku vise godina. Morate se obratiti hematologu koji ima iskustva u lecenju trombocitopenija, koji ce na osnovu specificnosti vase bolesti odrediti da li je dalja upotreba pronizona opravdana ili nije.
  1. POTVRDJENA MI JE OSTEO POROZA I ENDOKRINOLOG MI JE SAVETOVAO LEK BONVIVA ZANIMA ME DA LI JE TO LEK IZBORA S OBZIROM DA JE JOS UVEK U EKSPERIMENTALNOJ FAZI.

    Odgovoreno: 08. 07. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Bonvoiva sadrzi ibandronicnu kiselinu, koja pripada grupi bisfosfonata. Ovi lekovi su danas jedni od lekova izbora u prevenciji i lecenju osteoporoze.

Prikazano 1026-1030 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460