Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Imam sina 6,5 godina i mesec dana koji ima neku čudnu kašalju i to najčešće u toku noći. Napravili smo bris od nosa, grla i analizu krvi. Rezultat je Streptokoka u nosu i grlu i povećani TITAR-600. Lekar nam je prepisao PANCEF i kapi za nos.
    Molim Vas da me posavetujete da li je ova terapija u redu ili da idemo na drugo ispitivanje!!!

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Lekar vam je verovatno propisao antibiotik na osnovu antibiograma a to je nalaz koji pokazuje na koji je antibiotik osetljiv bakterija nadjena u nosu i grlu vaseg deteta. Antibiotik treba koristiti onako kako je propisano i to 7 do 10 dana, treba napraviti pauzu od 3 dana i ponoviti bris. Ukoliko je bakterija i dalje prisutna treba po antibiogramu popiti jos jednu turu antibiotika i trebalo bi da sve bude u redu.
  1. Poštovani,
    imam dete od 2,5 godine kod kojeg je prošle godine pronađena bakterija u nosu streptococcus pneumoniae i to više od 100 miliona kolonija. Lečili smo je hloramfenikolom (masti) i to 3 puta uzastopce, ali nije bilo pozitivnog rezultata. Ona je i dalje bila u istom broju. Savetovali su nas da prekinemo sa terapijom, jer bi mogla da se ošteti sluznica nosa. Sad, nakon godinu dana, ponovljena je analiza i ustanovljeno da se u nosu i dalje nalazi ta bakterija u istoj razmeri plus tzv. "zlatni streptokok" i u nosu i u grlu. Na antibiogramu stoji samo jedan plus za "zlatni streptokok", pa mi je rečeno da to nije opasno i da dete ne treba da pije i antibiotik zbog toga, nego da samo i ovaj put ponovimo terapiju mazanja nosne supljine hloramfenikolom.
    Šta Vi mislite o toj terapiji? Da li je moguće da je dete kliconoša i da se ova bakterija nikad neće ukloniti? Da li je dugoročno opasna?
    S poštovanjem,
    Dijana

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Verovatno mislite na zlatni stafilokok (staphilococcus aureus). Pva bakterija, kao i streptokok koga spominjete često se nalaze na nosnoj sluzokoži, a da pri tome ne izazivaju nikakve kliničke simptome. Streptokokus je jedan od najčešćih izazivača respiratornih infekcija. Po mom mišljenju treba primeniti oralnu terapiju onim antibiotikom na koji je streptokok u nosu Vašeg deteta osetljiv, a to se vidi u antibiogramu. Znači antibiotik 7 do 10 dana, 3 dana pauza i opet bris, koji bi pokazao da li ima i dalje bakterije u nosu. Ukoliko ima, još jedna tura antibiotika po antibiogramu.
  1. Moja majka, koja ima 62 godine ima reumatodoidni artritis i nakon već dvije godine liječenja, njoj je iz dana u dan sve gore iako svi ljekari govore da je to normalno i da je to ustvari početak te bolest, naiđe period kada ne može ni da ustane. Trošila je razne terapije od kojih joj je najvise pomogao diklofenak kojega još uvijek troši, svjesna da joj šteti. Doktor reumatolog joj je skoro propisao resohin, ali ni taj lijek ne pokazuje neke rezultate, jedino što joj je oslabljen apetit, a to jo se desilo i dok je trošila sulfasalazin, s tim što je tada imala i glavobolje i sveopštu slabost, tako da je došla i do infuzije.
    Zanima me da li će ta bolest uopšte da malo miruje, tj. da se zaustavi bol bar na jedan period i da li ima neki provjereno dobar lijek za tu vrstu bolesti?

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Reumatoidni artritis je hronično oboljenje koje počne u nekom dobu i traje celog života. Ovo oboljenje karakterišu periodi izraženijih simptoma i periodi smirivanja. Upravo zato što traje dugo ovo oboljenje treba da počne da se leči najslabijim analgetikom koji pacijentu umiruje bol. Kada ovaj lek prestane da bude delotvoran prelazi se na jači i tako postepeno do najjačih. Upravo zbog toga se lekari ne odlučuju da počnu odmah terapiju sa najjačim lekom, jer kad njegovo dejstvo prestane, pacijenta neće imati čime da leče. Ono što sigurno može da pomogne i umiri bolove je fizikalna terapija i banjski tretmani, naročito u Niškoj Banji.
  1. Da li može Singulair da izda pedijatar u Kruševcu ako dete ima dijagnozu J45 ili je potrebno izdavanje od strane tercijarne ustanove?

    Odgovoreno: 13. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Singulair ili Montelukast je blokator leukotrijenskih receptora. Koristi se kao lek u lečenju bronhijalne astme. Ne vidim razloga da mora da ga propiše lekar koji radi u tercijalnoj zaštiti. Mislim da to nije neophodno. Ali, to je ipak nešto što je vezano za zakon, ali ne i za struku.
  1. Kakvo mišljenje imate o leku Ovestin? Da li dok traje terapija smem imati seksualne odnose, s obzirom da se lek koristi vaginalno.

    Odgovoreno: 13. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Ovestin sadrzi estradiol, ženski polni hormon, koristi se lokalno i pomaže vlaženju vaginalne sluzokože kada ona nije dovoljno vlažna, narocito kod zena u menopauzi. Možete imati seksualne odnose.

Prikazano 921-925 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460