Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Imam 36 godina i u prethodnih par meseci imala sam dva izuzetno stresna dogadjaja koja su me jako potresla i koja su uticala na moje psiho fizičko zdravlje. Nakon internističkog pregleda dobila sam odredjenu terapiju, izmedju ostalog i lek protiv depresije. Ono što me plaši jesu vrtoglavice koje imam i bol u levom uhu . Na ORL pregledu bilo je sve u redu, a rečeno mi je da je sve to verovatno posledica moje malokrvnosti i stresa, tj. straha od smrti koji je u meni jako prisutan i da sama moram da se toga oslobodim. Ipak plaši me da to nije samo to. Da li treba da uradim neke dodatne analize?

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Pregled ORL specijaliste i detaljna analiza krvi bi bili sasvim dovoljni. Osecaj bola u nekom delu tela, neuroticnog bola, moze da bude simptom depresije. Ukoliko su nalazi u redu trba sacekati nekoliko nedelja da antidepresivi daju pun svoj efekat.
  1. Poštovani doktore,
    molila bih Vas da mi ukratko odgovorite na jedno stručno pitanje na koje ne mogu da nadjem odgovor, a to je: zašto hipertroficni miokard ne trpi Nirmin, inotrope i beta blokere.
    Unapred Vam hvala.

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Zato sto svi ovi lekovi manje ili vise pojacavaju snagu srcane kontrakcije ili usporavaju srcani ritam kao sto to rade beta blokatari, pa bi njihova primena samo produbila simptome. U nekim slucajevima inotropni lekovi su indikovani kod srcane insuficijencije sa hipertroficnim miokardom. Potrebna je detaljna analiza srcane funkcije i onda se mogu lekovi preporuciti.
  1. Poštovani doktore,
    možete li mi reći kako Trodon deluje na opijatne receptore kada se kombinuje sa Fentanilom? Da li i tada deluje kao agonist ili ne?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Tramadol ili trodon djeluje preko opioidnih receptora i to njihovom stimulacijom kao i fentanil, ali mu se pripisuje i uticaj na serotoninske i noradrenalinske receptore. Od opioidnih analgetika se razlikuje po tome što nema depresivno dejstvo na centar za disanje i crevnu peristaltiku. Delovanja na kardiovaskularni sistem su zanemarljiva u terapijskim dozama. Sa fentanilom se adiraju sto znaci pojacavaju dejstva pa moze biti opasno i po zivot.
  1. Poštovani,
    Molim Vas da mi kažete koliko je dobro piti febricet i paracetamol kod reumatskih bolova? Da li je bolje piti nodol?
    Hvala

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Kod reumatskih bolova se propisuju lekovi koji pripadaju grupi analgo antipiretika ili nesteroidnih antireumatika, kojima pripadaju lekovi koje ste naveli. Oni su medjusobno veoma slicni pa su samo nijanse u razlikama medju njima, Koji lek da se koristi zavisi i od toga kako ga pacijent podnosi.
  1. Moja beba od 13 meseci je već 11meseci pod profilaktičkom terapijom GALADROX-om i to 5mg/kg. Koristiće tu terapiju još oko godinu dana. Interesuje me da li i kako može ovako dugotrajna terapija antibioticima da utiče na zdravlje, imuni sistem i eventualno na upotrebu drugih antibiotika u cilju lečenja akutne infekcije?
    Hvala unapred

    Odgovoreno: 20. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Nema ni jednog jedinog razloga da se antibiotici ovako dugo primenjuju. To se smatra neracionalnim. Osnovne stetneposledice ovoga su nastanak rezistencije bakterija koje onda mogu kasnije tesko da se lece i drugim antibioticima. Osim ovoga dolazi do povecane stope alergijskih reakcija, drugih neeljenih efekata i superinfekcija, najcesce gljivama. na mogu da petpostavim ra zlog, ali sam siguran da je ta terapija pogresna.

Prikazano 911-915 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460