Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Pijem Logest već 3 meseca. U poslednje vreme osećam bol u grudima, pa me zanima da li Logest može to da izazove? I još nešto čula sam da ne smeju da piju devojke sa proširenim venama, a meni i majka i baba imaju, ja koliko znam nemam.
    Da li je to bitno? Radila sam vreme krvavljenja i vreme koagulacije (sve je u normali), da li to pokazuje nešto povezano za proširene vene?

    Odgovoreno: 22. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Draga Dunja,
      Vi ste kako kažete devojka i siguran sam da nemate proširene vene iako majka i baba imaju. Kad ih budete imali možemo o tome razgovarati. Ne verujem da Logest može imati veze sa tim, a sa bolovima u grudima može....morate da proverite kako ce izgledati u sledećem ciklusu.
  1. Poštovani,
    Zbog povišenog holesterola (8.5mmoll], dr mi je propisao tbl.Vasilip 20mg.1x1. Pijem ih već mesec dana i sad me je holesterol 5,5.
    Interesuje me da li da prekinem th. ili da nastavim da pijem.
    Unapred zahvalan

    Odgovoreno: 22. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Ne, statini se trebaju unositi celog života. Povišeni holesterol je jedan od najvažnijih faktora rizika za infarkt i druga oboljenja krvnih sudova. Ovi lekovi osim što snižavaju holesterol imaju zaštitno dejstvo na krvne sudove, protiv ateroskleroze. Zato se kontinuirano trebaju unositi.
  1. Poštovanje,
    Imam česte mokraćne infekcije, prepisan mi je lek Monural koji mi reši problem. Interesuje me koliko često taj lek mogu da koristim?
    Unapred Vam hvala na odgovoru

    Odgovoreno: 21. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Treba definisati prvo šta je to urinarna infekcija. Koja je bakterija izazvala i koliko je bakterija prisutno u 1 ml mokrace. Tek ako se utvrdi da ih ima više od 100 000 u 1 ml smatraće se da postoji infekcija. Još ako se utvrdi i koja je, onda se leči na osnovu antibiograma. Često su bakterije prisutne i nađu se u nalazu, ali nema nikakvih simptoma, pa je veliko pitanje da li treba uopšte koristiti antibiotik. Monuraj je fosfomicin i može biti efikasan. Koliko često? Naravno, ne prečesto i ne predugo, jer se onda može doći do neracionalne primene.
  1. Brat mi je imao na ruci privremenu tetovažu kanom, na tom mestu stvorila se iritacija u vidu crvenila, sitnih belih bubuljica i svraba.
    Šta bi trebao da upotrebi od lekova i preparata da bi se to povuklo?
    Hvala unapred

    Odgovoreno: 21. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Neka od neutralnih krema sa antiseptikom bi sigurno pomogla. U svakom slucaju kombinacija antibiotika i kortikosteroida u obliku masti ili kreme će pomoći. Na našem tržištu ih ima mnogo, pa samo odite do apoteke, predložice Vam već neki. Mogući preparat je Sinoderm N.
  1. Pisala sam Vam nedavno o bebi koja pije 1ml GALADROX-a, već 11 i piće ga još 12 meseci. Zaboravila sam da napišem da je kod bebe, prilikom jake urinarne infekcije (ešerihija koli 10 miliona), dijagnostikovan obostrani vezikoureteralni refluks drugog stepena i da je zbog toga terapija tako dugotrajna.
    Da li to onda menja Vaš odgovor da je terapija pogrešna i jako štetna? Da li terapija ima više štete nego koristi?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 21. 09. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Naravno da ova dopuna menja i moj odgovor. U prvom pitanju niste napisali dijagnozu. Opet ostajem pri stanovištu da je duga upotreba antibiotika više štetna nego korisna. Postoje naravno izuzeci. Samo ponekad je dozvoljeno da se antibiotici koriste u preventivne svrhe. Kod opasnosti od hroničnih infekcija urinarnog trakta sprovodi se takozvani hronični supresivni tretman malim dozama antibiotika u toku dužeg vremena. I to onda može biti racionalno. Postoje različite sheme po kojima se to radi, jedna od mogućih bi mogla biti i ova. U takvoj situaciji je uvek tanka linija između koristi od leka i potencijalne štetnosti i o tome mora odlučiti ordinirajući lekar, a na osnovu redovnih kontrola i praćenja zdravstvenog stanja deteta. Neke od shema predviđaju da se ovakva supresivna terapija treba prekinuti s vremena na vreme.

Prikazano 901-905 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460