Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
Anafranil je jako dobar lek i on je prevashodno antidepresiv. Medjutim, ja Vam zaista ne mogu preporuciti da sami na svoju ruku uvodite lekove jer se izricito protivim tome, obzirom da znam koliko mozete sebi naskoditi ako se pogresno upotrebi. Razumem i Vasu strepnju vezanu za okolinu u kojoj zivite i odlasku kod psihijatra, ali Vi ste vec jednom bili kod psihijatra i uzimali dugo lekove i koliko sam Vas razumela to nije ostavilo nikakvih posledica na Vas drustveni zivot - kako kazete imate devojku, drustvo, posao, uskoro cete se vencati. Mozda je i ova Vasa procena, da ce se nesto uzasno desiti ako odete kod psihijatra i ako Vas tamo vide, jos samo jedna u nizu Vasih , kako kazete, "pesimistickih" misli koje ne prestavljaju realnu procenu vac posledicu trenutnog neraspolozenja i strahovanja. U krajnjem slucaju, mozete potraziti psihijatrijsku pomoc u nekom drugom mestu ili kod privatnika. Ono sto je veliki problem je da ljudi veoma cesto pogresno povezuju odlazak psihijatru i etiketiranje od strane okoline. Htela sam da kazem da ako je Vase ponasanje adekvatno, to sto ste bili kod psihijatra nece uveriti ljude oko Vas da ste tesko psihicki ooboleli i obrnuto, ako je Vase ponasanje jako izmenjeno i cudno, ne morate da idete kod psihijatra da bi to ljudi oko Vas primetili. Cak i kada je ovo drugo u pitanju, retko nas ljudi u startu odbace. Znaci, ono po cemu nas ljudi mogu proceniti da li smo "ludi" mije odlazak psihijatru vec nase ponasanje. Vi, medjutim imate probleme koji ne dovodi do takvih izmena u ponasanju da se to moze okarakterisati na pogresan nacin. I nadam se da niste postali zavisni od anksiolitika jer bi Vam to bio jedan veliki problem plus. Izbacite ga sto pre, idite kod psihijatra i pocnite sa adekvatnom terapijom, da bi prestale uzasne muke i patnja koju bez potrebe trpite !!!
Najgore sto sebi mozete uciniti je da pijete lekove na svoju ruku ili na preporuku lekara sa interneta koji Vas nije video i pregledao. Moze da se desi da su Vase tegobe psihicke prirode, jer strepnja, zebnja, slutnja i strah dovode do kontrakcije ili "grcenja" misica. Medjutim, moze da se desi da imate neki drugi problem koji zahteva sasvim drugacije lecenje i mirovanje ! Zato, javite se lekaru koji ce Vas PREGLEDATI, eventualno poslati na dodatne analize i proceniti sta treba da uzmete. Jeste da to zahteva vreme i napor, ali u pitanju je Vase zdravlje i zato nemojte da eksperimentisete jer Vas moze skupo kostati. Pogotovu ako se spremate na tako dalek put.
Obzirom da je procenjeno da je za Vase zdravlje a samim tim i zdravlje Vase bebe neophodno da uzimate Haloperidol, onda poslusajte savet Vaseg lekara. Da li ce biti problema ili ne - to Vam ne mogu sa sigurnoscu reci. Rizik uvek postoji, ali to ne znaci da ce se sigurno javiti ozbiljne posledice. Ima dosta zena koje su iznele trudnocu sa Haloperidolom. Ono sto je bitno je da se redovno javljate ginekologu koji prati Vasu trudnocu i napredovanje deteta.
Ono sto je sada najbitnije za Vasu svekrvu je da je sto pre odvedete na pregled, bez obzira sto njena doktorica trenutno ne radi. Svako pogorsanje sa dijagnozom koju ste napisali znaci da je potrebno podici terapiju, promeniti je ili cak uputiti na bolnicko lecenje. Po opisu aktuelnog stanja, rekla bih da Dnevna bolnica gde se lecenje sprovodi sa grupom pacijenata i psihoterapija (individualna ili grupna), trenutno nisu indikovani zbog tezine klinicke slike. Medjutim, moja procena moze biti potpuno pogresna, obzirom da nemam pacijenta ispred sebe sa kojim bih porazgovala i adekvatno procenila trenutno stanje. Zato, resavajte novonastalu situaciju tako sto cete je odvesti na pregled kod psihijatra, a kada se simptomatologija malo redukuje, onda je moguce razmisljati i o dodatnim oblicima psihijatrijskog lecenja.
Socijalna fobija je cest anksiozni poremecaj. Simptomi se mogu javiti u blagoj formi pa sve do veoma onesposobljavajuce forme, komplikovane sa komorbidnim, paralelnim psihijatrijskim oboljenjima. Da li je potrebna samo psihoterapija ili kombinacija, to Vam ne mogu reci. U nekim slucajevima, psihoterapija nije indikovana, vec se celokupno lecenje svodi na medikamentoznu terapiju. Sto se tice uspeha lecenja to zavisi od mnogo faktora, ali ako su problemi leceni na vreme postoji velika verovatnoca da se povuku u potpunosti. Ponekad jedan deo tegoba zaostaje i nakon lecenja, ali su uglavnom takvog intenziteta da ne ometaju funkcionalnost i kvalitet zivota. Ono sto je problem sa svim anksioznim poremecajima sto nakon lecenja postoji mogucnost da se tegobe, posebno nakon nekih stresnih i traumatskih situacija u zivotu, vrate. Tada je potrebno da se sto pre ponovo zapocne tretman i na taj nacin izbegne dugotrajna patnja i disfunkcionalnost. Sto se tice Rivotrila, ja bas nisam za to da se time leci socijalna fobija, ali to nije pogresno u potpunosti, obzirom da deluje na redukciju anksioznosti. Medjutim, aktuelni stav u literaturi i vodicima koji su zasnovani na konkretnim dokazima iz studija o efikasnosti, je da se socijalna fobija dominantno tretira antidepresivima i psihoterapijom (terapija izbora kognitivno bihejvioralna). Takodje, mozda je psihijatar koji ga je pregledao utvrdio da se radi o necem drugom gde je potrebna samo primena leka koji ce sniziti anksioznost i strah. Lekari i psiholozi koji se bave psihoterapijom rade u skoro svim eminentnim psihijatrijskim ustanovama u Beogradu, tako da necete da pogresite ako se javite na pregled u bilo koju od tih ustanova. Vazno je da Vaseg sina najpre pregleda lekar - psihijatar da bi procenio da li je potrebna i medikamentozna terapija.
Trittico je antidepresiv novije generacije i njegov mehanizam dejstva se razlikuje od drugih antidepresiva po tome sto ima "pojacano/duplo" dejstvo na serotonergicki sistem. Ono sto bi moglo da bude odredjena specificnost je da, pored toga sto deluje kao lek koji ublazava i otklanja simptome depresivnosti, on deluje i na smanjenje napetosti i agitacije (sedativno dejstvo) i posebno je uspesan u tretiranju poremecaja spavanja. Ono sto bi bila uslovno receno mana je eventualna jaca sedacija kada se osoba oseca pospano i mlitavo, suvoca ustiju, opstipacija (zatvor), nagli pad pritiska prilikom naglog ustajanja (tz. ortostatska hipotenzija) i mucnina. Ovo su najcesci nezeljeni efekti ali kao i svi drugi nezeljeni efekti bilo kog leka, mogu ali i ne moraju da se jave, mogu da budu blagi ali i izrazeni Ako se jave i izrazeni su, onda se lek iskljucuje ili se smanjuje doza (sto je opste pravilo za sve lekove). Kod ovog leka treba obratiti paznju ako se kod muskarca jave neadekvatne, produzene i bolne erekcije (priapizam), jer ako traje duze moze da dovede do odredjenih posledica. U globalu, radi se o dobrom leku koji se ukljucuje u terapiju kao i svi drugi lekovi jedino po preporuci lekara.
Anafranil je jedan od najboljih antidepresiva i veoma je efikasan u tretmanu brojnih psihijatrijskih poremecaja. Jedini problem je sa nesto cescim nezeljenim efektima u odnosu na novije antidepresive - najcesce muka, pospanost, zatvor. To ne znaci da ce se ovi nezeljeni efekti i kod Vas javiti. Treba pokusati i videti kako Vam prija. Ako ne ide, veoma lako se prebacuje na drugi lek. Samo ga nemojte u startu odbaciti jer spada u "staru gardu", obzirom da je dobar lek. I Zoloft i Seroxat su zaista dobri antidepresivi.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.