Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
Već nekoliko meseci uzimam Flunirin. Postoji li neko pravilo kada se uzima
Već nekoliko meseci uzimam Flunirin. Postoji li neko pravilo kada se uzima taj lek, ujutro ili u bilo koje doba dana, pre ili posle obroka ili izmedju obroka, vredi li ako se uzme neposredno pre spavanja? Šta se dešava ako se uzme više od jedne kapsule?
Poštovana,
Flunirin spada u grupu antidepresiva, ali je njegovo indikaciono područje znatno šire tako da se primenjuje i kod tretmana pojedinih anksioznih poremećaja, hipohondrije, depersonalizacionog poremećaja, dismorfofobije, poremećaja ishrane itd. Svaki lek, pa i Flunirin treba uzimati onako kako je lekar propisao. Flunirin se obično pije ujutru i po podne, najčešće ne mnogo kasno jer kod nekih osoba večernja doza može negativno da utiče na san. Takodje se preporučuje da se uzima nakon jela, tačnije nakon doručka i ručka, obzirom da kod nekih osoba može da izazove u prvih nekoliko dana mučninu. Ne preporučuje se da se doza samoinicijativno povećava bez konsultacije lekara, obzirom da postoje ograničenja u dozvoljenjim dnevnim dozama za svaku bolest iz indikacionog područja Flunirina.
Interesuje me šta treba raditi u momentu napetosti, straha, ali da to ne bude
Interesuje me šta treba raditi u momentu napetosti, straha, ali da to ne bude lek, pošto pijem ksalol koji mi trenutno ne pomaže. Terapiju pijem od 06.01.07. do danas sa postepenim smanjivanjem doze. Početna doza je bila od 0.25 mg 2x dnevno sa povećanjem od 3x dnevno. Kasnije, zbog svog tadašnjeg stanja, povećao samo večernju dozu od 0,5 mg. Od 15.02.07 smanjio dozu od 0,25 (ujutru pola i uveče pola). Da li da promenim lek ili da se javim lekaru na neuropsihijatriji?
Poštovana,
Strah se kao simptom (tegoba) može naći u skoro svim psihijatrijskim oboljenjima. Ne leče se svi strahovi na isti način već, zavisno od primarnog oboljenja, dajemo specifične lekove. U najvećem broju slučajeva lekovi za smirenje kao što je Ksalol, nisu u mogućnosti da samostalno razreše strahove, već se dodaju lekovi koji imaju nešto drugačije dejstvo da bi došlo do povlačenja tegoba (što je verovatno neophodno i u Vašem slučaju). Što se tiče postupaka koje možete da primenite za kontrolu straha, oni takodje zavise od vrste strahova. Ako se radi o neurotičnim strahovima, tu su metode izbora iz kruga kognitivno – bihejvioralnih tehnika poput progresivne mišićne relaksacije, vežbe dubokog i sporog disanja, kognitivnih tehnika. Neke od tih metoda možete naći i na našem sajtu, ali je najbolje da se obratite edukovanom psihoterapeutu koji će napraviti procenu Vaših strahova i na osnovu toga predložiti specifičnu metodu. Nestručna upotreba lekova i psihoterapijskih metoda, bez predhodne konsultacije lekara psihijatra može da bude kontraproduktivna.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.