Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
Kada se coveku javi strah, uglavnom nije bez sadrzaja. Uvek postoji procena da Vam preti neka opasnost koja ne mora da bude u smislu zivotne ugrozenosti (recimo, kod socijalne fobije je strah od tudje negativne procene i socijalnih posledica - odbacivanja, ismejavanja,omalovazavanja i sl). Ono sto je bitno da se odredi je od cega vas je strah kada ostanete sami - da li je to osecaj da vam preti opasnost od ljudi koji zele da vam naude, ili smatrate da ce Vam se nesto strasno desiti na zdravstvenom planu i da nece biti nikog da Vam pomogne i sl. Od toga o kakvim se strahovima radi, zavisi i dalje lecenje. Obzirom da to dugo traje i da je pocelo da Vam komplikuje zivot, potrebno je da se ipak javite lekaru - psihijatru, radi detaljne procene i utvrdjivanja dijagnoze. Niko bas nije voljan da pije lekove, ali nismo u mogucnosti da lecimo odredjena stanja na drugaciji nacin. Ako se lekovi daju na propisan nacin i pacijent bude pod kontrolom lekara, lekovi bi trebalo da Vam odagnaju tegobe. Lekovi za smirenje poput benzedina, apaurina, diazepama, bromazepama, traneksa, lorema i lorazepama su izuzetno dobri lekovi ako se koriste kako je medicinski propisano. Tada se nece razviti zavisnost. Ali ako ih uzimate dugo, ako stalno podizete dozu, ako ne konsultujete lekara nego se sami "lecite", e onda uglavnom nastaju problemi zavisnosti koje je kasnije tesko resiti. Ako niste skloni poslednjem, onda se nemate cega plasiti.
Subjektivni dozivljaj nedostatka vazduha, uzdisanje, pritisak u grudima, duboko disanje ili brzo i plitko, se veoma cesto javljaju kao simptomi pojedinih psihickih poremecaja. Najkarakteristicniji su za panicni poremecaj, za stanja pracena anksioznoscu ali mogu da budu prisutni i u sklopu somatizacionih poremecaja. Vasa spirometrija nije bas najbolja i ako niste uradili dodatna ispitivanja koja bi potvrdila tezu da je to psihogeno, potrebno je da to uradite i eventualno ponovite spirometriju. U svakom slucaju, javite se i psihijatru koji ce od Vas zatraziti mnogobrojne dodatne odgovore i opise tegoba sto ce mu pomoci da adekvatno proceni o cemu se radi. U vasem pismu ima elemenata i za psihogeno i za somatsko.
Poštovani,
Najpre se javite endokrinologu da proceni da li ne postoji neko oboljenje, što verovatno nije slučaj ako se znojenje javlja samo u odredjenim situacijama. Ukoliko je sve u redu javite se psihijatru da proceni da li ima elemenata za psihijatrijsku bolest i da li je treba, i kako lečiti.
Neuroza je pojam pod kojim podrazumevamo veci broj oboljenja, a svako od njih ima svoju klinicku sliku, drugaciji tok i trajanje. Cak i da se radi o istoj bolesti, kod nekog moze da traje par meseci, kod drugog par godina a kod nekog moze da predje u hronicni oblik i da traje sa vecim ili manjim varijacijama do kraja zivota. Obzirom da ste mi spomenuli samo par tegoba, nisam u mogucnosti da vam kazem da li je kod Vas u pitanju opsesivno kompulzivni poremecaj. Od ove komunikacije sa psihijatrom ocekuje dominantno pojasnjavanje nekih termina ili podatke o nekoj bolesti koja je vec dijagnostikovana. Klonite se postavljanja dijagnoza putem interneta jer postoji OGROMNA VEROVATNOCA da se ne radi o dobrim procenama obzirom da je za to potreban pregled i razgovor uzivo sa pacijentom koji uglavnom traje izmedju 30-60 min. U komplikovanijim slucajevima je potrebno i duze uz dopunska ispitivanja. Jos nesto. Napisali ste da od januara uzimate terapiju, ali i ne i koje godine. Iskreno se nadam da je to januar 2008. Ako je drugacije, porazgovarajte sa Vasim psihijatrom o iskljucenju anksiolitika. Ako se radi o opsesivno kompulzivnom poremecaju, od Amizola bolje deluju lekovi iz grupe selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina i pored njih Anafranil. Iako se stalno pominje psihoterapija, najveci procenat pacijenata se ipak leci lekovima, tako da cinjenica da nemate u okolini psihoterapeuta ne bi trebalo da ima posebno negativan efekat na Vase lecenje ukoliko se primeni adekvatna medikamentozna terapija.
Nisam sigurna kako da Vam odgovorima na ovo pitanje, ali, da je moglo za tih par godina spontano da prodje - vec bi proslo. Moze da prodje ali sa tacno odredjenim promenama, a ne sa bilo kojim, sto nas ponovo vraca na potrebu strucne pomoci psihoterapeuta koji ce Vam objasniti koje promene su korisne i kako cete ih sprovesti. Ako odete do psihijatra (sto licno mislim da Vam je potrebno radi procene Vaseg stanja) i ako se radi o anksioznosti i socijalnoj fobiji, onda je moguce to razresiti na tri nacina - samo lekovima, samo psihoterapijom, kombinovano lekovima i psihoterapijom. U tom slucaju je indikovana bihejvioralno kognitivna psihoterapija. Na lekaru/psihijatru je da proceni Vase stanje i da Vam kaze koja ili koje su od ove tri terapijske medote za Vas najbolje, da Vam objasni njihove prednosti i mane, a da Vi, ukoliko ima mesta za izbor, odlucite sta smatrate da bi Vam najvise prijalo. Nemojte da izbegavate lekove ako su potrebni, oni su tu da pomognu i da Vam smanje patnju.
O ovom pitanju je bolje da porazgovarate sa ginekologom i klinickim farmakologom. Generalno, lekovi tokom trudnoce nisu dobro dosli, narocito u prvom tromesecju. Lekovi se daju samo sa odobrenjem lekara i to u slucaju da su beba ili majka zdravstveno ili zivotno ugrozeni. Postoje lekovi koji imaju odredjeni (veci ili manji) potenceijal da negativno deluju na plod. Medjutim, moze da se desi i da se nista ne dogodi, ili da se neke suptilnije promene vide tek kasnije. Uglavnom, kada nesto poprilicno nije u redu sa trudnocom, priroda sama razresi stvar spontanim pobacajem, cesto u najranijem periodu. Da li ima posledica ili ne, najbolje ce Vam reci ginekolog koji Vas prati i to nakon kompletnog ultrazvucnog pregleda i eventualno, dodatnih pretraga. Time se iskljucuju krupniji deformiteti u anatomiji i razvoju deteta. Obzirom da Vam nisu savetovali da abortirate, verovatno je njihova strucna procena da ste na vreme prekinuli sa terapijom i da nema znacajnog rizika po plod.
Obzirom da imate slozeniju klinicku sliku Vase lecenje zahteva dominantno medikamentoznu terapiju. Bice potrebno malo vise vremena i vece doze lekova. Svakako tu moze dodatno pomoci psihoterapija. Javite se sto pre psihijatru, jer sto duze cekate, bolest ce se sve vise usloznjavati !
Suicidalne misli ili misli o samoubistu, uglavnom su posledica bolesti koju Seroxat treba da leci. Ja nisam do sada kod svojih pacijenata videla da se sa Seroxatom stanje pogorsalo u smislu intenziviranja ili javljanja suicidalnosti, vec naprotiv, u najvecem broju slucajeva je doslo do boljitka i otklanjanja tegoba. Medjutim, ako iko ko uzima Seroxat ili bilo koji antidepresiv, ili bilo koji drugi lek, pocne da razmislja o samoubistvu, to je znak da treba da se sto pre javi svom psihijatru, kao bi korigovali terapiju i preduzeli dodatne mere dok se suicidalnost ne povuce zajedno sa ostalim simptomima. Moj savet Vam je da ne mucite sebe slusajuci price drugih jer lek deluje individualno i zavisno od naseg tela i patoloskih promena, tako da ako neki lek ne odgovara drugima, moze da bude jedini lek koji ce Vama pomoci, i obrnuto, ono sto drugima odgovara moze da bude lose u Vasem slucaju, pa cak i kontraindikovano kod Vas.
Postoji par objasnjenja. Najpre, moze da se desi da ste zbog anemije dobili tegobe poput vrtoglavice, nesvestice, osecaja manjka energije i umora, lupanje srca i da je to bila dobra osnova da se "nakaleme" strahovi. U ovom slucaju vazno je leciti osnovnu bolest i strahovi bi trebali da sami, kad se simptomi anemije povuku, izgube. Medjutim, moze da se desi da je trenutno niste anemicni, odnosno da se tegobe koje opisujete ne mogu objasniti stepenom anemije koju imate, sto bi znacilo da ste verovatno oboleli od anksioznog poremecaja,koji se mora tretirati psihijatrijski - bilo lekovima, psihoterapijom ili kombinacijom ove dve metode. Predlazem Vam da ako to niste skoro uradili, prokontrolisete stanje Vaseg telesnog zdravlja i ako je sve u redu, onda daa se zbog navedenih tegoba obratite psihijatru.
Koliko ce Vam trebati vremena dok lek ne pocne da deluje ili dok ne ukloni simptome - na to pitanje Vam ne mogu dati tacan odgovor, obzirom da je to individualno. Zavisi od vrste leka, doze leka, Vasih aktuelnih tegoba u smislu koje su tegobe prisutne, koliko su izrazene,koliko dugo traju, koja je epizoda po redu, ima li dodatnih oboljenja (psihijatrijskih i/ili somatskih) i td. Ako uzimate lekove, NEOPHODNO je da idete na kontrole kod psihijatra - ako ne mozete sebi da priustite privatnu praksu, idete u drustvenu ustanovu, tamo Vam je neophodan uput i participacija. Jedino psihijatar koji Vas prati moze da vodi terapiju i da proceni da li je potrebno da se lek zameni drugim (ako ne daje rezultate) da se podigne doza (ako je potrebno) ili da se smanji, da se kombinuje sa jos nekim lekom da bi se povecala efikasnost. Ako odete jednom kod psihijatra verovatno dobijete samo pocetnu terapiju, sto ne mora da bude i prava doza i pravi lek za resavanje vasih problema. Zato su KONTROLE NEOPHODNE !
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.