Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
Pokušajte u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj kod psihologa i porodičnog terapeuta Desanke Nagulić.
sekvenca koja se milion puta ponavlja se ipak ne ponavlja identično. Naprotiv, izgleda da postaje sve složenija i bogatija pretnjom nasiljem. Međutim, izgleda da je ipak sve pod zajedničkom kontrolom, jer oboje znate kako započeti svađu, kako će ona teći i kako će se završiti. Čak to što se vi brzo i odljutite ide u prilog činjenici da takve situacije samo trenutno nose stres, a da je njihova poruka možda da vam je stalo jedno do drugog i da ste utrenirani da u ovoj fazi životnog ciklusa porodice tako saznajete da onaj drugi mari za vas. Naravno, cena takve komunikacije je skupa, ali vaš suprug i vi upravo skuplje stvari i najradije uništavate tom kontrolisanom emocionalnom erupcijom u vidu "cirkuske" predstave. Samo, vi niste izgleda spremni da narušenje razvoja deteta bude cena vaše "skupocene" ljubavi i to je dobar znak da će "cirkus otići iz grada". Što pre to bolje. U suprotnom dete neće naučiti da pravi razliku između cirkuske predstave i stvarnosti jer će predugo biti u publici.
Srdačno
Poštovana,
postoje različiti tipovi ljubomore, jedna zbog straha od gubitka voljene osobe, druga kao naučeni model ponašanja, treća manipulativna itd. sve do patološke ljubomore koja je nevezana sa realnim događanjima, već za ozbiljno poremećeno viđenje realnosti i suštinski predstavlja bolest. Ukoliko je ljubomora Vašeg oca poprimila dimenziju patološke, sumnjam da bi uopšte dozvolio da mu dajete lekove koji bi uticali na smirivanje jer tada ne bi mogao da bude na oprezu i "hvata" sva mamina "neverstva", a mogao bi postati i sumnjičav prema onima koji ga "truju" lekovima. Dakle, ako je bolest, onda se kao i svaka druga bolest mora lečiti, a ako je stanje ozbiljno onda treba požuriti, bez alternativnih pristupa i improvizacija kojima se samo gubi na vremenu i snazi onih koji su "progonjeni". Lečenje sprovode lekari, koji ipak moraju sagledati i druge uzroke takvog ponašanja i tek onda predložiti adekvatnu terapiju. Svaki lekar psihijatar je edukovan za takvu vrstu procene, a diskrecija spada u domen lekarske tajne. Ohrabrite mamu da potraži pomoć, a on će ići sa njom, jer bez "progonjenog" nema ni "progonioca".
Srdačno
ne znam da li Vi preterujete ili dečiji psihijatar minimizira problem koji Vi vidite, ali uvek možete da potražite još jedno mišljenje i to ne samo d-psihijatra, već i pedijatra i d.neurologa- Ne sećam se da sam Vam ukazivao da mu malo pažnje i ljubavi pružate pa da trebate još više, jer nije bilo reči o nedostatku ljubavi i pažnje već o pasivizaciji usled "izolacije" u kućnim uslovima zbog boginja. Tikovi se mogu pojaviti i onda kada se na detetovu motoriku (aktivnost) vrši neodmeren pritisak ("iz najbolje namere") usled očekivanja da dete bude "kao nekad".
Srdačno
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.