Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
tačno je da sam predavač na edukaciji iz bihejvioralno kognitivne terapije dece i adolescenata, ali nikada nisam predavao da se dete sa primarnom enurezom budi 80 minuta nakon uspavljivanja. Bihejvioralni pincipi i logika nalažu da se base line ustanovi bez buđenja. Dakle, 3 noći se detetu daje ista količina vode (pola ili 1 čaša) uz praćenje dnevnog unosa, i te 3 noći se na 2 sata roditelji bude i beleže u koje vreme se je dete mokro a kada suvo. Kada se utvrdi bliži obrazac onda se u vreme kada je dete bilo mokro na pola sata prati isti princip suvo-mokro sledeće 3 noći. Tek tada se može ustanoviti base line. Nakon toga počinje uslovljavanje. Logika buđenja nakon 80-90 minuta je nefunkcionalna. Jasno je da je ideja da se dete probudi u IV fazi NREM spavanja kada se umokravanje i najčešće događa, ali zbog individualnih razlika i drugih faktora (pomeranja NREM i REM ciklusa), nije siguno da se tada stvara uslovni refleks (buđenje kada je bešika puna), već je se to čini onda kada je bešika puna, a to vreme se ustanovljava prve nedelje (base line). Takođe, moje skromno iskustvo govori da deca sa enuezom najčešće ne spavaju sama i da inače nisu dovoljno samostalna što treba takođe uslovljavati adekvatno. Logika osamostaljivanja u spavanju nalazi uporište i fiziologiji spavanja a bihejvioralno se speračava održavanje problema. Kako je NREM faza u funkciji hlađenja «procesora» i prokupljanja energije za burnu REM fazu (faza procesovanja informacija, reprogramiranja «softvera» i reparacije endokrinih i imunoloških funkcija), blisko spavanje sa drugom osobom remeti termoregulacioni odgovor mozga koji mora smanjiti aktivnost još više (dublje spavanje) da bi se dostigla potebna temperatura štednje. Otuda problem u buđenju deteta koje spava «tvrdim» snom. Treći i ne manje bitan problem je što se radi o primanoj enurezi gde je potreban detaljni pregled urinarnog trakta. Dakle, predlažem da izmenite terapijski pristup poštujući principe uslovljavanja, što znači ne buditi posle 80 minuta već onda kada je to potrebno (kada je bešika puna) prema podacima iz base line praćenja. Korišćenje \"pi-pi alarma\" je lakša ali skuplja varijanta klasičnog uslovljavanja. Lečenje Minirinom je kod sekundanih enureza sekundarno jer je simptomatsko, ali kod primarnih je potrebna koterapijska saradnja sa pedijatrom.
Srdačno
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.