Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #2424815. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
 tačno je da sam predavač na edukaciji iz bihejvioralno kognitivne terapije dece i adolescenata, ali nikada nisam predavao da se dete sa primarnom enurezom budi 80 minuta nakon uspavljivanja. Bihejvioralni pincipi i logika nalažu da se base line ustanovi bez buđenja. Dakle, 3 noći se detetu daje ista količina vode (pola ili 1 čaša) uz praćenje dnevnog unosa, i te 3 noći se na 2 sata roditelji bude i beleže u koje vreme se je dete mokro a kada suvo. Kada se utvrdi bliži obrazac onda se u vreme kada je dete bilo mokro na pola sata prati isti princip suvo-mokro sledeće 3 noći. Tek tada se može ustanoviti base line. Nakon toga počinje uslovljavanje. Logika buđenja nakon 80-90 minuta je nefunkcionalna. Jasno je da je ideja da se dete probudi u IV fazi NREM spavanja kada se umokravanje i najčešće događa, ali zbog individualnih razlika i drugih faktora (pomeranja NREM i REM ciklusa), nije siguno da se tada stvara uslovni refleks (buđenje kada je bešika puna), već je se to čini onda kada je bešika puna, a to vreme se ustanovljava prve nedelje (base line). Takođe, moje skromno iskustvo govori da deca sa enuezom najčešće ne spavaju sama i da inače nisu dovoljno samostalna što treba takođe uslovljavati adekvatno. Logika osamostaljivanja u spavanju nalazi uporište i fiziologiji spavanja a bihejvioralno se speračava održavanje problema. Kako je NREM faza u funkciji hlađenja «procesora» i prokupljanja energije za burnu REM fazu (faza procesovanja informacija, reprogramiranja «softvera» i reparacije endokrinih i imunoloških funkcija), blisko spavanje sa drugom osobom remeti termoregulacioni odgovor mozga koji mora smanjiti aktivnost još više (dublje spavanje) da bi se dostigla potebna temperatura štednje. Otuda problem u buđenju deteta koje spava «tvrdim» snom. Treći i ne manje bitan problem je što se radi o primanoj enurezi gde je potreban detaljni pregled urinarnog trakta. Dakle, predlažem da izmenite terapijski pristup poštujući principe uslovljavanja, što znači ne buditi posle 80 minuta već onda kada je to potrebno (kada je bešika puna) prema podacima iz base line praćenja. Korišćenje \"pi-pi alarma\" je lakša ali skuplja varijanta klasičnog uslovljavanja. Lečenje Minirinom je kod sekundanih enureza sekundarno jer je simptomatsko, ali kod primarnih je potrebna koterapijska saradnja sa pedijatrom.
Srdačno
?
Pitanje #2413614. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
AHAD je akronim organizacije koja se bavi ishranom, a jedino sa čime sam ja upoznat a tiče se BELT sindroma je u vezi povreda nastalih kaišem za vezivanje ukolima \"seat belt sy\" (mislim da se tako piše). Ukoliko ste umesto AHAD možda mislili na ADHD to već menja stvari i o tome možete pročitati tekst na \"stetoskopu\" autorke Marije Mitković. Takođe, možete isto pitanje poslati i konsultantu za pedijatriju. Srdačno
?
Pitanje #2410413. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Predispitini strahovi sa psihosomatskim (vegetativnim) reakcijama su široko rasprostranjeni i radi se o udruđenosti crta ličnosti (osetljive, pedantne, zatvorene) i životnih iskustva koji su povezali takvu reakciju sa određenim događajem. Savetujem da potražite konsultaciju od strane psihijatra bihejvioralno kognitivne orijentacije (dr Blagoje Kuljić u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj) koji će vas posavetovati o metodama relaksacije i rasplašivanja. Srdačno
?
Pitanje #2407213. 3. 2009.

Postovani, moj problem se javio pre 4 meseci. U vezi sam sa

Postovani,
moj problem se javio pre 4 meseci. U vezi sam sa momkom vec skoro 6 godina. Planirali smo i da pocnemo da zivimo zajedno, ali on je dobio posao u inostranstvu na godinu dana, pa smo odlozili planove. I bilo je ok prvih 6 meseci, a onda katastrofa. Hteo je da uzme pauzu u nasem odnosu nekim ruznim pricama, svojoj prvoj devojci se \"hvalio\" da tamo ima neku zgodnu kolegenicu, meni kad sam sve saznala rekao da mu je samo eventualno padao sex na pamet sa njom, ali da me nije prevario, niti hteo. Posle 2 meseca natezanja preko telefonskih razgovora, priznao mi je da ima problema u predelu polnog organa i da platu nije primao mesecima. Jedva smo ga nagovorili ja i njegova majka da ode tamo na lekarski pregled, 3 meseca nakon sto se problem pojavio. Tada su mu rekli da nije nista ozbiljno, ali da ce morati na rutinsku intervenciju.Kaze da je mislio da je u pitanju rak testisa i da ce umreti, pa nije hteo da opterecuje mene i roditelje svojim problemima, a da ga je bilo sramota sto ne prima platu, pa nije smeo da nam kaze. Pozajmljivao je pare od nekih tamo kolega,svi znaju koliko je i kome duzan, sem roditelja i mene, a i roditelji i ja smo ga x puta pitali da li mu nesto treba da mu posaljemo. Niko od nas nije pravio nikada problema oko para, niti ja niti njegovi roditelji, tako da ne shvatam njegovo ponasanje. Vratio se, prosao operaciju i sve ce biti u redu, mada je malo sada depresivan. Shvata da je mogao mnogo da ugrozi prvo sebe, da je nas odnos u kome nije bilo kriza doveo do same ivice, a da nije dobio nista. Ali mene boli njegova neiskrenost i to sto nije imao poverenja u mene kada mu je bilo tesko i trebala mu je pomoc. Nije bio problem samo u meni, nije pricao ni roditeljima, ni bratu, povukao se u sebe, predao potpuno, digao ruke od svog zivota. Ne znam ni kako da mu pomognem, iskreno ne znam ni kako da mu verujem kao do sad, ali stvarno zelim da budem sa njim. S postovanjem. Maja
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana Majo, predlažem da kao što ste uspeli da ga nagovorite da potrađi pomoć u vezi problema sa polnim organom, tako predlađem da istu moć iskoristite i u vezi odlaska lekaru za psihičke probleme jer su se turobna razmišljanja o raku, možda prenela i na psihičko stanje. Mislim da bi posle toga bilo realno razmisliti o budućnosti veze. Srdačno
?
Pitanje #2383511. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Istraživanja pokazuju da su to vodeći rizici. Svakako da možete poptražiti o tome više preko net-a ukucavajuži kljućne reči u browser. Srdačno
?
Pitanje #2365610. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, savetujem da nastavite sa bračnom terapijom sa drugim terapeutom ili istim kome ćete ukazati u kom pravcu ide proces. Komentari kao što su \"nema zime za vas dvoje\" sumi nerazumljivi, a čini mi se i nepotrebni jer ne pokreću nikakve promene već daju alibi da nastavite i dalje igru mačke i miša. Srdačno
?
Pitanje #235835. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana gospođice, momci se ne nalaze da bi se usrećili roditelji, drugarice, rodbina niti se deca rađaju zbog komšiluka, nastavljanje loze i sličnih društvenih pritisaka. U svim tim slučajevima se zanemaruju lične potrebe i osećanja. Zato, ne obaziri se na komentare drugih (ali ih svakako saslušaj), a \"leptirići u stomaku\" i tvoje \"srce\" će ti već reći kada si spremna i šta treba da radiš- PozZz
?
Pitanje #235305. 3. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani, doktor dečje psihologije ne postoji osim ako niste mislili na doktora nauka iz oblasti psihologije. što ne podrazumeva nužno klinički rad. Zato, ne verujem da ste mislili na lekara, dečjeg psihijatra. Takvi lekari rade u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj i na Klinci za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u Dr Subotića 6. Srdačno

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460