Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Poštovani,
    Dete želi da spava u roditeljskom krevetu, ne želi da odraste, kaže da hoće da bude mali, uz burne reakcije i plakanje. Šta raditi?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 17. 08. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      Niste napisali koliko godina ima dete koje treba da odraste. Grubo sažeto, postoje dve grupe teorija koje se bave razvojem dece. Prema jednoj deca prolaze kroz različite psihološke faze razvoja (oralnu, analnu itd.) prema kojima su različita ponašanja objašnjiva prolascima kroz te faze. Druga velika grupa teorija sagledava dečje ponašanje kroz učenje ne negirajući fazičnost u razvoju ali ga posmatrajući kroz sazrevanje mozga i sticanje sposobnosti za učenje različitih ponašanja. Dakle, jedna grupa teorija ukazuje na predodređenost a druga na učenje. Kao pristalica ove druge grupe teorija, smatram da su sva ponašanja koja nisu odraz psihopatologije, naučena. A kako se neko ponašanje nauči, istim principima se može i odučiti. Ako ne želite da Vaše dete spava u Vašem krevetu, onda se tako i ponašajte. Burnim reakcijama deca instrumentalizuju roditelje (uslovljavaju ih) da roditelji čine ono što deca žele. Te reakcije su normalne za period kada dete nema moć govora ili kada roditelji i okolina nemaju moć uviđanja sopstvenog štetnog ponašanja na dete pa se dete time brani, buni i ukazuje na meru, ali vremenom deca uviđaju da je to moćno oružije i za vaspitavanje roditelja, umesto da se vaspitavanje dešava u suprotnom pravcu. Naravno, bez fizičkog i emocionalnog nasilja.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    Moj sin ima 3 godine i izuzetno je aktivno dete čiju pažnju ništa ne može da zadrži duže od par minuta (izuzetak su neki crtani filmovi). Od kad otvori oči veseo je, raspoložen i nasmejan. Međutim apsolutno ništa, ali ništa ne sluša iako mu je milijardu puta ponovljeno da je struja opasna i slično. S njim niti može da se ide u posetu a kad neko dolazi kod nas to je noćna mora - on mora da bude u centru pažnje, nema šanse da se sam zaigra ni 10 minuta. Ako nije tako, baca se na pod i plače. Ono što me dodatno brine jeste što, iako je druželjubiv, grli i ljubi decu, naročito bebe u parku, hoće često i da ih udari. Nisu to nikakvi jaki udarci, ali jednostavno voli da ćušne, gurne drugu decu i pri tom napravi drugačiji izraz lica, kao da stiska zube. Hoće da udari i nas odrasle, obe bake i mene, a od oca pomalo strepi. Ranije je umeo da ujede i od toga smo ga jedva odučili. Stalno i uporno mu objašnjvamo da to nije lepo i da ne bi trebalo to da radi. Bez uspeha. Sada ga vodimo što dalje od druge dece da ne bismo izazivali incidente. Napominjem da su odnosi u porodici normalni. Dosad su se u čuvanju smenjivale bake, a u vrtić kreće prvi put od sledećeg meseca. Veoma sam zabrinuta zbog takvog ponašanja.
    Molim za savet. Hvala, majka

    Odgovoreno: 17. 08. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      Deca ne uče civilizovano ponašanje upornim objašnjavanjem već doslednom primenom konsekvenci za necivilizovano ponašanje. Polazak u vrtić će biti pravi test za dete i porodicu, jer ukoliko se u strukturisanim uslovima kakvi vladaju u vrtiću uporno zadržavaju opisni obrasci ponašanja, onda svakako treba potražiti pomoć dr psihijatra koji će razmotriti o kakvom se problemu radi (adhd, odd i drugi). Ukoliko se ponašanje deteta menja i selektivno primenjuje zavisno od konteksta onda se u ponašanju odraslih koji dete uče ponašanju mora nešto menjati.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    Ja i supruga smo se razveli sporazumno pre 3 meseca, sin 6.5g hteo je da živi sa mnom a ćerkica 10g sa majkom. Moj probem je taj što sad sin neće da vidi majku beži od nje. Ne želi da priča sa njom, i kad se ona spomene on se ustrese, a sada i ćerka ne želi više da živi sa njom hoće da dođe kod nas, i kaže ako neće da je pusti pobećiće od kuće. U međuvremenu bivša supruga je našla drugog čoveka i ćerka je to videla i to je to.
    Unapred hvala na odgovoru.

    Odgovoreno: 09. 08. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      Žao mi je što ste decu toliko angažovali u razvodu, jer njihovo ponašanje ukazuje da su u strašnom konfliktu lojalnosti što za decu nikako ne može biti mentalno zdravo, jer šta god da učine neko će od njih očekivati suprotno. Važno je da se vi što angažujete oko psihološkog razvoda od supruge (ne samo sudskog, sporazumnog) i da zatražite pomoć odgovarajuće službe centra za socijalni rad koja bi mogla da pomogne u obazrivijem postupanju prema deci i smanjivanju njihove upletenosti u roditeljski sukob i razvod kada već oba roditelja to nisu u stanju da učine.
      Pozdrav.
  1. Razvedena sam i odvojena od dece, tj. suprug je dobio starateljstvo. Starija ćerka ima 10 godina i ima izlive besa, revolta i inata. U pubertetu je. Kako da se postavim prema njoj?

    Odgovoreno: 09. 08. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      Postavite se kao majka desetogodišnje devojčice koja ne želi da joj ćerka ima izlive besa.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    suprug i ja imamo 35 godina, u braku smo 8 godina. Imali smo divnu vezu, topao odnos, pun razumevanja. Međutim, ono što nama predstavlja problem je nedostatak seksa tj. vrlo siromašan seksualni život, što podrazumeva vođenje ljubavi jednom u mesec i po ili dva. I ranije smo retko vodili ljubav, ali zadnje 2-3 godine je prava katastrofa. Ne mogu da kažem da se trudimo, ja nekako nemam ni volju, a čini mi se ni želju. On traži od mene da ga inspirišem, a s druge strane ja čekam da budem zavedena. Kada spomenem suprugu da odemo u savetovalište on nije za to, kaže da ćemo se sami potruditi, ali od toga nikakve vajde. Dopuštamo da vreme prolazi i da taj odnos bude sve ređi i ređi, a ja sve tužnija. Šta da radimo?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 09. 08. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      Šta ćete ako Vam u savetovalištu kažu da treba da inspirišete muža, a njemu da Vas zavede ma šta to značilo? Da li je ranije seksa bilo zato što ste vi bili prvo zavedeni ili je Vaš muž bio inspirisan to više nije ni bitno, ali sada izgleda da je bitno ko će prvi odustati od čekanja da se ovaj drugi seti nešto da učini, pa makar preko volje, u višem interesu. U Indiji svakoga dana imaju ritual smeha radi boljeg kvaliteta života u oskudnim uslovima. Ritual traje jedan sat pod parolom "pretvaraj se dok ti stvarno ne uspe" ("fake it, fake it, until you make it").
      Pozdrav

Prikazano 131-135 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460