Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Javite se specijalisti sportske medicine na detaljni pregled. Od fizikalnog tretmana najveću pompoć imaćete od lasera, magneta, vaccusa i kineziterapeutskih vežbi za rameni pojas.
Pozdrav
Kod vas je najverovatnije došlo do kontrakture. Bitno je da radite vežbe za jačanje mišića butine (aktivni stabilizatori kolena) i to: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
poželjno je da neke od ovih vežbi radite u bazenu. Puno sreće.
Pozdrav
Možete početi sa treninzima. Otok i bol kod povrede skočnog zgloba sportista u velikom broju slučajeva su prisutni. Bitno je da kod trčanja i promene pravca nemate smetnje. Vremenom, simptome koje ste naveli prestaju.
Pozdrav
Najverovatnije da treninzi nisu dozirani vašim funkcionalnim sposobnostima. Javite se specijalisti sportske medicine koji će odrediti vaše funkcionalno aerobno-anaerobne soposobnosti i na osnovu toga vam predloži opterećenje pri trenažnom procesu (plesu) . Odmorite sedam dana i to vreme iskoristite za plivanje i fitnes vežbe lakog intenziteta. Nakon toga, počnite sa treninzima plesa, ali doziranim intenzitetom. Puno sreće.
Pozdrav
Počnite sa fizikalnom terapijom. Dominantno u toj terapiji su laser, magnet, vaccus i tens-muskuli za jačanje mišića butine aktivnih stabilizatora kolena. Kada izlečite povredu opredelite se za jednu podlogu na kojoj ćete trenirati (promene podloga mogu da budu uzrok poveđivanja) . Treninge dozirajte vašim stvarnim aerobno-anaerobnim mogućnostima.
Pozdrav
Postoji mogućnost da ste promenili tehniku udarca kod smeča ili servisa. Porazgovarajte sa trenerom o tome. Takođe, jedna od mogućnosti je da nemate kontinuitet u trenažnom procesu pa povećani intenzitet treninga sa pauzama u treningu može biti uzrok. U svakom slučaju javite se specijalisti sportske medicine koji će nakon pregleda predložiti najbolju terapiju.
Pozdrav
Operativni zahvat ligamenata je postala rutinska operacija i oporavak je skoro 100% . Ako je već uspostavljena precizna dijagnoza (pretpostavljm da je rađena magnetna rezonanca ili artroskopija kolena) i da je operativni zahvat neophodan, uradite to odmah. Oporavak je od 3 do 9 meseci u zavisnosti od težine povrede.
Pozdrav
Preciznije morate da postavite pitanje. Koji zglobovi “pucaju”? Kada? Koliko? Tek tada mogu da odgovorim i pomognem. Savetujem da se javite specijalisti sportske medicine koji će uraditi sistematski sportski pregled na kome će odrediti vašu aerobno-anaerobnu sposobnost i na osnovu toga predložiti intenzitet trenažnog procesa (kvantitet treninga, a njega čini: broj treninga u toku dana, nedelje, meseca, intentitet vežbi na treniningu i optimalno trajanje treninga prema vašoj funkcionalnoj sposobnosti) . Nema potrebe da brinete za sistematski pregled, on će samo više ojačati vaš voljni momenat za bavljenje sportom.
Pozdrav
Mislim da vam treba više optimizma. Povratak trenažnom procesu treba biti postepen i adekvatan trenutnoj vašoj fizičkoj sposobnosti (aerobno-anaerobna) posebne vežbe ne postoje. Vežbe koje ste radili za leđa treba nastaviti u kontinuitetu paralelno sa trenažnim procesom sporta kojim se bavite (greška je praviti pauze, treba raditi samo one vežbe koje prijaju telu i ne izazivaju bol ili smetnje) . Pored masti bogate kamforom treba uzeti masti koje u svom sastavu imaju kao dominantnu komponentu heparin i salicilnu kiselinu. Izbegavajte masažu izvesno vreme (u obzir dolazi samo relaksaciona masaža) . Korišćene masti za lumbalni deo kičme treba koristiti bar 2 - 3 puta nedeljno u periodu od tri meseca. Puno uspeha. .
Pozdrav
Hormoni za rast nisu preporučljivi, posebno su štetni u vašem uzrastnom periodu (najitenzivniji rast kod dečaka je između 11 - 16-te godine) kada se očekuje da vaš rast ide uzlaznom linijom. Genetska komponenta ima uticaja za krajnje određivanje telesne visine, ali nije presudna. Sport koji ste izabrali (košarka) ima pozitivni uticaj na rast. U teretanu do 15-te godine nije preporučljivo ići. Ima određenih odsupanja od ovakvih preporuka, a to je da se rade vežbe sa teretima (maksimalna težina od 60% od vaše telesne mase) . Iako ja lično smatram da pre 16-te godine apsolutno nema razloga za ulazak u teretanu, posebno kod sportista koji rade “trbušnjake”, sklekove.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.