Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Milan Stefanović - Specijalista ginekologije i akušerstva

Prof. dr Milan Stefanović

Specijalista ginekologije i akušerstva

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

Više informacija

Specijalizacija

Ginekologija i akušerstvo

Oblasti Medicine

Ginekologija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Ginekološko akušerska klinika, KC Niš

Članstvo

Republička stručna komisija za ginekologiju i akušerstvo

Član radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije

Srpsko lekarsko društvo

Publikacije

Autor je dva poglavlja (Normalna trudnoća i Invazivna prenatalna dijagnostika) u udžbeniku za studente strukovnih studija Medicinskog fakulteta u Nišu “Osnovi ginekologije i akušerstva sa negom” – urednika prof. Jasmine Popović, izdavač Medicinski fakulte

Autor i koautor preko 60 stručnih radova iz oblasti ginekologije i akušerstva štampanih u domaćim i stranim stručnim časopisima i prezentovanih na simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu.

Recenzent u listovima: “Medicinski pregled”, “Acta Medica Medianae” kao i “Brazilskog Žurnala medicinskih i bioloških istraživanja”.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 5121

  1. Molila bih Vas da mi pomognete,tako sto cete mi odgovoriti na pitanja vezana za polni herpes.Znam kako se prenosi i simptome.Moj partner ga je imao,preneo je drugoj partnerki,ali ja jos uvek nemam nikakve simptome.Sta da radim?Jako sam uplasena.Molim Vas da mi sto pre prosledite odgovor i kazete kakve su posledice po mene. Unapred zahvalna,Ana

    Odgovoreno: 08. 06. 2007.
    • Prof. dr Milan Stefanović


      Ako ste imali odnose bez zastite sada ne mozete nista- sve zavisi od Vasih opstih i lokalnih odbrambenih snaga. U tom smislu mozete raditi na jacanju imuniteta- kaps. Protektin, Vit C, Omega3. Terapija manifestnog herpesa u netrudnih zena sprovodi se Aciklovirom 400 mg oralno 3x dnevno 5 dana. U svakom slucaju ne bi trebalo da na svoju ruku i kao prevenciju uzimate lekove vec da konsultujete infektologa i eventualno uradite serologiju.
  1. Postovani, imam 24 god.menstruacija mi nikada nije bila redovna.Ustanovljeno mi je da imam policisticne jajnike u septembru prosle god.Sem izostanka menstruacije nikakvih drugih znakova i problema sto ukazuju na policisticne jajnike nisam imala.Pila sam 4 meseca tablete za kontracepciju Diane 35 i imala ciklus na 28 dana.Nakon sto sam prestala da pijem menstruaciju nisam dobila 5 meseci.Zanima kako nastaju policisticni jajnici i koje su metode lecenja sem tableta za kontracepciju?Sta bi ste mi vi preporucili s obzirom da mi je prolaktin u granicama normale?I jos jedno pitanje,da li ovakvo stanje jajnika utice na plodnost? Neizmerno zahvalna zabrinuta

    Odgovoreno: 06. 06. 2007.
    • Prof. dr Milan Stefanović

      Vise puta sam odgovarao na pitanja slicne sadrzine te se moze zakluciti da je ovaj sindrom relativno siroko rasprostranjen 7-10 % zena ga ima. Osnovne karakteristike su : neredovan ciklus (manje od 8 ciklusa godisnje), pojacana maljavost, gojaznost i nemogucnost zatrudnjvanja. U osnovi ovog sindroma je hormonski dizbalans u telu zene, a sta ga uzrokuje nije poznato ( nasledje moze imati uticaj). U sklopu sindroma vrlo je cesta intolerancija secera (insulinska rezistencija). Dijagnoza se postavlja uz-nim pregledom, hormonskom analizom i na osnovu anamneze i klinicke slike. Kod definisanog PCOSy povecani su rizici od secerne bolesti, karcinoma sluzokoze materice, steriliteta.. Lecenje podrazumeva pre svega redukciju telesne tezine povecanu fizicku aktivnost i hormonsku stabilizaciju- koja se postize oralnim kontraceptivima. Kada zelite trudnocu prekida se ova terapija i uglavnom ide na stimulaciju ciklusa i ciljane odnose- ne bi trebalo da bude problema za zatrudnjivanje mada je i u trudnoci povecan rizik od spontanog pobacaja u prvom trimestru u ovakvih zena.Znaci potrebno je stvarno definisati problem ako ga ima i u saradnji sa Vasim ginekologom, dijeteticarem i endokrinoligom raditi na resavanju.
  1. Molim vas ako bi mi mogli reći šta mislite o statusu mojih hormona, vidite li nešto zabrinjavajuće. U Domu zdravlja mi je rečeno da ako dobijem menstr. prvog dana dođem da mi se prepišu lekovi. Nebih olako počinjala sa terapijom. Neka mišljenja da su mi hormoni relativno dobri. Imam 35 godina i uredne cikluse na 25 do 30 dana. Želim da zatrudnim. FSH: Folik.faza - Ref.vr. 3,2 do 12; Rezultat 10,8; - 3.dan ciklusa FSH: Ovul.faza - Ref.vr. 7,5 do 22; Rezultat 6,8; - 14.dan FSH: Luteal.faza - Ref.vr. 1,3 do 11; Rezultat 5,4; - 22. dan LH: Folik.faza - Ref.vr. 1,2 do 12,6; Rezultat 6,5; LH: Ovul.faza - Ref.vr. 12d do 95,6; Rezultat 12,1; LH: Luteal.faza - Ref.vr. 0,4 do 11,4; Rezultat 13,7; Estradiol: Folik.faza - Ref.vr. 10 do 166; Rezultat 38,4; Estradiol: Ovul.faza - Ref.vr. 85 do 498; Rezultat 75,3; Estradiol: Luteal.faza - Ref.vr. 43 do 211; Rezultat 155,4; Progesteron: Folik.faza - Ref.vr. 0,2 do 1,6; Rezultat 0,88; Progesteron: Ovul.faza - Ref.vr. 0,8 do 3; Rezultat 0,86 Progesteron: Luteal.faza - Ref.vr. 1,7 do 27; Rezultat 12,8; Prolaktin: 3. dan ciklusa, Ref.vr. za ceo ciklus: 102-496; Rez: 244,4 Testosteron: 3. dan ciklusa, Ref.vr. za ceo cilus: 0,22-2,9: Rez: 1,75 Da li bi trebalo piti neke lekove? Da naveden da sam ovog meseca radila folikulometriju, endometrijum 15-og dana 9mm, vodeći folikul 18mm, sledeća folikulometirja 17-og dana, endometrijum 9mm, folikula više nema. Zahvaljujem unapred na vašem odgovoru! Pozdrav!

    Odgovoreno: 06. 06. 2007.
    • Prof. dr Milan Stefanović


      Po svemu sudeci (hormonski status i folikulometrija) Vi nemate problem u tom domenu- uredan hormonski status sa ovulatornim ciklusima. Pitanje je koliko ste dugo u aktivnosti za detetom i koliko ste nestrpljivi. Ukoliko uz redovne sex. odnose sto podrazumeva odnose najmanje dva puta nedeljno ili jednom u 4 dana (bez koriscenja zastite) ne dodje do trudnoce u roku od godinu dana - to se po definiciji smatra problemom (infertilitas) te je potrebno obratiti se ginekologu za pomoc- sto podrazumeva protokolarno ispitivanje oba partnera.Moj savet je da se opustite i ne razmisljate imperativno o trudnoci ovog leta, a ako do nje ne dodje s jeseni se obratite lekaru. Ne treba da pijete nikakve lekove.
  1. Postovani Ass. Dr Milan Stefanović, interesuje me,posto mi se boravak na moru poklapa sa menstruacijom,na koji nacin da se "zastitim" da bi mogla da plivam,a da nekoristim pilule za odlaganje menstruacije. Da li je resenje u tamponima,i kako da ih koristi- (ako je odgovor potvrdan)?Takodje me interesuje koliko vremena smem da provedem na suncu. Unapred Vam se zahvaljujem S postovanjem Ivana

    Odgovoreno: 06. 06. 2007.
    • Prof. dr Milan Stefanović


      Resenje za Vas su tamponi.Sa njima mozete u vreme ciklusa plivati najmanje dva sata bez promene mada to zavisi od inteziteta menstrualnog krvavljenja.U vreme ciklusa postoji blaga depresija imuniteta koju izlaganje suncu potencira- tako da je moj savet u skladu sa preporukama koje mozete cuti svuda: izlaganje u ranijim jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima uz koriscenje zastitnih faktora (jos bolje hladovine) i unos tecnosti.Osetljivost nasunce je individualna tako da Vam ja ne mogu odrediti satnicu- verovatno vec znate sta odgovara Vasem organizmu pa to postujte.
  1. Postovani, Pre vise od godinu dana ustanovili su mi da imam ranicu na grlicu materice, vaginalni sekret je bio III, pa V grupa. Sve je to leceno (valjda izleceno) i na kraju je ranica pomocu lasera uklonjena.  Ja imam 26 godina i planiram da u skorijoj buducnosti postanem majka, pa me interesuje da li sve ovo moze da bude problem da ostanem u drugom stanju. Tacnije da li to sto je ranica uklonjena laserom moze da bude problem. Interesuje me zato sto se oko toga dosta spekulise.

    Odgovoreno: 06. 06. 2007.
    • Prof. dr Milan Stefanović

      Ne znam ko spekulise oko toga, ali grlic materice je izuzetno osetljiv i vazan organ te tu ne bi trebalo da bude takvih radnji. U ovoj nasoj zemljici godisnje od karcinoma grlica umre 600-700 zena sto je katastrofalno kad se zna da je redovnim pregledom (kolposkopija i papa test- jednom godisnje) moguce uociti i na vreme leciti i potpuno izleciti promene koje mogu dovesti do karcinoma. To sto je "ranica" uklonjena laserom ne predstavlja nikakav problem za zatrudnjivanje i buducu trudnocu. Ukoliko smatrate da postoji bilo kakav vid manipulacije potrazite drugo misljenje- imate prava na to.

Prikazano 4916-4920 od ukupno 5121 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460