Stetoskop

Primarna plućna hipertenzija

Stetoskop tim

Primarna plućna hipertenzija (PPH) označava povećanje pritiska u arterijskom delu plućne vaskularne mreže čiji uzrok nije poznat. Zbog toga se ova vrsta plućne hipertenzije naziva idiopatskom, esencijalnom, a najčešće primarnom.

11. septembar 2007.3 min čitanja1799 pregleda
Primarna plućna hipertenzija
Primarna plućna hipertenzija (PPH) označava povećanje pritiska u arterijskom delu plućne vaskularne mreže čiji uzrok nije poznat. Zbog toga se ova vrsta plućne hipertenzije naziva idiopatskom, esencijalnom, a najčešće primarnom.

Uzrok nastanka

Iako uzrok plućne hipertenzije nije poznat, mnogi etiološki faktori dovođeni su u vezu sa ovom bolešću. Kao mogući uzrok najčešće su navođene ponavljane asimptomatske sitne plućne embolije koje se rasipaju u zahvaćenom delu pluća i otežavaju ili smanjuju protok kroz taj deo pluća. Ponavljajući se, asimptomatske plućne embolije remete deo po deo plućne mreže, čime otežavaju protok krvi i uzrokuju povećanje tenzije. Smatra se isto tako, da tromboembolijski procesi u sitnim plućnim arterijama mogu da nastanu u samim plućnim arteriolama pojavom tromboze.

U skorije vreme pretpostavlja se da bi osnovni poremećaj mogao da bude disfunkcija endotela plućnih krvnih sudova. U nekim slučajevima plućna hipertenzija je posledica parazitarnih oboljenja, kao što je šistozomijaza ili filarijaza, ili višestrukih tromboza plućne arterije usled oboljenja srpastih ćelija.

Opisani su i drugi etiološki činioci, među njima kolagene vaskularne bolesti (nodozni poliarteritis, Takayasu arteritis) koje se mogu javiti uz PPH. Zatim upotreba anorektičnog sredstva aminorex fumarata može se dovesti u vezu sa PPH, kao i alkaloidi biljaka iz biljnih čajeva, potom oralna kontraceptivna sredstva koja izazivaju hiperkoagubilno stanje. Poznati su kongenitalni slučajevi bolesti, a u nekim porodicama zabeleženo je više slučajeva PPH.

Klinička slika

Pacijenti sa PPH žale se na bol u grudima, koji može da se širi ka vratu i verovatno je posledica ishemije subendokardnog sloja desne komore i rastezanja plućne arterije. Nekada jak bol u grudima može biti prouzrokovan disekcijom glavnog plućne arterije. Drugi simptomi su slabost, zamor, dispneja (otežano disanje) pri naporu i sinkopa (kratkotajan gubitak svesti). Proširena plućna arterija može vršiti pritisak na levi larinksni rekurentni nerv i izazvati promuklost. Retko se javljaju kašalj i hemoptizije (iskašljavanje krvi). Često nastupa neočekivana i neobjašnjiva smrt. Terminalnu fazu bolesti obično karakteriše insuficijencija desnog srca. U kasnijem toku bolesti mogu biti prisutni znaci slabosti desne komore (hepatomegalija - uvećanje jetre, periferni otoci i ascites - nakupljanje tečnosti u trbuhu). Kod nekih pacijenata javlja se periferna cijanoza.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, kliničkog pregleda, rendgenografije srca i pluća, EKG-a, kateterizacije srca, ultrazvuka.

Lečenje

Medikamentna terapija (nitroprusid, hidralazin, diazoksid, beta agonisti-terbutalin, izoproterenol, kalcijumski antagonisti-nifedipin, verapamil) kod nekih pacijenata može dovesti do kliničkog i hemodinamskog poboljšanja, mada nema dovoljno podataka o tome da utiče na produžavanje života pacijenata. Povoljni hemodinamski efekti oralne terapije medikamentima kao što su diazoksid ili hidralazin mogu da potraju više meseci. Pre odluke o dugoročnoj terapiji ovim medikamentima potrebno je proveriti njihovu efikasnost i otkriti eventualne neželjene efekte. Danas se uspešno primenjuje hirurška metoda lečenja (transplantacija srca i pluća) i njeno dalje usavršavanje pruža nadu za lečenje nekih pacijenata sa primarnom plućnom hipertenzijom.


Zakažite pregled kod:

Autor Stetoskop tim

Autor ovog članka je Stetoskop tim.

Broj komentara: 9

V

Valeria

8. 2. 2010.

<p>Punih 11 godina živim sa PPH i funkcionišem dosta dobro. Znam da nas nema puno sa ovom bolešću i jako bih volela da se upoznamo. </p>

V

Vida

24. 1. 2011.

<p>Slučajno sam naletela na ovu stranicu i rado bih ostala u vezi sa svima koji dijele problem plućne hipertenzije. Bolest je otkrivena prije 7 godina i posljedica je reumatoidnog artritisa koji mi je eskalirao 1993. godine nakon saobraćajne nesreće. Dakle, kod mene se radi o sekundarnoj plućnoj hipertenziji. Kada je započeto liječenje plućni tlak je bio 115 i bilo je loše. Liječena sam 3 godine viagrom, a kada je počela popuštati prešlo se na revtio (viagra samo pod drugim nazivom) i lijek ventavis koji inhaliram svaka 3 sata ultrazvučnim inhalatorom. Sada sam dosta dobro, tlak je pao na 70 iako je i to puno, ali najvažnije je da je pod kontrolom i da ne raste. Problem sa lijekovima nemam jer to pokriva zdravstvo, a lijek mi svaki mjesec nabavlja bolnica. Svaka 3-4 mjeseca sam dan-dva na pretragama u bolnici. I šta da kažem? Živi se! Istina, kvaliteta života je znatno drugačija, puno se toga mora prilagoditi bolesti koja je u biti teška iako ne boli nešto bitno. Osnovno je ne izlagati se fizičkom naporu. dakle sve što radim, radim polako i usporeno. Ali, živi se a to je najbitnije. Meni su spominjali čak transplantaciju pluća, ali na sreću dobro sam reagirala na terapiju. A pošto medicina svaki dan otkriva nove lijekove i mogućnosti, vjerujem da do toga neće doći iako znam mladića iz svoje klinike koji je transplatiran u Beču vrlo uspješno. Za više informacija dostupna sam na mom e-mailu ili na ovim stranicama, naravno ako ih uspijem pronaći. </p>

E

Emina

18. 2. 2011.

<p>Ja sam Emina i imam PPH, dijagnosticirana mi je 2008. Uzimala sam viagru, ali mi nije pomagala. Od juna sam na liječenju u Beču i trenutno sam u studiji za nove tablete koje mi pomažu. </p>

D

Darko

5. 5. 2011.

<p>Moja majka boluje od PPH već godinu dana i ima embolijau pluća. Čekamo nabavku lijeka revatio 20 mg ili viagra 25 mg. Interesuje me da li i vi koristite neki od ova dva lijeka i može li se izliječiti?</p>

S

Slavica

17. 3. 2012.

<p>Ja imam 27 godina i posle embolije pluća (genetski poremećaj zgrušavanja krvi mi je izazvao tromb) dobila sam i PPH. Živim sa time, guše me jedino jaki mirisi koje maksimalno izbegavam i redovno pijem vijagru. </p>

V

Valeria

10. 4. 2012.

<p>Dugo nisam posećivala sajt, tek sad vidim koliko ima novih komentara. Imam PPH od 1998. godine i za razliku od većine pacijenata nikada nisam koristila vijagru, a osećam se dobro i funkcionišem skoro normalno. </p>

D

Darko

3. 9. 2012.

<p>Moja majka, 55 godina, ima emboliju i hroničnu hipertenziju pluća od 2009. Koristi tracleer 62, 5 mg, revatio 20mg (prije toga koristila je vijagru), verapamil 80 mg, tritace 2, 5 mg. Smanjio joj se pritisak na pluća sa 100% na 50% . Dosta dobro se osjeća.</p>

V

Valerija

15. 3. 2015.

<p>Obaveštenje za obolele: u Srbiji je osnovano udruženje obolelih od plućne hipertenzije. </p>

D

Dragiša

12. 4. 2021.

<p>05.04.2021 uradio sam CT pluća gde mi je radiolog ,koji je čitao snimak u izveštaju napisao da imam uvećanu plućnu arteriju 3,9 cm što može da bude posledica plućne hipertenzije.Zanima me koliki je promer normalne veličine pomenute arterije.</p>

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde

Treba Vam savet?

Stupite u kontakt sa našim doktorima, postavite pitanje i dobićete odgovor direktno od specijalista.

Postavite pitanje

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460