U bazalnim ganglijima ('crna jezgra') prisutan je manjak broja ćelija koje proizvode dopamin. Nažalost, uzrok propadanja tih ćelija nije još poznat. Kao posledica hemijskog deficita u delu mozga koji nadzire voljne pokrete javljaju se nevoljni pokreti. Katkad je prisutan tzv. višak pokreta poput tremora, koji se ne može kontrolisati, a nekada 'nedostatak pokreta', odnosno otežano započinjanje pokreta i opšta ukočenost.
Simptomi Parkinsonove bolesti
- tremor (drhtanje),
- rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i
- usporenje pokreta.
No, ne moraju istovremeno biti prisutna sva tri simptoma, niti se oni javljaju jednakim intenzitetom. Važno je zapamtiti da drhtanje može biti različitog porekla tako da nemaju svi bolesnici koji osećaju drhtanje Parkinsonovu bolest. Često je prisutna depresija, smetnje sna, mokrenja i stolice. Brzina napredovanja intenziteta simptoma i same bolesti različita je i zavisi od pojedinca. Kod nekih bolesnika čak i duže vreme bolest ne utiče na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Važno je na vreme otkriti bolest i lečiti njene simptome propisanim lekovima.
Parkinsonova bolest: Dijagnoza
Nema laboratorijskog testa ili RTG nalaza koji bi potvrdili Parkinosnovu bolest. Zato je za uspešno lečenje neophodno kontaktirati lekara-specijalistu za ovo područje neurologije. Uz osnovni klinički pregled, značaj imaju i magnetna rezonanca glave, kao i, retko, DAT-skener.
Pravovremeno postavljanje dijagnoze ima veliki značaj. Pre svega, ublažiće se svaka smetnja, dok će progresija bolesti biti usporena. Stepen hendikepa biće smanjen u budućnosti i pacijent će živeti mnogo kvalitetnije, što je od najvećeg značaja.
Lečenje Parkinsonove bolesti
- Levodopa: jedan od najdelotvornijih lekova. Podiže nivo dopamina, supstanci koja nedostaje u mozgu obolelih.
- Dopaminergički agonisti: bromokriptin, apomorfin, pramipeksol, ropinirol. Direktno stimulišu receptore i zamenjuju ulogu dopamina u mozgu. U ranoj fazi bolesti uzimaju se kao monoterapija. Kasnije u kombinaciji s levodopom pojačavaju njen učinak.
- MAO inhibitor (deprenil): usporava razgradnju dopamina. U ranoj fazi odlaže primenu levodope.
- COMT inhibitor (entakapon): blokira razgradnju levodope pre ulaska u mozak. Uzima se samo uz levodopu, te značajno produžuje njen učinak.
- NMDA antagonisti (amantadin, mementin): u ranoj fazi uzima se kao monoterapija, kasnije u kombinaciji s levodopom.
- Hirurško lečenje i ugradnja stimulatora (poput “pacemakera” za srce) primenjuju se samo kod bolesnika koji se ne mogu uspešno lečiti lekovima ili su razvili nekontrolisane pokrete koji se ne mogu suzbiti lekovima.
Prevencija nastanka Parkinsonove bolesti
Fizička aktivnost je važna za prevenciju nastanka Parkinsonove bolesti. Ona će zaustaviti ili usporiti odumiranje ćelija u delu mozga koji je odgovoran za koordinaciju pokreta. Fizička aktivnost je bitna i kod ublažavanja simptoma bolesti.
Zdrava ishrana, mediteranski način ishrane, koji je dominantno zasnovan na žitaricama, voću i povrću od značaja je za celokupno zdravlje.
Određeni lekovi i suplementacija, u dogovoru sa Vašim neurologom, mogu delovati blagotvnorno na ublažavanje simptoma i prevenciju Parkinsonove bolesti.







