Aplastična anemija je naziv za bolest kod koje je koštana srž vrlo slabo razvijena, a posledica toga je manjak svih krvnih ćelija u cirkulaciji.
Uzrok nastanka
Imunološki uzroci: lečenje lekovima koji oslabljuju odbrambeni sistem (imunosupresivi) nakon zahvata presađivanja koštane srži može uzrokovati aplastičnu anemiju, lekovima protiv tumora (citostatici, hemoterapija), nakon zračenja, uzimanja derivata benzena i drugih ugljovodonika, hloramfenikola itd. Infekcije: aplastična anemija opisana je nakon zaraze virusnim hepatitisom, Epstein - Barrovim virusom, parvovirusom, HIV-om.
Klinička slika
Bolesnici obično imaju jako nizak broj belih krvnih ćelija koje služe za odbranu organizma, ali je zanimljivo da nemaju tako često bakterijske infekcije. Bolesnici su jako bledi, a po koži, konjunktivi i desnima mogu se nalaziti tačkasta krvarenja i krvni podlivi (hematomi). Povišena temperatura je česta, a tipični znaci infekcije često izostaju. Tok bolesti zavisi uglavnom od težine bolesti, manje od uzroka. Blaži oblik može preći u teži, a kod nekih bolesnika se proizvodnja jedne ili više vrsta krvnih ćelija može normalizovati. Na tok bolesti utiču infekcije i vrsta i mesto krvarenja.
Premda infekcije nisu prvenstveni simptom bolesti, s vremenom postaju jedan od najvažnijih faktora za tok bolesti. Manjak eritrocita i trombocita često se leči transfuzijama krvi, što je povezano s raznim komplikacijama kao što su upale jetre (hepatitis) i taloženje gvožđa u organizmu (hemosideroza). Kod ovih bolesnika je povećan rizik od obolevanja od leukemija, mijelodisplastičnog sindroma ili paroksizmalne noćne hemoglobinurije.
Dijagnoza
Dijagnoza aplastične anemije temelji se na:
- krvnim analizama pri čemu se gleda broj ćelija - punkcija koštane srži,
- biopsija kosti,
- koncentracija gvožđa i njegovog nosača (transferina) u krvi.
Sve ove analize pokazuju smanjenje svih vrsta krvnih ćelija.







