Uzrok nastanka HAE
- traumatizam (ORL ili stomatološke intervencije),
- infekcija,
- fizički napor,
- stres,
- neki lekovi.
Zašto dolazi do otoka?
Svaki put kada se organizam nađe pod psihičkim ili fizičkim stresom, virusom, bakterijom, fluktuacijama hormona, dentalnim procedurama, ili čak kada je izložen određenoj hrani, pacijenti sa HAE su u opasnosti od pojave novog otoka nekog dela tela. To zaista jeste neki deo tela, nikada ne možete očekivati koji deo tela će oteći, kao ni koliko dugo će otok trajati.
Još jedna važna informacija koju treba naglasiti je to da je stopa smrtnosti od laringealnog otoka čak 30% ukoliko je pacijent bez terapije. Ovaj podatak je naročito važan jer u Srbiji nije postojala terapija za ovu bolest sve do 2017. godine.
Klinička slika HAE
Dijagnostika HAE
Lečenje HAE
Moderne terapije za HAE u Srbiji
U Srbiji je trenutno dostupna biološka profilaktička terapija u vidu biološkog leka Lanadelumab (Takhzyro), koji se najpre daje na 2 nedelje, pa se interval povećava na 4 nedelje. Ne primaju je svi pacijenti, već samo oni sa najtežim oblicima tj. otocima na nekoliko dana. Daje se potkožno u Dnevnoj bolnici Kliničkog centra Srbije, na odeljenju alergologija-imunologija. Najčešći neželjeni efekti su reakcija kože na mestu primene, simptomi slični gripu, glavobolje, mijalgije u toku vremena do sledećeg davanja leka, a nekada i bolovi u zglobovima, pogotovo na početku terapije, proboji otoka su mnogo ređi, ali mogući su i na profilaksi.
Ostali pacijenti dobijaju lekove koji se daju samo kada krene otok, dakle to je akutna terapija, daju se intravenski kao što je Berinert ili potkožno kao što je već napunjeni špric Firazyra na koji neki pacijenti (sa čestim otocima) ne reaguju. Nekoliko inovativnih lekova trenutno postoji na svetskom tržištu poput Ekterly-ja (oralna terapija za napade) ili Dawnzere (moderna profilaktička) terapija koja deluje na sam koren bolesti preko RNK, za koje se borimo da budu uskoro dostupne i našim pacijentima.
Kod koga da zakažem dermatološki pregled?






