Fibrinolitička terapija
„Pored formiranja JMU mi smo se ozbiljno i organizaciono pripremali za ovu veoma efikasnu terapiju imajući u vidu da je protokol izuzetno zahtevan i podrazumeva primenu leka unutar 3 h od pošetka bolesti. Za ovo vreme pacijent mora da prepozna simptom, aktivira službu HMP, bude kompletno neurološki i somatski pregledan uz uradjene laboratorijske analize i CT nalaz , pa se tek onda donosi konačna odluka o primeni fibrinolize."
Imajući u vidu da ovaj novu lek zahteva pravu „ trku sa vremenom" i podrazumeva kompletnu promenu dosadašnjeg sistema lečenja koji je podrazumevao čekanje i nihilizam, mi smo organizovali pripremni sastanak gde su pored neurologa prisustvovali i šefovi službe HMP, radiolozi, hematolozi, kardiolozi i transfuziolozi. Na ovom sastanku je veoma precizno ( iz minuta u minut) razradjena procedura i definisana su precizna zaduženja za svakog člana tima .
I pored kompletno organizovane službe ipak smo nekoliko meseci čekali „pacijenta prvog reda hitnosti", imajući u vidu da iako služba HMP reaguje brzo, pacijenti uglavnom kasno stižu na lečenje jer ne prepoznaju simptome bolesti na vreme i javljaju se na lečenje kada je već kasno za primenu ovog veoma efikasnog leka. Iz ovoga smo izvukli veliku pouku da je potrebno usmeriti napore na edukaciji stanovništva uz maksimu „ vreme je mozak".
Prikaz slučaja

ishemija u predelu ponsa
Do sada je na ovaj nacin na Klinici za neurologiju uspesno lečeno 4 bolesnika , od kojih je troje bilo ispod 50 god


pre fibrinolize

posle fibrinolize
Lečenje
Primena fibrinolize je povezana sa regrutovanjem pažljivo odabranih pacijenata koji mogu biti tretirani unutar 3 sata od početka bolesti. Trombolitička terapija se ne preporučuje dok dijagnoza nije potvrdjena od strane neurologa, a CT mozga uradjen i interpretiran od strane neuroradiologa.
Ukoliko CT mozga pokazž rane ishemične promene u smislu zaravnjenja sulkusa, mas efekat, edem ili moguću hemoragiju, tromboliticka terapija se ne preporučuje.

Administracija fibrinolitičke terapije u ishemičnom moždanom udaru bazira se na konceptu da rano uspostavljanje cirkulacije u zahvaćenoj teritoriji, rekanalizacijom okludirane intrakranijalne arterije, održava reverzibilnost ostećenja neuronalnog tkiva u penumbri.

Penumbra ili zona polusenke je deo mozga koji se nalazi oko infarktnog područja i u kome su neuroni funkcionalno poremećeni ali strukturalno intaktni i gde je ješ uvek moguć oporavak funkcije.

Rekombinantni tkivni aktivator plazminogena-alteplaza
Oporavak neuronalne funkcije redukuje neurološki deficit.
Konsenzus
- Pacijente sa akutnim ishemijskim moždanim udarom treba odmah dijagnostikovati i lečiti.
- Moždani udar treba tretirati kao po život opasno stanje.
- Postoji lokalno organizovani program (Jedinica za moždani udar) za brzo zbrinjavanje moždanog udara. Ovakav organizovan pristup može povećati broj lečenih pacijenata.
- Urgentno zbrinjavanje je usmerena primarno ka ustanovljavanju da li je ishemijski udar verovatan uzrok simptoma pacijenta i da li pacijent može biti tretiran intravenskom fibrinolizom.
- Urgentni tretman treba da uključi mere koje štite disajne puteve, disanje i cirkualciju (podrška životu), posebno među težim ili komatoznim pacijentima. Povišen krvni pritisak treba oprezno snižavati.
- Intravenska primena rtPA (0,9 mg/kg; maximalno 90 mg) se posebno preporučuje za lečenje pažljivo selektovanih pacijenta koji mogu primati medikamente unutar 3 sata od početka moždanog udara.
- Sigurna primena rtPA zahteva primenu strogih neuroloških selekcionih kritrijuma, intenzivnu opservaciju i pažljivu negu.

