Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Atletska potkolenica se javlja u predelu cevanice i to najčešće kod atletičara, a nastaje usled dugotrajnog trčanja na različitim podlogama i usled preteranog opterećenja i prekomerne težine. Moguća je pojava rascepa cevanice, koja se javlja i kod amatera i kod profesionalaca, a može da nastane i kod trčanja i hodanja. Dominira bol, povremena utrnulost, a ponekad i otok prednje strane potkolenice (mogu da se jave periostitis, tendinitis i entezitis) . Rascep cevanice može da nastane od veoma malog naprsnuća mišića potkolenice, frakture od preopterećenja kosti potkolenice, upale membrane koja obavija kost, ili prerazvijenosti nožnog mišića. Javite se specijalisti sportske medicine koji će odrediti fizikalnu terapiju. Predlažem laser, magnetno impulsno polje, tens i ultrazvuk. Paralelno sa tim koristite masti bogate kamforom koji ima veliki antinflamatorni efekat.
Pozdrav
Ne bih savetovao da uzimate hormon rasta. Dosadašnji rezultati kod dece u preadolescenciji i adolescenciji nisu baš ohrabrujući. Savetujem vam, ako je dete u prepuberteskoj fazi, da se bavi sportom (plivanje, atletika) , a ako je u pubertetu, onda košarka ili odbojka.
Pozdrav
Uradite mri kolena. Do tada jačajte aktivne stabilizatore kolena - mišiće butine i to vežbama: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
kod vas je najverovatnije došlo do oštećenja pasivnih stabilizstora kolena (ligamenta) .
Pozdrav
U stetoskopu sam napisao nekoliko radova koji direktno daju odgovor na vaše pitanje. Ukucajte na sajtu stetoskopa „sportska medicina” i naći ćete odgovore na vaša pitanja.
Pozdrav
Uradite mri (magnetnu rezonancu) kolena. Sa rezultatom javite se specijalisti sportske medicine. Nakon kliničkog pregleda tačno će se znati o čemu se radi. Kod vas postoji mogućnost oštećenja (istegnuća) collateralnih ligamenata (unutrašnjih veza) kolena, kao i mogućnost oštećenja meniscusa. Dosadašnje lečenje koje ste preuzili može da bude više negativno nego pozitivno. Ozbiljno shvatite tegobe koje imate jer ste aktivnan sportista.
Pozdrav
Dijagnoza je: recidiv (ponovo) istegnuće levog kolena, odnosno oštećenje unutrašnjeg ligamenta levog kolena sa unutrašnje strane. Opširnije o ligamentu collaterale mediale: oni su stabilizatori koji kontrolišu neprirodni valgus zgloba. Medijalna pasivna stabilnost kolena obezbeđena je sa više komponenti, a najviše uticaja ima ligmentum collaterale mediale - unutrašnja bočna veza koja ima oblik trake. Ona je srasla sa zglobnom čaurom i bazom unutrašnjeg meniskusa. Spušta se sa unutrašnje strane kondila butne kosti do unutrašnje strane tela golenjače. Sačinjena je od tri sloja vlakana. Medijalni kolateralni ligament predstavlja prvu stabilizatornu zonu unutrašnjeg dela zgloba.
Pozdrav
Uradite eho-sonografski pregled ramena; najverovatnije je došlo do oštećenja aktivnih stabilizatora ramena (mišića) usled nepravilnog rada u teretani. Povreda koja je nastala mirovanjem ne može da se sanira. Korišćenje različitih masti i nepravilni trenažni proces u teretani zasigurno vodi ka težoj povredi ramena. Javite se specijalisti sportske medicine sa radiološkim – eho nalazom. .
Pozdrav
Oštećenje aktivnih stabilizatora kičmenog stuba (mišići) su uzrok tegobama koje imate. Počnite sa laganim istezanjem kičmenog dela do granice neprijatnosti. (istezanje sa bolom je kontraidikovano) . Kasnije krenite sa istim vežbama i u bazenu, a posle nekoliko dana počnite sa plivanjem (prsno) laganim intenzitetom. Od masti koristite one koje u svom sastavu kao dominantnu komponentu imaju kamfor, heparin i salicilate. Ovaj tip povrede može da traje onoliko dugo koliko su oštećeni leđni mišići. Ako vam ovaj savet ne pomogne, moraćete da se javite specijalisti sportske medicine na dodatne preglede.
Pozdrav
Uradite mri, ili ehosonografski pregled kolena. Najverovatnije je došlo do povrede pasivnih stabilizatora kolena (ligamenta) . Da bi došlo do stabilizacije kolena neophodno je jačanje aktivnih stabilizatora kolena - mišića butine i preporučujem vam sledće vežbe: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu. Ako uspete da ojačate mišiće i povreda će biti sanirana. Morate biti uporni i oporavak je siguran.
Pozdrav
Postoji mogućnost da je, zbog slabosti trbušnih mišića i povećanog intenziteta treninga, došlo do povrede. Ozbiljno shvatite povredu jer koplikacije koje mogu da nastanu dovode do oštećenja prepona i duže odsustvo sa sportskog terena. Da biste to izbegli radite vežbe za jačanje trbušnih mišića i to: a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Poatavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.