
Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Kada vežbate treba da unesete između 3500 i 4500 kalorija, a kad ne vežbate od 1500 do 2500 kalorija. Kada vežbate, unos masti je oko 1gr po 1kg/vaše telesne mase (73 grama), kada ne vežbate od 0,6-0,8 gr po 1 kg/vaše telesne mase (oko 50 grama). Što se tiče redukcije telesne mase u predelu stomaka to je individualno i u poslednje vreme često srećemo na kongresima sportske medicine da svetski stručnjaci to povezuju sa genetskim faktorima, socijalnim statusom sportiste, podnebljem u kome živi i ishranom koja je karakteristična za to podneblje. Konkretno, nastavite sa vežbama i očekujte dobre rezultate.
Pozdrav.
Dobro je što nije stavljen gips. Kod ovakvih povreda kod sportista gips se ne stavlja, već se počinje odmah sa određenim fizikalnim tretmanom. To što ste sami zavijali nogu i stavljali, kako vi kažete “babske lekove” i niste hodali, doveli ste do toga da oporavak bude duži nego što treba. U fizikalnu terapiju uključite lasero terapiju, magnetno impulsno polje i vaccus. Pored toga, neophodna je kineziterapija kombinovana sa hidroterapijom (odlazak na bazen gde treba da hodate i plivate, kao i da radite vežbe za jačanje skočnog zgloba). To što je pomodrelo dobro je jer se vratila cirkulacija u povređenom ekstremitetu. Bol koji osećate prilikom fizičkog opterećenja nekada traje i dva do tri meseca. Bitno je da se ne javlja otok i da nema bola za vreme i posle fizičkog opterećenja. Obavezno bandažirajte skočni zglob pre svake fizičke aktivnosti. Nema potrebe za strah, postepeno se vratite sportu.
Puno uspeha.
U jednom delu se slažem sa kolegom, a to je da nije potpuno završeno epifizarno okoštavanje patele. Ne slažem se pauzom koju vam je predložio. Sa treningom (doziranim) nastavite onog trenutka kada prestane bol (u praksi, nestaje posle dva do tri dana). Trenažni proces nastavite pod kontrolom specijaliste sportske medicine. Intenzitet treninga držite na nivou od 50-60%, tri nedelje. Ne menjajte stalno podloge na kojima trenirate jer i to može da bude jedan od uzroka komplikacije. Jačajte aktivne stabilizatore kolena - mišiće butine, to je u ovakvim slučajevima najbolja terapija. Najintenzitevniji rast je između 11 i 15 godina kod muškarca. Očekivano je da vaš rast do dvadesete godine bude 4-6cm veći pa bi visina bila oko 210cm (nastavite sa igranjem košarke, vrsta sporta utiče na rast sportiste).
Pozdrav.
Savetujem Vam da se javite sportskom lekaru na detaljni pregled. Ono što treba obavezno da uradite je radiološki snimak pete deteta u dva pravca, plantogram, a od fizikalne terapije: magnetno impulsno polje (dozirano za uzrast deteta ne pravi smetnje) pa je njegova aplikacija dozvoljena, kao i krio terapija (upotreba leda), od masti koristite one koje su bogate kamforom. Rezultati plantograma odrediće neophodnost nošenja uložaka koji moraju biti napravljeni prema nozi vašeg deteta. Ipak, dok se ne postavi precizna dijagnoza, savetujem da dete prestane sa treningom, a od lekara najbolje je javiti se specijalisti sportske medicine koje će dalje pratiti sportski razvoj vašeg deteta.
Pozdrav.
Postoji mogućnost da imate problema sa išijalgijom. Uradite magnetnu rezonancu lumbalnog dela kičme l5-s1, jer ona često daje siptome koje ste opisali. Nije loše da Vas pogleda hirurg da otkloni sumnje ingvinalne (preponske) kile, ili istegnuće mišića iliopsoasa, držača prepone, koji takođe daje gore navedene simptome.
Pozdrav.
Postoji mogućnost problema sa cervikalnom spondilozom koja hoće da daje navedene simptome (proverite radiološkim pregledom vratnog predela), takođe postoji mogućnost loše cirkulacije, kao i preopterećenja u trenažnom procesu. Promenite visinu jastuka, u teretani radite vežbe bez težine. Sumnjam da je došlo do istegnuća tetive jer simptomi koje imate traju duže, a da je tetiva u pitanju ne bi ste mogli ne samo fizičkim aktivnostima da se bavite već bi i u svakodnevnom životu imali problema. Da bi definitivno postavili dijagnozu iskonsultujte neutologa.
Pozdrav
Pitanje je dosta nejasno, molim vas da ga više obrazložite.
Srdačno
U teretani sigirno nećete skinuti kilažu, a preparat koji vam predlažu može da bude više štetan nego koristan. Njegov efekat u smanjenju telesne mase nema potvrdu ni u jednim naučnim studijama. Javite se specijalisti sportske medicine koji će izmeriti vaše antropometrijske parametre i funkcionalne sposobnosti i odrediti tretman kojim ćete najlakše s tabilizovati metabolizam, a samim tim vremenom i telesnu masu. Pogledajte moj rad u stetoskopu “ ishrana sportista” i mnoge stvari biće vam jasnije.
Pozdrav
Vežbe za istezanje i jačanje stomaka su: a) “ most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Poatavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “ mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “ istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi. Obavezno konsultujte lekara koji vas leči od primarne bolesti. Pokažite mu vežbe i tražite njegovu saglasnost za vežbanje. On je najbolje upoznat sa vašim oboljenjem.
Pozdrav
Savetujem da dozirano nastavi sa radom u teretani jednom nedeljno za vreme prvenstva i to vežbama za definiciju.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.