Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr Dragana Krasić - Specijalista neuropsihijatrije

Dr Dragana Krasić

Specijalista neuropsihijatrije

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

Više informacija

Specijalizacija

Neuropsihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

  • Nemački

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Članstvo

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1658

  1. Poštovani,
    Imam 20 godina, student sam, po ceo dan sam na fakultetu po 9h, jako sam umorna, i potpuno bez snage kada se vratim kući a trebam da učim. Bliži se ispitni rok, a koncentracija mi i nije na nekom zavidnom nivou, kvalitet sna mi se znatno pokvario, koliko god da spavam ne mogu da se odmorim, zanima me da li je memoactiv opasan po bilo koji segment zdravlja ako se pravilno koristi?
    Hvala

    Odgovoreno: 18. 05. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Koliko znam nije opasana. Možete uzeti takođe bilo koji preparat ginka bilobe, bez opasnosti po zdravlje.
      Srdačno dr. Dragana Krasić
  1. Poštovani,
    Molim vas kažite mi koji je najbolji lek za raspoloženje. Za smeh, za radost, za socijalni konktakt. Antidepresive ne smem da pijem zbog povećanog prolaktina. Psihoterapija nepostoji u mojoj bližoj okolini. Trenutno sam na rivotrilu 3x1/4 i propranolu 3x1/4. Rivotril me smiruje ali nedaje raspoloženje.
    Hvala.

    Odgovoreno: 15. 05. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Najbolji lek je onaj koji nekome pomaže. Ima ih više. Oni dovode do povećanja nivoa prolaktina. Zašto imate povećan nivo prolaktina, jeste li napravili dijagnostiku?. Može vas baš rad žlezda i poremećaj njihovog rada uvesti u depresiju. Rešenje hormonskog problema, može biti i rešenje depresije.
      Srdačno dr. Dragana Krasić.
  1. Poštovani,
    Lečen sam leponex-om 3 godine 1992-1995. 100-150 mg leponex-a, zbog depresije, posle više pokušaja sa drugim lekovima za koje sam rekao da mi ne prijaju. Posle samostalnog pokušaja da prestanem sa uzimanjem leponexa došao sam u najveću životnu krizu sa pokušajima suicida. Posle sam na svakih 6 meseca završavao u bolnici što na švajcarskoj što na srpskoj psihijatriji. Psihijatrijsko stanje se popravilo, tako što od 2001 imam haldol depo na 28 dana 100/141 mg haloperidol/1 ml, dijagnoza f. 20. Primam depo i u švajcarskoj i u Srbiji, u Srbiji imam veće smetnje, nus pojave, treperanje svih mišića, pogotovu ruku i nogu, nenormalno znojenje, bezvoljnost, za bilo kakav posao pa i za samostalne vežbe, i za hodanje, bolujem u krtevetu, kad naiđe period krize ja više jedem jer me ta kriza podseća na dijetu, na glad. Imam 138 kg težina varira +-5 kg, za vreme pre haldola težina je varirala 120 kg+-10 kg. Od malena gojazan bio na institutu za maku i dete na kontrolu od tad sam svestan da imam povećane grudi-ginekomastiju. Moje pitanje je sa čime mogu da uklonim bezvoljnost, grčeve, da trajno smršam za jedno 20 kg, da prekontrolišem štitastu žlezdu. Uradio sam test opterećenja svih žlezdi i 4 puta mi uzeli krv u roku od 2 sata rezultati normalni, čini mi se da se supstanca-lek zove s... Nisam siguran četiri slova. Bio sam i na savetovanje pokušavam i da se držim piramide, u ishrani, ali ne pomaže. Bezvoljnost, za aktivnost plus boli plus znojanje zbog ničega. Eto toliko o mojoj situaciji ima li bar malo pomoći.
    Unapred hvala na odgovoru, Jeremija.

    Odgovoreno: 15. 05. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Antidepresiv koji pomaže u rešenju raspoloženja i može dovesti do smanjenja apetita je fluoksetin. Ali mislim da je najbolje da se obratite nutricionisti i krenete sa dijetom i kontrolisanim vežbama. Takva debljina doprinosi inoaktivnosti i bezvoljnosti, zato krenite što pre.
      Srdačno dr. Dragana Krasić
  1. Poštovani,
    U poslednje vreme mi uglavnom uveče ubrzano lupa srca i to traje neko vreme. Napominjem da sam ranije bila blago anksiozna. Nedavno sam išla na neku proveru, pa mi je rađen ekg, navodno je sve bilo u redu. Da li možete da mi odgovorite šta može biti u pitanju.
    Hvala

    Odgovoreno: 15. 05. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Zašto ste sumnjičavi? Zašto ne bi bilo u redu? Ali ubrzani rad srca ne mora da bude znak bolesti, već izraz nestabilnog vegetativnog sistema koji je uznemiren napetošću, anksioznošću. Razmislite šta vas sve okružuje, šta vas čini napetom i pokušajte da nešto izmenite. Ili se obratite psihijatru da zajedno pronađete problem.
      Srdačno dr. Dragana Krasić
  1. Poštovani,
    Imam 26 godina diplomirani sam profesor fizičkog vaspitanja i aktivno se bavim fudbalom. Pre odprilike 3 meseca dobio sam anksiozne napade sa kojima nisam znao nikako da se izborim, inače sam u civilnoj vojsci i sve svoje obaveze sam izvršavao bez obzira na napade...  Napadi su u poslednje vreme prestali ali nekako mislim da se sve oko mene promenilo da nisam više onaj stari, počeo sam nekako sam sebe da se plašim, postavljam sam sebi neka pitanja na koje nemam odgovore, kao da nisam svestan sebe, ne mogu da objasnim koliki čudan neki osećaj imam u vezi sebe... Molim vas recite mi da li je to sve posledica anksioznosti i da li će se taj osećaj izgubiti... Da li mi je potrebna pomoć psihijatra?
    Unapred zahvalan.

    Odgovoreno: 15. 05. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Promena koju doživljavate je takođe deo paničnog poremećaja. Ne bojte se, ne radi se ni o čemu ozbiljnom, ali ipak smatram da Vam je potrebna pomoć psihijatra u smislu psihoterapije i eventualno antidepresivima.
      Srdačno dr. Dragana Krasić

Prikazano 1166-1170 od ukupno 1658 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460