Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Placeholder doctor image

Prof. dr Aleksandar Kostić

Specijalista neurohirurgije

O lekaru

Prof. dr Aleksandar Kostić je neurohirurg iz Niša.
U toku studija radio je kao student - demonstrator na predmetu Histologija sa Embriologijom a i na predmetu Patološka Anatomija.
Stručnu praksu obavio je na Ginekološko-Akušerskoj i Oftalmološkoj klinici u Varšavi (Poljska).
Stručno i naučno se usavršavao na Neurhirurškoj Klinici u Jeni, Nemačka, a i na Institutu za Neurohirurgiju u Beogradu.
U svojstvu autora ili koautora objavljuje nekoliko naučnih radova u stranim i domaćim stručnim časopisima, i aktivni je učesnik nekoliko kongresa neurohirurga.

Angažovan je kao predavač u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji na temama vezanim za patologiju i lečenje bolesti kičme, kao i trauma mozga.

Izabran je za saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu u Nišu na predmetu Hirurgija sa ratnom hirurgijom, za naučna oblast neurohirurgija 2006-te god., a od 2008 izabran je u zvanje asistenta, a kasnije i profesora na istom predmetu.
Pregled kod dr Aleksandra Kostića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 063/687-460.

Zakažite pregled

Najraniji datum: 23.04.2025.

Ako nađete odgovarajući termin u kalendaru, kliknite na 'Zakažite online'; ako ne, pozovite nas direktno na 063/687-460 odnosno klikom na dugme ispod.

Cenovnik usluga

Naziv usluge Cena
Pregled neurohirurga

6,000 RSD

O lekaru

Prof. dr Aleksandar Kostić je neurohirurg iz Niša.
U toku studija radio je kao student - demonstrator na predmetu Histologija sa Embriologijom a i na predmetu Patološka Anatomija.
Stručnu praksu obavio je na Ginekološko-Akušerskoj i Oftalmološkoj klinici u Varšavi (Poljska).
Stručno i naučno se usavršavao na Neurhirurškoj Klinici u Jeni, Nemačka, a i na Institutu za Neurohirurgiju u Beogradu.
U svojstvu autora ili koautora objavljuje nekoliko naučnih radova u stranim i domaćim stručnim časopisima, i aktivni je učesnik nekoliko kongresa neurohirurga.

Angažovan je kao predavač u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji na temama vezanim za patologiju i lečenje bolesti kičme, kao i trauma mozga.

Izabran je za saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu u Nišu na predmetu Hirurgija sa ratnom hirurgijom, za naučna oblast neurohirurgija 2006-te god., a od 2008 izabran je u zvanje asistenta, a kasnije i profesora na istom predmetu.
Pregled kod dr Aleksandra Kostića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 063/687-460.

Više informacija

Specijalizacija

Neurohirurgija

Oblasti Medicine

Neurohirurgija

Grad

Niš

Ustanove u Kojima Radi

Poliklinika Human

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije završio sa prosečnom ocenom 9.97.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistarske studije - odbranio je magistarsku tezu vezanu za tumore mozga, pod nazivom:”Kliničke, patohistološke i morfometrijske karakteristike astrocitoma mozga”.

Radno Iskustvo

Neurohiruška klinika Klinički centra u Nišu

Kliničkom centru u Nišu na Neurohirurškoj Klinici.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 241

  1. Poštovani doktore,
    Čitala sam da je Vaša specijalnost kičma i povrede između ostalog pa Vas očajnički molim za savet. Moja kći ima 18 godina, nezgodno je pala i povredila kičmu. Snimak i nalaz radiologa koji Vam šaljem pokazuje jednu situaciju ali napominjem ona je potpuno pokretljiva osim što ima bolove u levoj nozi, doduše posle terapije strujom i akunpukturom ima ređe bolove i slabijeg inteziteta ali ih i dalje ima. Molim Vas za iskren savet koja terapija daje najbolje rezultate iz Vaše prakse i operacija da ili ne i koliko je rizična.
    Od srca unapred zahvalna zabrinuta majka.

    Odgovoreno: 16. 07. 2009.
    • Prof. dr Aleksandar Kostić
      Poštovana,
      Iskreno, snimak prikazuje bolesnicu sa apsolutnom potrebom za operaciju. Mnogo je veći rizik od neoperisanja, nego li od operisanja.
      Pozdrav
  1. Poštovani,
    Deteto mi e operirano na starost od 17 dena od meningocela (na kicmata) imase dijagnoza hidracefalus (i nemase potreba od pumpa) i posle 6 meseci kontrola doktorot kaza deka nema prosiruvanje na delovite so voda pa taa dijagnoza poveke ne ja spomnaa deteto ima normalen razvoj i me intersira kakov zivot bi imal ponatamu.
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 16. 07. 2009.
    • Prof. dr Aleksandar Kostić
      Poštovani,
      Ako se redovno prati, i brzo leči po potrebi, dete ima ogromne šanse da bude sasvim normalno i zdravo.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    Ve molam kazete mi sto e toa meningocela (meningocellae) i hidracefalus.
    Hvala.

    Odgovoreno: 16. 07. 2009.
    • Prof. dr Aleksandar Kostić
      Poštovani,
      Hidrocefalus je nakupljanje moždane tečnosti u moždanim komorama, obično se javlja kod dece, tj. Novorođenčadi i tada se naziva urođeni ili kongenitalni. Razlozi su različiti, lečenje jedno, izvlačenje likovora iz moždanih komora i sprovođenje posebnim sistemom u trbušnu duplju ili vratnu venu.  Meningocela je takođe urođena anomalija, lečenje je isključivo operacija i često je udružena sa hidrocefalusom. Ako nije dete se prati snimcima (ct, mr)... Inače meningocela je ispupčenje moždane opne koja prominira kroz zadnje delove pršljenova ili može biti i na glavi tj. lobanji.
      Pozdrav
  1. Moja dijagnoza je mali venski angiom peritrigonalno levo urađen je mr sa angiogramom. Interesuje me koliko je angiom opasan po život i šta sve može da izazove?

    Odgovoreno: 12. 07. 2009.
    • Prof. dr Aleksandar Kostić
      Poštovana,
      venski angiomi su obično nemaifestne lezije mozga, koje se retko mogu ispoljiti epi napadima, još ređe krvarenjima. Obzirom da je malih dimenzija, i da drugo ne navodite u vašem pismu verujem da je slučajno nađen na mru mozga. Najčešće kliničko ispoljavanje, epilepsije, zavise dosta od lokacije na kojem je smeštena lezija. Iz vašeg pisma ne može se zaključiti koje je lokacije promena (peritrigonalna lokacija u anatomskom rečniku cnsa ne stoji). Ipak, ono što neurohirurzi najčešće praktikuju u ovakvim slučajevima je praćenje promene kontrolnim mrovima i eegovima mozga.
      Pozdrav
  1. Poštovani,
    već sam vam slala pitanje, sad se javljam sa detaljnijom dijagnozom. Najpre sam vam poslala sledeće:
    Poštovani,
    moj suprug je pre 15 dana doživeo pad sa visine od 4.5 metra i udario zadnjim delom glave u beton. Kažu da ima zgnječenje mozga (jaču kontuziju) i dva zarista na glavi. Često bunca i često nema predstavu o prostoru i vremenu, npr. ne zna koji je dan i u kom gradu se nalazi, a u određenim momentima je potpuno svestan. Stanje mu je bolje nego prvih dana posle pada, sada može sam da se kreće ali me brinu ta buncanja prilikom kojih ponekad priča o prošlosti ili o osobama koje poznaje (što je sve stvarno) a ponekad priča nepovezano. Zanima me da li su to normalni simptomi koji prate ovaj jak udarac glavom i koliko dugo mogu da traju, kao i posledice koje bi mogle da ostanu? Da li bi u dužem vremenskom periodu mogao ponekad da priča nepovezano i koliko bi taj period mogao da traje? I koji se lekovi koriste prilikom ovakvog oboljenja? Prilikom udarca mu je napukla čeona kost i jedan sinus sa desne strane glave je povređen, ali doktori smatraju da nema potrebe za operacijom. On ima 27 godina. Tražili ste da pošaljem detaljnije.
    Ovo je dijagnoza: contusio cerebri. Sy psychoorganicum. Fractura cranii reg. Occipitalis lat. Dex. Fractura sinus frontalis pars anterior. St. Post luxationem art. Cubiti lat. Sin. St. Post extirpationem fragmenti ossealis capituli radii lat. Sin. St. Post fixationem cum filli kirscheri no i. Reluxationem cubiti lat. Sin. Sy anxiosum dalje piše; CT pregledom dijagnostifikovane kontuzije mozga. Gubio svest. Nije povraćao. Heteroanamnestički brat negira alergije i teža oboljenja. Pri pregledu na prijemu u poćetku agitiran, a kasnije pomućene svesti do sopora. Dezorjentisan, organizovani verbalni kontakt se ne uspostavlja. Otvara oči na poziv. Reaguje na grube draži ciljanom fleksijom. CT pregled endokranijuma; desno čeono vidno kontuziono žarište. Linearna fraktura potiljačne kosti sa desne strane. Vidna fraktura prednjeg zida frontalnog sinusa. Kontrolni CT endokranijuma rađen u tri navrata: kontuziona žarišta u resorpciji. Pri otpustu svestan, orjentisan, bez grubljeg neurološkog piramidnog deficita, primetan psihoorganski sindrom. Zamolila bih vas da mi ovo malo pojasnite kao i za vaše mišljenje. Od pada je prošlo 50 dana, on je sada svestan, ali se desi da zaboravi nešto što se desilo u toku dana i ima vrtoglavice.
    Hvala unapred.
    Pozdrav.

    Odgovoreno: 09. 07. 2009.
    • Prof. dr Aleksandar Kostić
      Poštovana,
      bitno je da kako vreme prolazi bolesniku biva sve bolje. Nagnječenje mozga je teška telesna povreda i potrebno je vreme da se njene posledice umanje. Pošto je verovatno da je došlo do nagnječenja čeonih delova mozga, (što ponovo niste naveli iz otpusne liste) onda se i klinički očekuje pojava psihorganskog sindroma, sa izmenama ponašanja i nagona. Ove povrede, ako se klinički ispoljavaju duže vreme, podležu i psihijatrijskom lečenju, u smislu primene nekih antipsihotika, ali u praksi najčešeće se stanje normalizuje nakon izvesnog vremena. Koliko, zavisi od individue i opseznosti promene tj povrede mozga.
      Pozdrav

Prikazano 206-210 od ukupno 241 pitanja

Zakažite pregled kod Prof. dr Aleksandar Kostić

ZAKAZIVANJE 063/687-460