- maksilarni (sinusi u gornjoj vilici, iznad zuba i ispod očiju),
- etmoidni (sinusi između očiju sa obe strane nosa),
- frontalni (čeoni sinusi) i
- sfenoidni (sinusi iza očiju, duboko u glavi).
Sinusi su povezani sa nosem preko uzanih otvora kroz koje izlazi sluz iz sinusa a ulazi vazduh. Kada gust sekret ili otok sluzokože izazvan infekcijom, alergijom ili iritansima dovedu do suženja ili potpune blokade ovih otvora, dolazi do zapaljenja sinusa (sinusitis ili rinosinuzitis).Simptomi
-
pritisak i bol u predelu lica,
-
curenje nosa,
-
slivanje sekreta u ždrelo,
-
odsustvo mirisa,
-
neprijatan ukus i miris u ustima,
-
bol u predelu zuba,
-
umor i loša koncentracija.
Dijagnoza
Lečenje
U lečenje sinusitisa uključeni su:-
mukolitici,
-
lokalni kortikosteroidni sprejevi,
-
oralni vazokonstriktori i antihistaminici,
-
fiziološki rastvor.
Najčešći izazivači sinusitisa su hemofilus influence i pneumokok.
Terapija akutnog rinosinusitisa treba da traje 10 do 14 dana dok hronični rinosinusitis treba lečiti tri do četiri nedelje.
Hiruško lečenje sinusa je rezervisano i za one pacijente sa hronizčnim sinusitisom kojima maksimalno medikamentno lečenja ne može da eliminiše tegobe i uspostavi adekvatan kvalitet života. Takođe, i za urođene anatomske mane koje dovode do otežane drenaže sluzi iz sinusa i predisponiraju nastanak sinusitisa.
Funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa (FESS) je danas odličan izbor za pacijente sa hroničnim rinosinusitisom a skener sinusa je obavezan preduslov za ovu vrstu hirurgije. Cilj ove minimalno invazivne hirurgije je vraćanje sinusa u normalno anatomsko stanje sa uspostavljanjem fiziološke drenaže sekreta i ventilacije sinusa. Kada se hiruški prošire otvori sinusa dolazi do regeneracije sluzokože i eliminacije infekcije.








