Stetoskop

Miopija (Kratkovidost)

Stetoskop tim

Kratkovidost ili miopija (myopia) je stanje kod koga zraci svetlosti padaju u fokus ispred mrežnjače (retine), umesto na nju, zbog čega kratkovidi žmirkaju, škilje pokušavajući da dobiju oštru sliku predmeta. Kratkovidi ljudi udaljene predmete vide zamućeno, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, tabla u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidost se smanjuje, tj. vid se poboljšava.

03. jul 2007.3 min čitanja2795 pregleda
Miopija (Kratkovidost)
Kratkovidost ili miopija (myopia) je stanje kod koga zraci svetlosti padaju u fokus ispred mrežnjače (retine), umesto na nju, zbog čega kratkovidi žmirkaju, škilje pokušavajući da dobiju oštru sliku predmeta. Kratkovidi ljudi udaljene predmete vide zamućeno, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, tabla u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidost se smanjuje, tj. vid se poboljšava.

Može se takođe podeliti prema uzroku na:

  • prelomnu: pri jačoj zakrivljenosti rožnjače
  • osnu: kada je veća očna osa od 24 mm
  • indeksna: kod prejakog indeksa prelamanja svetlosti u sočivu, očnoj vodici
  • akomodacijska: kad postoje akomodacijski grčevi

Klinička slika

Po kliničkom toku kratkovidost može biti: 
  • dobroćudna - benigna
  • zloćudna - maligna

Benigna kratkovidost se još naziva i školska, javlja se obično od 6 - 15 godina, ne prelazi - 8 dpt i nema komplikacija na mrežnjači ili sudovnjači - horoidei. Koriguje se najslabijim staklima koja daju dobar centralni vid. Prejaka korekcija može dovesti do prelaska u dalekovidost s teškoćama akomodacije. 

Maligna kratkovidnost je ređa pojava. Dioptrija se povećava uz naglu ili postupnu pojavu degenerativnih promena na mrežnjači, sudovnjači, staklastom telu, beonjači, vidnom nervu. U ovom slučaju važna je prevencija: izabrati odgovarajuće zanimanje kod koga se vid duže ne zamara, prikladna ishrana bogata vitaminima I hipokorekcija - korekcija manja od dioptrije kako bi se smanjila akomodacija. Smatra se da je mnogo opasnija puna korekcija kojom se postiže jača akomodacija, veće naprezanje oka i pogoršanje degenerativnih komplikacija. Osim ovih preventivnih mera, kod maligne kratkovidnosti se daju i sredstva za širenje krvnih sudova u obliku kapi ili injekcija u oko. Degenerativne promene rešavaju se laserom.

Dijagnoza

Za određivanje stepena kratkovidosti koristi se niz oftalmoloških ispitivanja: sijaskopija, fotoskijaskopija, ispitivanje oštrine vida korekcijom tako da se na jedno pa na oba oka postavlja niz sočiva radi utvrđivanja najprikladnije dioptrije.

Lečenje

Kratkovidost se rešava nošenjem naočara, kontaktnih sočiva ili hirurškim zahvatom. Zavisno od stepena kratkovidosti, naočare ili sočiva treba nositi stalno ili samo povremeno, kad se očekuje gledanje na daljinu, npr. pri vožnji, gledanju filma, predavanjima itd. Kod miopije dioptrija ima negativan predznak. Što je viši broj koji označava kratkovidnost, stanje je teže. Refrakcijski hirurški zahvat može ukloniti problem ili ga smanjiti. Najčešći postupci sprovode se pomoću lasera. Osobe s dioptrijom većom od - 6 imaju veći rizik od nastanka povišenog očnog pritiska (glaukom) i odlubljivnja mrežnjače pa je potrebna redovna kontrola svake godine.

Autor Stetoskop tim

Autor ovog članka je Stetoskop tim.

Vidi još

Broj komentara: 11

D

Dragica Djokić

18. 6. 2009.

<div style="text-align: justify;">Ne znam ko je pisao ovaj <span style="font-weight: bold;">tekst o miopiji</span>... Smatram da to može da radi samo stručna osobo po toj temi, znači oftalmolog, ali mi onda nije jasna ova poslednja rečenica... (da se <span style="font-weight: bold;">kratkovidost posle 45 g. smanjuje</span>, tj. poboljšava). To apsolutno nije tačno, i čak većina mojih pacijenata to zna i ume da objasni. .</div>

S

Slavica

19. 6. 2009.

<div style="text-align: justify;">Moia unuka ima <span style="font-weight: bold;">diopter -8 i -12</span>, predlozeno je da <span style="font-weight: bold;">nosi naocare</span> -3 i -5 stara je 2 godine, gde mogu da uradim jos jednu konsultaciju da se vidi koji je <span style="font-weight: bold;">uzrok ove miopije</span> i kako ce da se ponasa pri rastu</div>

Z

Zoran

27. 9. 2009.

<div style="text-align: justify;">Sada imam 53 godine. Naočare sa dioptrijom -3, za oba oka, nosio sam od 17-te godine. Od 1999 godine nekoliko puta sam dobijao <span style="font-weight: bold;">umanjenu dioptriju stakala za korigovanje kratkovidosti</span>. Trenutno koristim stakla dioptrije -2, i izuzetno dobro vidim na daljinu. Znači dioptrija se smanjuje, jer i u prethodnim slučajevima smanjenja dioptrije imao sam isti simptom. Ovim, na neki način, potvrđujem navod u tekstu o miopiji, da se posle 45. Godine starosti kratkovidost smanjuje.</div>

Z

zoran lukic

9. 2. 2010.

<div style="text-align: justify;">Ovaj tekst vezan za smanjenje dioptrije posle 45 godine je cista glupost. Ocigledno da je tekst sastavio neko ko nema pojma sa refrakcijom oka. Gospodin koji potvrdjuje tekst ima verovatno problem sa kataraktom koja svojom pojavom moze da doprinese da on jasnije vidi sa manjom dioptrijom ali ne i da sa istom ima 100% vida. To bi trebalo da mu je objasnio njegov lekar koji je vrsio korekciju.</div>

Z

zoran lukic

9. 2. 2010.

<div style="text-align: justify;">Jos samo da dodam da postoji mogucnost da gospodinu nije uradjena adekvatna korekcija vida kada je imao 17 godina.</div>

Z

Zoran

16. 2. 2010.

<div style="text-align: justify;">Odgovor g. Zoranu lukiću. Ako sumnjate u stručnost vojne lekarske komisije u vojnoj bolnici na severnom bulevaru; beograd; kažite im svoje mišljenje. Od te komisije sam dobio ves: -nišandjija. Prilikom služenja vojnog roka zaslušio sam čin jer sam bio najbolji nišandjija. Inače sam stručnjak u mašinstvu i dobro poznajem zakone fizike, u koju spada i optika. Znači glupost nisam napisao, već sam konstatovao ono što se trenutno zbiva. Koliko znam, ovi komentari ne služe za vređanje te očekujem da se izvinite svim korisnicima sajta stetoskop.</div>

Z

zoran lukic

19. 2. 2010.

<div style="text-align: justify;">Nemam nameru nikom da se izvinjavam za ono sto tvrdim da je netacno. A to sto ste vi bili g. Imenjace na pregledu u vojno medicinskom centru ne znaci mi apsolutno nista ja i dalje tvrdim da su vas prekorigovali u 17 godini ako je sve ostalo sa ocima bilo u redu.</div>

Z

zoran lukic

19. 2. 2010.

<div style="text-align: justify;">Ljudi izbrisite zadnju recenicu iz texta miopija ne zbunjujte narod!</div>

A

Allomanny

8. 4. 2011.

<div style="text-align: justify;">Naučili</div>

L

lence

6. 8. 2013.

<div style="text-align: justify;">Moze li optometrist da pregleduva miopija ili podobro e da se odi kaj oftomolog</div>

R

ramiza

25. 7. 2016.

<div style="text-align: justify;">Imam 52 godine, operisala sam oba oka pre 2 godine, imala sam mrežnjaču ili kako se kaže zamagljen vid i sve je bilo u redu do pre par sedmica...</div> <div style="text-align: justify;">Koristim naočare samo za čitanje. Sad imam problem sa levim okom, usred oka kao da vidim sitne mušice i kako pokrećem oko tako se mušice pokreću. Smeta mi pomalo ali me jako brine, molim vas za savet. Hvala!</div>

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde

Treba Vam savet?

Stupite u kontakt sa našim doktorima, postavite pitanje i dobićete odgovor direktno od specijalista.

Postavite pitanje

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460