Stetoskop

Moždani udar - Šlog (Cerebrovaskularni insult)

Stetoskop tim

To je bolest moždanog parenhima, koja je rezultat poremećaja moždane cirkulacije, bez obzira na to da li je taj poremećaj rezultat procesa u samom mozgu ili je poremećena moždana cirkulacija rezultat bolesti drugih organa ili organskih sistema, ili je pak uslovljena delovanjem različitih fizičkih i hemijskih agenasa.

13. decembar 2006.3 min čitanja5583 pregleda
Moždani udar - Šlog (Cerebrovaskularni insult)

Moždani udar je oštećenje dela moždanog tkiva nastalo zbog začepljenja krvnog suda u mozgu ugruškom ili zbog pucanja krvnog suda s posledičnim krvarenjem u mozgu. Povišen krvni pritisak i ateroskleroza su bitni faktori rizika za nastanak šloga. U zavisnosti od mesta i veličine oštećenja doći će do poremećaja različitih telesnih ili psihičkih funkcija koje taj deo mozga kontroliše. 

To je bolest moždanog parenhima, koja je rezultat poremećaja moždane cirkulacije, bez obzira na to da li je taj poremećaj rezultat procesa u samom mozgu ili je poremećena moždana cirkulacija rezultat bolesti drugih organa i organskih sistema ili je pak uslovljena delovanjem različitih fizičkih i hemijskih agenasa.

Epidemiološki status

Moždani udar je treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svetu i kod nas i vodeći uzrok demencije. Incidenca se u Evropi kreće od 2 do 4 promila u nekim zemljama i do 8, a smrtnost je oko 25%. Pored dijagnostičkih i terapeutskih napredaka, danas je cerebrovaskularni insult bolest na trećem mestu uzroka smrtnosti u svetu (iza srčanih i malignih bolesti), a na drugom mestu uzroka invaliditeta (iza traume i povreda).

Klinička slika

Postoje dva tipa moždanog udara:
  • ishemijski
  • hemoragijski (krvareći).
Uzrok ishemijskog moždanog udara je začepljenje nekog od arterijskih krvnih sudova mozga najčešće aterosklerotskim materijalom ili krvnim ugruškom koji potekne sa izmenjene karotidne arterije. Posledica ovoga je da deo mozga ostaje bez snabdevanja krvlju koja donosi kiseonik, što dovodi do smrti ćelija sa posledičnim neurološkim defektima ili smrtnim ishodom.

Kod krvarećeg moždanog udara dolazi do izliva krvi u neki od likvorskih prostora unutar lobanje ili u moždano tkivo sa teškom kliničkom slikom zbog pritiska na moždano tkivo, otoka okolnog moždanog tkiva i nepovoljnih efekata razgradnih produkata krvni na tonus krvnih sudova mozga. Do krvarenja može doći iz neke od sitnijih arterijskih grana, nenormalne komunikacije arterija i vena (arterio-venska malformacija) ili nenormalnog proširenja arterijskog krvnog suda (intrakranijalna aneurizma). Rezultat pucanja (rupture) je intrakranijalno krvarenje koje se klinički manifestuje jakom glavoboljom (najgora u životu) koja može, ali i ne mora biti praćena mukom, povraćanjem, ukočenošću vrata, neurološkim promenama. Nažalost značajan broj (do polovine bolesnika) ne bude na vreme dijagnostikovan. Bez ispravnog lečenja krvarenje može dovesti do smrtnog ishoda u do 50% bolesnika.

Lečenje

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahteva hitan prevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Danas je moguće primeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar: primenjuju se lekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvni sud. Na taj način omogućuje se ponovno uspostavljanje krvotoka i sprečava se odumiranje nervnih ćelija. Ova terapija može se primeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima.

Prevencija

U tretmanu cerebrovaskularnih bolesti prevencija ima ključno mesto, i s pravom možemo da kažemo da ove bolesti više nisu igra sudbine, već odraz naših zdravstvenih navika.
Primarna prevencija je borba protiv faktora rizika (godine, pol, pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost, povišen krvni pritisak, upotreba kontreceptiva, poremećaji srčanog ritma, šum nad karotidnom arterijom na vratu, raniji insult, povećan hematokrit, socijalni problemi). Ova primarna prevencija ima za cilj da spreči razvoj bolesti kod osobe sa nekim ili više nabrojanih faktora rizika.
Sekundarna prevencija obuhvata lečenje od moždanog udara, dobru rehabilitaciju (uključuje timski red neurologa, fizijatra, logopeda, psihologa, psihijatra, kardiologa], borbu protiv faktora rizika...

Autor Stetoskop tim

Autor ovog članka je Stetoskop tim.

Broj komentara: 11

A

Armin

25. 3. 2009.

Hvala sto ste uložili vaše vrijeme u izradu ovakve stranice! Sada sam sretan.... :)))))))

D

Dragan Subasic

21. 7. 2009.

<div style="text-align: justify;">Hvala Vam što ste postavili ovakav sajt. Ja sam lično pre dve godine imao <span style="font-weight: bold;">multiinfrakt</span> i jedva sam preživeo, ali kao što vidite sada sam u stanju da Vam pišem. Zahvalio bih ovom prilikom celokupnom odeljenju neurologije na urgentnom centru na čelu sa prof. Dr. Ljiljana Beslać-Bumbaširević i doc. Dr. Dejana Jovanović. Takođe želim da poručim svim ljudima koji su <span style="font-weight: bold;">pretrpeli moždani udar </span>ili znaju nekog ko jeste, da je najvažnije za oporavak volja i upornost. Ako nemate volje i upornosti uzalud je trud brojnih ljudi oko vas.</div>

S

Stanoje

23. 7. 2010.

<div style="text-align: justify;">Pre 5 meseci, otac mi je doziveo mozdani udar. Mesec dana je lecen u bolnici sveti sava. Posle je prebacen na rehabilitaciju u mladenovac u banji selters. Tamo je bio mesec dana. Pustili su ga kuci. Nepokretna mu je cela leva strana. Medjutim nije samo u tome problem. Iako sam se pomirio sa njegovom nepokretnoscu, brine me njegova psiha. Prividjaju mu se razne stvari, nekad zaboravi ko sam ja. Nekad je mnogo agresivan. Nocu ne moze da spava, a uz njega i mi. Neki ljudi mi pricaju da ce biti sve gore. Borim se koliko god mogu ali ne znam koliko cu izdrzati. Jednom kada smo zvali hitnu i oni su dosli, doktor je rekao da njemu nema oporavka. Zanima me da li je to tacno?</div>

A

antić predsrag

28. 7. 2010.

<div style="text-align: justify;">Moja supruga je imala/za neverovati/jedan strasan moz udar i dva slabija. Zahvaljujući dok. Nikoli sa neurologije u nisu moja supruga danas vozi auto i aktivno učestvuje u svim segmentima života</div>

M

Mira Novakovic

21. 10. 2010.

<div style="text-align: justify;">Moj svekar je doziveo mozdani udar, ne moze da se krece, da jede, da gura lekove i sl. Na zalost, skoro tri nedelje je ziveo bez prave dijagnoze i lecenja. Obracali smo se njegovom lekaru opste prakse, nosili nocu na hitnu, dva puta zvali hitnu pomoc i nista - posto covek ima 86 godina kazu to je demencija, starost, kucna nega i nista vise. A covek niti zivi niti mre. Pored toga boluje i od astme. I onda nadjemo privatno lekara, neurologa koji radi i kucne posete, pa onda kupimo i infuziju i jos neke lekove, pa nadjemo i medicinsku sestru koja moze kuci da mu da infuziju i izvadi krv za analizu, sve se naravno placa. Njegov lekar kaze, bolnica ne prima ove slucajeve, pogotovo u njegovim godinama. Pitam je sto onda od odredjenog doba starosti ne dozvole eutanaziju, da ih lepo uspavamao da se ne muce. Ne moze kaze u ime humanosti. To je humanost na nas nacin - necemo ga leciti, necemo ga ubiti, neka umire polako. . A porodica neka se bori sama kako zna i ume da mu olaksa poslednje dane ili sedmice. Sto ce posle i ta porodica da se razboli, nema veze. Uzas.</div>

M

milosgrabez

2. 3. 2011.

<div style="text-align: justify;">Ja se zovem milos grabez rocen sam 20 novenbra 1990 /na nesrecu sa osam god sam doziveo ishemican mozdani udar, oduzela mi se desna komlet strana govor pamcenje nisam mogao da hodam nisam imao misica na desnoj strani, do sada plivam bavim se teretanom prva sam god fakilteta pmf ekologije i dan danas neosetim tu desnu stranu kao sto levu osetim, jel postoji neka mogucnost da se regenerisu nervi i da spazam taj prodje?</div>

D

Dušanka

3. 12. 2011.

<div style="text-align: justify;">Imam 55 godina. Od kad znam za sebe pa do pre desetak godina imala sam užasno jake glavobolje. Više je to bila samo jedna strana glave, sa povraćanjem i to jednom nedeljno. Rečeno mi je da je migrena. Prvi prekid govora imala sam u svojoj 26. Godini, što je trajalo oko 20-tak minuta. Ni slovo nisam mogla da izgovorim i desna strana mi je bila crna i nisam osećala desnu ruku. Kod lekara opšte prakse mi je rečeno da je to na nervnoj bazi i dat mi je sedativ. Nakon 3 ili 4 godine to se isto ponovilo. Ne znam kada sam osetila trnjenje ruku i nogu a i osećaj na dodir u desnoj nozi sam sve više osećala. Neurolog mi je rekao da je to zbog spondiloze lumbalnog i vratnog dela kičme. Pre 4 ipo godine dobila sam jak vertigo, imala sam osećaj da mi oči rotiraju i nisam mogla na noge skoro 2 meseca. Prosto nisam mogla da funkcionišem. Analize su pokazivale dosta uvećane transaminaze i lekar, neurolog, zbunjen, poslao me je kod invektologa. Toksična jetra, uticaj upale žučne kese i 2 kamenca. Izvršena je hir. Intervencija i odstranjena je žučna kesa. Vertigo je ostao, nekada se pojača, vodim računa da ne pravim nagle pokrete glave, da ne ustajem naglo, da ne ležem naglo. Pri okretanju u krevetu osećam vrtoglavicu, ali se nosim sa tim. Kako sam bila uporna kod neurologa, a njemu nije bilo jasno otkud slabost u desnoj ruci i nozi i jaki bolovi, poslao me je da uradim eeg. Posle toga mi je rekao da bi trebalo da odrdim mr glave. Utvrdjen je manji broj moždanih lezija leve strane mozga. Nisam znala da imam povremeno visoke pritiske, jer se nosim sa niskim krvnim pritiskom od kad znam za sebe. To je pokazao holter i od tada po savetu kardiologa pijem lekove. Obzirom da u kraljevo dolazi i neurohirurg iz bg, na osnovu svih nalaza rekao je da slabost i bolovi u desnoj strani tela dolazi usled posledica moždanih udara, a ne zbog nernijacija lumbalog i vratnog dela. Trenutno sam na fizikalnim terapijama. Bolovi su se pojačali i glavobolja u desnoj strani glave, koja nije jaka, ali skoro stalno prisutna. Uz ove probleme, što je za mene jako veliki, ne mogu da kontrolišem pražnjenje sreva. Kada dobijem nagon, ako ne pronadjem toalet za par sekundi, ja se ispraznim, a onda mogu na sav glas da kukam. Gastro hirurg kaže da tu nema pomoći. Moj neurolog mi kaže da je to zbog kičme, a neurohirurg zbog moždanih udara i da nije za hiruršku intervenciju. Šta mi je činiti? S poštovanjem, zahvalna dušanka iz kraljeva.</div>

N

Nerminabeocin2

10. 12. 2011.

<div style="text-align: justify;">Najgore od svega je to sto se veoma ceka da dodjes do odredjenih lekara, a o zakazivanju da se i ne prica. <br /> Na zalost.</div>

Z

Zlatko

22. 8. 2023.

<p>Imao sam moždani udar 2014. godine, 2.5x2.5 cm zahvaćeno, oduzeta bila lijeva strana, govor,.. Danas na snimcima magnetom veliki broj lezija. Hroničan umor, slaba pokretljivost! Gradiška,RS,</p>

A

Alexandra

19. 7. 2024.

<p>Preživeo sam istorijski moždani 2020. Leva strana mi je bila skroz oduzeta. Znaci pelene. Nepokretnosti. Činjenica je da pre stanemo na noge nego što ruku pomerimo. Meni je botoks pomogao da povratim 70% pokreta ruke. Spazam je jak i obzirom da mi nijedne tablete protiv spazma ne pomažu trpim svakodnevne bolove. Ljudi teška je to borba i samog pacijenta i njegove porodice. Pacijentu ne treba ni sažaljenje ni vika. Neki balans. Morate mu probuditi volju za životom. Kako tako.</p>

M

Miloš

28. 7. 2024.

<p>Imam 38 godins. Pre godinu dana doživeo sam moždani udar moždanog stabla što je uzrokovala spontana disekcija vertebralne arterije. To je jako retko stanje koje se dešava, ali eto dešava se, ne zna se tačno šta dovodi do iznenadne disekcije jer nikada nisam bio bolestan niti imao faktore rizika, pa je ostalo na mogućoj pretpostavci da sam imao urođeno loše stanje te arterije. Simptomi su užasni, od vrtoglavice, povraćanja, jakih bolova u vratu i glavi, duple slike, nemogućnosti hodanja, paraliza refleksa gutanja, kijanja, kašalj, za termoregulaciju, poremećaj srčanog ritma, krvnog pritiska, jer to su sve centri koji se nalaze u moždanom stablu odnosno produženoj moždini. Preživeo sam ali bila je velika i teška borba, posle godinu dana samostalan sam, prohodao sam, od posledica mi je ostalo smanjena zenica, gubitak osećaja za bol i temperaturu u levoj strani tela, ponekad glavobolje, i naravno osećaj trnjenja i pečenja u desnoj polovini glave i vrata i tela gotovo svakodnevno. Velika podrška svim ljudima koji su doživeli bilo koji oblik moždanog udara jer to je bolest koja ne pogadja samo bolesnika nego celu porodicu. Zato nemojte odustajati borba je jako teška neizvesna ali moramo da se trudimo da budemo što samostalniji iako znam da nikad više neće biti isto kao nekada pre bolesti.</p>

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde

Treba Vam savet?

Stupite u kontakt sa našim doktorima, postavite pitanje i dobićete odgovor direktno od specijalista.

Postavite pitanje

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460