- Stabilna Angina pectoris, gde pacijent dobija bolove nakon psihofizičkog naprezanja.
- Nestabilna angina pectoris. gde pacijent dobija bolove bez psihofizičkog naprezanja,
- Infarkt miokarda, gde je došlo do zapušenja neke od koronarnih arterija.
Osnova Koronarne bolesti su promene u unutrašnjosti koronarnih arterija (to su arterije koje ishranjuju srčani mišić).
Ateroksleroza se na arterijama manifestuje nakupljanjem masnih naslaga u unutrašnjosti krvnog suda stvarajući masne ploče.
Danas se zna da na proces ateroskleroze deluje više činioca koji se zovu faktori kardiovaskularnog rizika. Oni mogu biti nepromenljivi (pol, starost, porodično opterećnje) ili promenljivi (pušenje, dijabetes, hipertenzija, povišen holesterol i trigliceridi itd.).
Što je više faktora rizika prisutno, to je veća šansa za aterosklerozu i njene manifestacije na arterijama.
Koronarna bolest se može dijagnostikovati neinvazivnim i invazivnim procedurama
- Medikamentna terapija, gde pacijent dobija lekove koji popravljaju protok kroz koronarne arterije,
- Operativno lečenje, gde se pacijentu suženja na koronarnim arterijama premošćavaju (tzv. baj-pas) delovima vena ili arterija samog pacijenta,
- Ugradjivanje koronarnog stenta.
Nakon što je kateter doveden do početka koronarne arterije, dobar položaj katetera se potvrdjuje davanjem kontrasta u arteriju. Čovek ima dve koronarne arterije, desnu i levu, koja se grana na prednju silaznu i cirkumfleksnu arteriju. Preko unutrašnjosti katetera u koronarnu arteriju se uvodi koronarna žica. Ona je od čelika, ali sa specijalno napravljenim prednjim delom, koji može biti mekan ili tvrd, zavisno od toga kakva je promena na krvnom sudu. Preko koronarne žice se u unutrašnjost arterije uvode svi ostali sistemi: baloni, stentovi, sistemi za usisavanje tromba, sistemi za rezanje plaka, sistemi za merenje težine stenoze pa čak i specijalna ultrazvučna sonda koja može snimiti unutrašnjost koronarne arterije.
Promene na koronarnim arterijam se kreću od lakih pa do potpunog zapušenja krvnog suda. Nakon što se žicom prodje suženje ili zapušenje, postavi se balon da bi se lipidna masa razbila, potisnula uz zid i napravilo mesto za stent. Baloni se naduvavaju na veoma velike pritiske koji se kreću od 10 do 20 atmosfera. Ilustracije radi, u gumama automobila pritisak je 2 do 3 atmosfere. Nakon pripreme krvnog suda, u krvni sud se ubacuje stent.
Stent je mala metalna proteza nalik na feder od hemijske olovke. U krvni sud dolazi postavljen na balon, a nakon naduvavanja balona ostaje zauvek u unutrašnjosti krvnog suda. Tokom ugradnje stenta moguće su raznovrsne komplikacije koje veoma retko zahtevaju intervenciju lekara iz neke druge oblasti: kardiohirurgije, vaskularne hirurgije, transfuziologije itd. Ekipa koja izvodi PCI mora biti spremna da prepozna i reši sve komplikacije koje se mogu javiti tokom izvodjenja procedure.
Nakon ugradnje stenta postoje 2 problema
U savremenoj kardiologiji broj PCI i broj ugradjenih stentova je u stalnom porastu. Kardiohirurške intervencije imaju svoje mesto u lečenju koronarne bolesti jer je mnogo pacijenata kod kojih nije moguće stavljati stentove. Cilj interventne kardiologije u Srbiji je da se u akutnom infarktu miokarda, kada dolazi do odumiranja srčanog mišića, što pre pristupi koronarnim arterijama pacijenta, jer mu to daje najbolju prognozu.








