Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #211825. 12. 2007.

Molim vas za odgovor koliko su povezani okostavanje kicme sa napadima panike

Molim vas za odgovor koliko su povezani okostavanje kicme sa napadima panike usled nesvestica i loseg mentalnog stanja koje ima bolesnik,i da li je moguce da se od takvih trauma dobije socijalna fobija? Da li sam pacijent moze da prepozna neku od fobija jer mislim da se ona u toj mentalnoj krizi moze stopiti sa simptomima tako da tek posle izlecenja ili ublazavanja simptoma okostavanja ja primecujem da su mi ostali neki strahovi i to obicno u prisustvu ljudi,pocinjem lose da se osecam sto nije ni malo prijatno.Zaista ako se radi o socijalnoj fobiji hteo bih da se lecim jer to nije ni malo naivno stanje za bolesnika.Ako se znaci radi o strahovima molim za vase misljenje dali je to nasledje okostavanja kicme i da li postoji mogucnost da prodju sami jer su mi tegobe okostavanja kicme prosle ili moram sto pre na lecenje.Nadam se da sam zaokupio vasu paznju,jer bi mi odgovor ipak veoma znacio da znam koje korake da preduzmam.Ako se radi o fobiji najverovatnije bih kod vas na le! cenje jer sam nekako u svim ovim odgovorima stekao utisak da ste strucnjak sa velikim iskustvom a to je preduslov za uspesno izlecenje.Jos samo da napomenem da vise nemam nesvestice i mentalno se mnogo bolje osecam jer sam kicmu skoro izlecio,ali mislim da su strahovi ipak ostali i to u prisustvu ljudi i situacija odakle nemogu bas kad pozelim da odem jer bih izazvao njihovo cudjenje pa se tada sve gore osecam,cak sam primetio da ako neko izadje iz prostorije mislim manje nas ostane odmah se bolje osecam.Molim za pomoc nezelim da mi najbolje godine prodju u strahovima da ce mi biti lose.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Sto se tice okostavanja i simptoma koji se mogu javiti - poput vrtoglavica i nesvestica, trnjenja i bolova u glavi (pogotovu ako je okostavanje u vretnom delu kicme), one mogu da budu dobra podloga kod osoba koje su sklone strahovima za javljanje recimo, panicnog poremecaja ili hipohondrije. Socijalna fobija uglavnom nije povezana sa tim. Mogu se javiti strahovi u sklopu panicnog poremecaja vezani za socijalnu situaciju, odnosno strah "sta ce ljudi pomisliti ako se onesvestim ili padnem u njihovom prisustvu" ali to nije u pravom smislu socijalna fobija i u tom slucaju se daje terapija koja resava panicni poremecaj. Svakako treba da se javite lekaru ako se Vase tegobe nisu smanjile toliko da Vam vise ne smetaju u svakodnevnom funkcionisanju i ako Vam i dalje remete kvalitet zivota.
?
Pitanje #211725. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Mozete koristiti ovaj preparat, ali nisam sigurna koliko ce Vam pomoci. Kod seksualnih problema izazvanih upotrebom SSRI postoje sledece strategije. Najpre, mogu se smanjiti doze, ako to Vase osnovno psihicko stanje dozvoljava. Zatim se moze zameniti lek sa nekim drugim koji ne daje takve posledice ili ih daje u manjem obimu. Kod pojedinih lekova sa kracim poluzivotom, mozete odloziti uzimanje leka nakon seksualnog odnosa ili preskociti dozu (sto moze biti mac sa dve ostrice i dovesti do pogorsanja osnovne bolesti pa se bas i ne preporucuje). Ako je neophodno da i dalje uzimate isti lek, onda se mogu dodati lekovi poput mirtazepina (Remeron, Celixta), koji deluje tako da blokira nezeljene seksualne efekte. Ako se konkretno radi o poremecaju potencije, onda se mogu koristiti lekovi za potenciju poput Cialisa. Naravno, verujem da znate, ali da ipak jos jednom pomenem, najbolje je da lekar - psihijatar, zavisno od toga od koje bolesti bolujete, u kojoj ste fazi tretmana, koji Vam lekovi prijaju a koji ne, kao i da li imate neku od telesnih oboljenja, odredi koji je od ovih mogucnosti najprikladnija za Vas! Ono sto moze da se desi je i da su seksualni problemi izazvani osnovnom bolescu a ne upotrebom antidepresiva. To je slucaj ako su seksualni poremecaji postojali i pre upotrebe ovih medikamenata. Onda se seksualne tegobe povlace upotrebom antidepresiva, obzirom da lecenjem osnovne bolesti, dolazi do povlacenja njenih simptoma, pored ostalog i seksualnih problema.
?
Pitanje #211625. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Sa Rivotrila se moze preci na Cipralex, ali najbolje ne naglo. Kad god se iskljucuje Rivotril predlaze se postepena redukcija doze i paralelno sa tim, ukljucenje drugog leka koji ce resavati osnovne probleme koji kod pacijenta postoje. Koliko brzo, koju dozu i u kom vremenskom intervalu treba smanjivati Rivotril i koliko brzo treba ukljuciti drugi lek, odrdjuje jedino psihijatar i nije pozeljno da se to radi bez strucne pomoci lekara jer mogu da se jave neki veoma neprijatni nezeljeni efekti!
?
Pitanje #211525. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Poremecaj sna u vidu nocnih mora nije redak i predstavlja psihijatrijski problem. Najcesce je posledica nekog psihickog oboljenja ili traume, ali moze da bude u pitanju i aktuelni problem koji dovodi do neprijatnih i mucnih snova. Obzirom da ste mi dali podatak samo o peremecaju sna, a postoje mnoga druga pitanja na koja treba da odgovrite da bi se utvrdilo o cemu se tacno radi, predlazem Vam da se javite psihijatru i porazgovarate. Ako proceni da postoji neki poremecaj i da su Vase nocne more samo jedan od simptoma, dace vam lekove ili preporuciti psihoterapiju za razresavanje tog problema, a onda ce nocne more, sa razresenjem osnovne bolesti, nestati. Moguce je da je to Vas primarni problem i onda ce se tretirati samo poremecaj sna. U svakom slucaju - psihijatrijski tretman moze samo da pomogne, nikako da steti.
?
Pitanje #211425. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Posledice mogu biti brojne, najpre ogromna patnja i veoma nizak kvalitet zivota. Drugo je upravo ovo sto ste pomenuli - depresivnost, koja dodatno ima negativan uticaj na pacijenta. Mogu se javiti i telesne posledice. Ako ste visoki 181 cm i teski 48 kg onda je to znacajno ispod telesne tezine koja je neophodna za ocuvanje zdravlja Vaseg tela. Tada ceo organizam pati, obzirom da nema dovoljno hranjivih materija te mnogi organi stradaju. Iako su poremecaji ishrane veoma teski, to ne znaci da se ne mogu leciti, potrebna je upornost. U Beogradu postoje speijalni timovi mladih i ambicioznih lekara psihijatara i njihovih saradnika - psihologa, socijalnih radnika, kao i internista - endokrinologa koji se konkretno bave poremecajima ishrane i ako do sada niste tamo pokusali, mozda bi bilo dobro da porazgovarate sa Vasim psihijatrom i o toj mogucnosti (KBC Dr. Dragisa Misovic). Samo je vazno da ne odustajete, ako zaista zelite da se resite ove bolesti - nece biti lako - ali nije nemoguce!
?
Pitanje #211325. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Naravno da ima mogucnosti da se pomogne alkoholicaru i to nije nikakav poseban problem da mu se odredi terapija koja ce mu pomoci da ostavi alkohol. Ono sto je tesko kod alkoholizma je da se osoba nagovori da zapocne lecenje i drugo, kad se uspostavi apstinencija (potpuni prekid konzumacije alkohola), da se ne napravi recidiv (propijanje). Prvi problem se resava na nekoliko nacina. Najpre se pokusa da cela porodica sedne i razgovara sa njim, ali onda kada je trezan. Druga mogucnost je da se uslovi necim, recimo ako je u radnom odnosu da mu zaprete otkazom ako ne ode na lecenje, ako je u braku, razvodom. Vrlo cesto ni to nije dovoljno. Najcesce se javljaju kada im zdravlje postane ugrozeno i kada se jave posledice, pa im lekari objasne da ako nastave da piju ne mogu da se nadaju da ce jos dugo izdrzati. Sledeci nacin je prinudno lecenje u slucaju da je osoba pod dejstvom alkohola agresivna prema drugima ili prema sebi, kada se pozove hitna pomoc i milicija, a po proceni lekara pacijent eventualno posalje u bolnicu na bolnicko lecenje obzirom da postaje opasan po sebe i okolinu. Ponekada nista od ovog ne uspe. Sto se tice odrzavanja apstinencije i tu postoje problemi, obzirom da i nakon lecenja jos dugo imaju tz. krize - neizdrzivi poriv da popiju. Obicno se tokom lecenja uce (i pacijent i porodica) kako da prepoznaju i kako da savladaju krizu. I pored toga je znacajan broj onih koji propiju. Medjutim, ponekada drugo ili trece lecenje bude ono koje mu pomogne, sto znaci da ne treba gubiti nadu, ali je ponekada veoma tesko izdrzati. Mozda je dobro da se javite psihijatrijskoj sluzbi u vasem mestu kako bi Vam dali preciznije podatke o njihovim mogucnostima i eventualnoj pomoci u prevladavanju otpora prema lecenju kod vaseg rodjaka.
?
Pitanje #211225. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako poslednjih 6-7 meseci niste imali probleme, naravno da nije potrebno da se javljate psihijatru. Ako se napadi jakog straha ponove i ako pocnu da Vam predstavljaju problem u smislu da pocinju da budu ucestali, da Vas remete u svakodnevnom zivljenju i funkcionisanju, ako imate stalnu strepnju da se ne ponove, tada bi trabalo da se javite i psihijatru.
?
Pitanje #201617. 12. 2007.

Imam 27 godina i jedan problem, pa Vas molim za  odgovor. PokuÅ¡aću

Imam 27 godina i jedan problem, pa Vas molim za  odgovor. PokuÅ¡aću ukratko da Vam objasnim.   Pre 4 godine sam slučajno saznala da moja majka boluje od neke psihičke  bolesti. Moji roditelji su to od mene krili da se ne bih uplaÅ¡ila. Jako su  me razočarali. Naime, posle porodjaja sa mojim starijim bratom (imala je  komplikacije prilikom porodjaja i straÅ¡no je bila uplaÅ¡ena) je promenila  svoje ponaÅ¡anje. Kad se, nekoliko dana posle porodjaja, vratila kući  počela je da se čudno ponaÅ¡a, nenormalno počela je da halucinira. Imala je  osećaj da je neko proganja, pričala i izmiÅ¡ljala svaÅ¡ta... bila je daleko  od realnosti i stvarnosti. Mog brata je čuvala baka a mama je započela  lečenje. Posle odredjenog perioda i odredjene terapije se vratila u  normalu i uvek je bila ok...eto kada ja nisam primetila niÅ¡ta. Jedino nema  osećaj kada treba npr. neÅ¡to da se uradi u kući - obični poslovi tipa  brisanje praÅ¡ine, čišćenje i sl. Preterano puno spava. Mislila sam da je  jednostavno takva.Ali ona svakog meseca prima terapiju i pije lekove pa je  to verovatno zbog !  toga.  Doktorka molim Vas da mi odgovorite da li je kod nje uzrok tog stanja bio  sam porodjaj ili je to možda ipak naslednog tipa a nevezano za porodjaj (i  moj deda - njen otac je imao psihički problem, manija gonjenja ali nije  bio opasan po okolinu, lečio se i isto primao terapiju). Ne mogu da im  oprostim zbog čega su to tako dugo krili od mene, a ni sada ne znaju da mi  objasne o čemu se tačno radi i koliko sam ja ugrožena u svemu tome. Od  kada sam saznala za to postala sam nervoznija osoba, udaljila sam se od  njih.  Jako sam uplaÅ¡ena da se i meni ne desi neÅ¡to slično kao mojoj majci. Imam  dugu vezu i vrlo je moguće da ću uskoro biti u situaciji da stvaram svoju  porodicu a ja se na neki način bojim trudnoće - tj. bojim se da je to  imalo uticaj da moja majka oboli a ne bih želela da se i to meni desi.  Volela bih da mi iskreno odgovorite, ne bojim se istine, samo bih želela  da znam kolike su Å¡anse da se i meni desi neÅ¡to slično i kako da to  sprečim.   Hvala Vam unapred puno za odgovor
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Verovatno se kod Vas majke radi o psihoticnom poremecaju, koji spada u hronicne poremecaje te se zbog toga se lekovi piju jako dugo, cesto do kraja zivota. Porodjaj uglavnom nije glavni uzrok za pojavu bolesti, ali se moze desiti da se bas tad javi. Neki od psihoticnih poremecaja su nasledni, ali to ne znaci da ce potomci sigurno imati taj poremecaj. Moze da se desi da taj gen nije prenesen u Vas genetski materijal, ili ako jeste, da se bolest ne ispolji, ili ispolji u vidu nekih specificnih crta licnosti ali ne kao jasno definisana bolest. Sve ovo sto sam vam napisala treba da uzmete kao mogucnost i ako zaista zelite da saznate sta se desava sa Vasom majkom i kakve su moguce posledice na Vas, treba da odete do lekara koji je leci, koji zna njenu dijagnozu bolesti i koji ce Vam sigurno objasniti da li postoji mogucnost da je njena bolest nasledna. Sto se tice Vaseg odnosa sa roditeljima, verovatno je njihova zelja bila da vas postede nekih problema i da vam omoguce spokojniji zivot. Saznanje da je majka obolela od neke psihicke bolesti ne treba da menja vas zivot. Ako se majka razbolela nakon porodjaja, nema ni jednog sigurnog dokaza da ce se to desiti i Vama, kao i da cete se uopste i razboleti od psihoze.
?
Pitanje #201517. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ja ne mogu da tvrdim da li je dijagnoza tacna ili ne, obzirom da vas nisam pregledala. Takodje, tasko je reci koliko bilo cija dijagnoza moze biti tacna ako ne postoji neposredan kontakt i razgovor sa pacijentom. Sto se tice dijagnoze lekara porodicne medicine koji Vas je posetio, verovatno je imao razloga zasto je posumljao na depresivnost. Ponekad se zbog telesne bolesti mogu javiti promene u psihickom statusu koje podsecaju na neka poznata psihicka oboljenja. Zato, uvek kada nam dodje pacijent, uradimo dodatna telena ispitivanja (ako to vec nije uradjeno) da bi otklonili sumlju, posebno na teza somatska oboljenja. Takodje postoji nesto sto se naziva maskirana depresija, gde dominantne zalbe nisu na tugu i prazninu vec na niz telesnih tegoba i gde pacijent ne sumlja da je sustina njegovih problema depresija. Ako ste, kako kazete, u "rasturenom stanju", cak i ako niste obolei od depresije, potrazite pomoc psihijatra!
?
Pitanje #201417. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Vrtoglavica i glavobolja zaista mogu biti simptomi psihickog poremecaja. Smatramo da je psihicki uslovljena kada se dokaze da nema telesnog oboljenja kojim se moze bolje objasniti. Vrtoglavica se moze javiti i prilikom anmenije koja ide sa manjkom gvozdja, takodje i kod spondiloze u vratnom delu kicme; zanosenje u stanu zbog lose cirkulacije ili promene u srednjem uhu; glavobolje se mogu javiti zbog loseg vida. Na osnovu Vaseg pisma, nisam sigurna da su Vase tegobe psihicke prirode. Medjutim, ako ste imali neki stresni ili krizni period u zivotu i sa njim mozete povezati pocetak ovih tegoba, ako osecate strah, strepnju, pad raspolozenja, napetost, nezadovoljstvo i sl, kao i ako Vam lekari kazu da nemate telesno oboljenje koje se ispoljava navedenim tegobama, obratite se psihijatru radi sagledavanja i procene psihickog stanja.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460