Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #22053. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Depresija je u najvecem broju slucajeva bolest koja se moze uspesno leciti. To znaci da je moguce pomocu lekova relativno brzo razresiti tegobe. Kod nekih se depresivne epizode nikada vise ne vrate, medjutim, kod drugih postoji mogucnost da se povremeno ponovo jave nove epizode. Tada je potrebno samo sto pre otici psihijatru da se tegobe sto pre zaustave, odnosno da se dusevna patnja i smanjenje funkcionalnosti svedu na najmanju mogucu meru, te da osoba nastavi sto pre normalno i kvalitetno da zivi. U drugom slucaju se radi o tz. rekurentnoj depresiji i periodi dobrog stanja su duzi i kvalitetniji ako se izpostuje odredjeni protokol lecenja - recimo, da je nakon prve epizode potrebno bar godinu dana lecenja antidepresivima, najpre dozama koje su neophodne da se tegobe razrese, a onda najmanje sest meseci, tz. terapija odrzavanja. Seroxat ne stvara zavisnost, samo je neophodno da se postepeno ukljucuje u terapiju i na kraju postepeno iskljucuje. Panicni ataci se mogu javiti u sklopu depresije, moze se desiti i da osoba ima paralelno panicni poremecaj i depresiju, kao i da neko ko dugo ima panicni poremecaj na kraju "sklizne" i u depresiju. Zbog bola koji opisujete, ako to vec niste uradili, javite se neurologu i otorinolaringologu radi diferencijalno dijagnostickog sagledavanja.
?
Pitanje #22043. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Nekadasnja bulimija nije prepreka za ostajanje u drugom stanju. Ono o čemu treba da povedete računa je da, ako želite da ostanete u drugom stanju, morate predhodno da prekine sa medikamentoznom terapijom. Popričajte sa Vašim psihijatrom, da li Vaše trenutno stanje dozvoljava da postepeno izbacite lek!

?
Pitanje #22033. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Anafranil je antidepresiv a Bromazepam je sedativ tj. anksiolitik. Nisam bas sigurna sta podrazumevate pod terminom "drogirati se", ali ako mislite da se radi o slicnom stanju kao kada se uzima heroin ili marihuana, to nisu takve supstance! Oba leka se koriste u psihijatriji za resavanje oboljenja poput depresije i strahova i jako su dobri lekovi. Ako se uzimaju na propisan nacin, mogu samo da koriste. Mogu imati neka nezeljena dejstva poput pospanosti, malaksalosti, opstipacije, slabijeg vlazenja usne duplje i sl, ali se to uglavnom resava promenom doze. Sto se tice pomoci osobi koju volite, morate otvoreno da porazgovarate i da joj nagovestite koliko ste zabrinuti, te da je zamolite da Vam objasni o cemu se radi. Ako je potrebno, ponudite joj i svoju pomoc
?
Pitanje #22023. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Potrebno je da se javite neurologu, psihijatru i otorinolaringologu radi detaljnog pregleda, obzirom da Vase tegobe mogu biti deo ne samo psihickih vec i nekih telesnih oboljenja. Uradite ova ispitivanja sto pre da bi Vam se pronasla adekvatna terapija i razresile tegebe koje nisu ni malo prijatne.
?
Pitanje #22013. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Obzirom da se sa Rivotrilom ne treba saliti prilikom obustavljanja, najbolje i najsigurnije resenje za Vas je da se javite lekaru - psihijatru i da se pod strucnim nadzorom oslobodite leka. Kod Vas se radi o psihickoj zavisnosti, a ako imate i telesne simptome prilikom redukcije ili ukidanja leka koji su slicni Vasim ranijim atacima straha, onda imate i telesnu tj. fizicku zavisnost. Rivotril treba zameniti nekim drugim bezodiazepinom ili antidepresivom - kojim i u kojoj dozi odredjuje lekar nakon pregleda i procene Vaseg stanja !!!
?
Pitanje #22003. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Veoma je tesko reci na osnovu tako malog broja podataka reci sta se tacno desava sa Vama. Od psihijatrijskih oboljenja, opis Vasih tegoba je najpriblizniji panicnom poremecaju, ali Vam to ne mogu tvrditi bez dodatnih podataka. Ako je panicni poremecaj, lako se resava lekovima ili psihoterapijom. Savetujem Vam da se javite psihijatru, ali i otorinolaringologu, obzirom na podatak da imate vrtoglavice i bol u predelu uha.
?
Pitanje #21993. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Opis Vasih tegoba najvise lici na socijalnu fobiju. Medjutim, socijalna fobija se ne resava Ksalolom niti drugim benzodijazepinima !!! Oni mogu biti samo pomocni lekovi uz antidepresiv i to samo na pocetku tretmana. Na nacin na koji ste do sada pokusavali da resite svoj problem, kao sto i sami mozete da vidite, nije moguce resiti se tegobe - one se smanje i nestanu dok traje dejstvo leka, a zatim se ponovo jave. Ako se radi o socijalnoj fobiji moguce je pravilnom terapijom resiti tegobe tako da ih, nakom prestanka uzimanja leka i/ili psihoterapije, vise ne bude. Ovako ste, samolecenjem, mozda navukli jos jednu bolest koja se naziva zavisnost od benzodiazepina, a ujedno i izgubili dragoceno vreme za kvalitetnije i potpunije resavanje problema! Takodje, ono sto se cesto desava kada se sociajlna fobija ne leci je pojava depresije, koja se pored neraspolozenja karakterise i bezvoljnoscu i gubitkom zadovoljstva. Javite se sto pre psihijatru radi temeljne procene Vaseg stanja (da li se radi o psihijatrijskoj bolesti i kojoj) i, na osnovu toga, ukljucenja adekvatne terapije.
?
Pitanje #21983. 1. 2008.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Najpre treba utvrditi da li se radi o psihijatrijskom ili telesnom poremecaju. Obzirom da se tegobe javljaju samo u odredjenim situacijama, postoji mogucnost da se radi o psihijatrijskom poremecaju. Najcesce se takve tegobe javljaju kod pojedinih oblika strahova. Takodje, potrebno je, pored psihijatrijske procene, uraditi i osnovna telesna ispitivanja vezana za bolesti gastrointestinalnog sistema. Tek kada se napravi razgranicenje i utvrdi tacna dijagnoza moguce je govoriti o terapiji.
?
Pitanje #212025. 12. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako na bilo koji nacin mozete da dostignete erekciju i ejakulaciju, pa makar to bilo i masturbacijom, a u drugim slucajevima to nije moguce, najverovatnije se radi o psihogenom uzroku. Javite se psihijatru - seksologu za pomoc. Kome, to nisam u mogucnosti da vam kazem, obzirom da nemam podatak odakle ste, kao i ko se time bavi u vasem mestu. Najbolje je da se raspitate ili javite bilo kom psihijatru, pa ce Vas dalje uputiti kolegi koji se time bavi ili ce Vam pruziti neophodnu pomoc.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460