Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #99524. 7. 2007.

Imam 52 godine i lečim se od bipolarnog poremecaja. Redovno pijem lekove

Imam 52 godine i lečim se od bipolarnog poremecaja. Redovno pijem lekove i odlazim na kontrole. Više puta sam bila hospitalizovana i svog doktora ne želim da menjam. Interesuje me, pošto do sada nisam lečena psihoterapijom, da li se ona primenjuje kod ove bolesti i da li se može dobiti u državnim ustanovama, pošto nemam mogućnosti za privatno lečenje? Udata sam, majka, invalidski penzioner.

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Za Vašu bolest se moze primeniti i psihoterapija a posebno je korisna u depresivnoj fazi bipolarnog poremećaja. Psihoterapija izbora je kognitivno bihejvioralna terapija. Medjutim, Vaš poremećaj se dominantno leči lekovima, dok je psihoterapija dodatna metoda u tretmanu ove bolesti. Psihoterapija se primenjuje i u državnim i u privatnim ustanovama. Veoma često medikamentoznu terapiju (terapija lekovima) vodi jedan lekar a psihoterapijski tretman izvodi drugi lekar ili psiholog, tako da je moguće da ne menjate lekara u koga imate poverenje i da, u isto vreme, budete u na psihoterapijskom tretmanu kod drugog.

?
Pitanje #99424. 7. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Moj savet je uvek - javite se lekaru koji ce odrediti (nakon adekvatnog pregleda) da li Vam i ovaj put treba ukljuciti Zoloft ili nesto drugo, u kojoj dozi i koliko dugo. Ako ste vec jednom pozitivno odreagovali na Zoloft, verovatno ce Vam pomoci i ovaj put. Medjutim, zaista je neophodna procena lekara da li bas taj ili drugi lek. Takodje, nisam u stanju da Vam dam savet koliku dozu leka treba da uzimate jer, recimo, najmanja terapijska doza je 100 mg, ali ako ste preosetljivi, onda se mora ici sa manjim dozama i na drugaciji nacin. Lek se uzima najmanje godinu dana, ako je druga epizoda onda i duze.
?
Pitanje #94924. 6. 2007.

Као последица стреса имала сам анксиоѕни поремецај.Манифестовао се као страх од више

Као последица стреса имала сам анксиоѕни поремецај.Манифестовао се као страх од више фактора.Страх од смрти, путованја далеко од куће, страх од сахрана.Тада ми се десава да се знојим и у пределу желуца осецам велику врућину.Чини ми се да ми срце брѕе куца.Интерниста је урадио све прегледе и све је у реду.Пијем бромазепам по потреби.Да ли постоји неко болје решенје.Увеликој мери покушавам да сама утичем на себе и то ми доста помаже.Постоји ли могућност да се потпуно опоравим.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Sve zavisi od aktuelnog stepena izraženosti Vaših tegoba. Bromazepam najčešće nije u mogućnosti da razreši do kraja ovu vrstu tegoba i postoji opasnost, obzirom da je potrebno da se duže uzima, od zavisnosti. Terapija izbora za anksiozne poremećaje je antidepresiv iz grupe selektivnih serotonergičkih reuptake inhibitora i/ili bihejvioralno kognitivna psihoterapija. Bromazepam se eventualno uključuje u početku i veoma brzo, nakon što počne da deluje antidepresiv, se postepeno izbacuje iz dalje terapije. Anksiozni poremećaji se danas veoma uspešno leče i u značajnom broju slučajeva tegobe se povuku u potpunosti. Malo je teže jedino sa opsesivno kompulzivnim pormećajem. Takodje, treba znati da kod osoba koje su već imale anksioznu epizodu, postoji verovatnoća da se tegobe posle izvesnog vremena vrate, ali to nije uvek pravilo. Ako se to dogodi, važno je samo da se pacijent što pre javi psihijatru i spreči razvoj teže kliničke slike. Što se više ispoštuju bazični principi tretmana anksioznog poremećaja, šansa za nastanak nove epizode je manja.
?
Pitanje #94824. 6. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Kada neko ima toliko dugo bolest povezanu sa ishranom, potrebna je intenzivnija terapija. Veoma često su problem odredjene karakteristike ličnosti koje “smetaju” osobi da krene dalje. Ponekad je to veoma loša porodična ili neka druga socijalna situacija, što takodje održava tegobe. Ono što je svakako potrebno je da uzimate lekove u kombinaciji sa psihoterapijom. Na osnovu kliničkog iskustva, ukoliko nema i nekih drugih stanja koja bi predstavljala kontraindikaciju, u Vašem slučaju se očekuje pozitivno dejstvo sertralina (sam ili u kombinaciji sa drugim lekovima).
?
Pitanje #94724. 6. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poptovana,

Naravno da ovakve tegobe mogu biti i psihogenog karaktera. Medjutim, veoma je važno, pre nego što nešto proglasimo psihogeno, da uradimo sva moguća ispitivanja koja će isključiti eventualni organski uzrok ovim tegobama. U Vašem slučaju potrebno je uraditi laboratoriju, osnovne vitalne funkcije poput krvnog pritiska, kontrola neurologa i otorinolaringologa, kao i infektologa. Potrebno je proveriti da li postoji spondiloza i kakvo je stanje cirkulacije. Ukoliko je sve u redu, potrebno je da se javite psihiajatru koji će dalje proceniti o čemu se radi. U Vašem slučaju najpre treba razmišljati o anksioznom poremećaju i somatoformnom poremećaju, mada se ne mogu isključiti i neka druga oboljenja.

?
Pitanje #94624. 6. 2007.

Interesuje me u cemu se sastoji kognitivno-bihervijoralna metoda lecenja anksioznosti.Veoma sam zainteresovan

Interesuje me u cemu se sastoji kognitivno-bihervijoralna metoda lecenja anksioznosti.Veoma sam zainteresovan za njeno primenjivanje na sebi zato što sam se lecio od anksioznosti i mislim da nisam još uvek do kraja izlecen.Terapija lekovima je završena ali nisam imao nikakvu psiho terapiju pa sam još uvek anksiozan u nekim situacijama, za razliku kada sam bio mnogo više anksiozan, pa bih vas molio da mi odgovorite u čemu se sastoji ova metoda da bih se do kraja oslobodio straha. Radi se o psihoterapijskoj metodi gde terapeut pomаže pacijentu da razume svoj poremećaj i da stekne veštine koje će mu pomoći da odredjene tegobe poput anksioznosti i depresivnosti drži pod kontrolom i da ih eliminiše. Te veštine su usmerene na učenje pacijenta da prepozna pogrešne procene situacije (recimo, katastrofična procena bezopasnog ubrzanja rada srca) i da se potraže drugačije – alternativne procene koje će biti realnije objašnjenje za odredjenju situaciju (recimo - „to što mi srce ubrzano kuca je znak da trenutno imam napad straha a ne da sam dobio infarkt i da umirem“). Takodje, pacijenti se uče vežbama koje će smiriti uzburkani telesni odgovor (progresivna mišićna relaksacija i vežbe disanja). Veoma važan deo je i izmena bolesnog ponašanja koje, na žalost, dovodi do nastanka, održavanja i produbljavanja tegoba, poput reakcija bežanja i izbegavanja i sigurnosnog ponašanja. Pacijent se, recimo, uči kako će na što lakši i postepen način ponovo da ulazi i ostaje u svim situacijama koje je zbog straha do tada izbegavao.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
U svakom slučaju ako želite da pokušate sa ovom vrstom psihoterapije, bilo bi dobro da se obratite edukovanom terapeutu, obzirom da je to jedini sigurni način da nećete nešto pogrešno da uradite ili primenite.
?
Pitanje #91312. 6. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Vaš problem liči na klaustrofobiju, ali je opis tegoba oskudan i ne toliko tipičan. Nemojte da čekate da se problem usloži, javite se psihijatru koji će, uz dodatne podatke, tačno odrediti o čemu se radi kod Vas i da li je potrebno lečenje. Strahovi imaju lošu naviku da se šire i generalizuju, tako da što pre počnete sa lečenjem, manje je šanse da se bolest proširi.

?
Pitanje #91212. 6. 2007.

Patim od socijalne fobije duzi vremenski period. Bavim se trgovinom i prvi

Patim od socijalne fobije duzi vremenski period. Bavim se trgovinom i prvi put sam osetila da imam neku vrstu problema kada su mi u radnju usla tri muskarca i trazili da im upakujem poklon. Ruke su pocela jako da mi drhte sva sam se preznojila i srce je pocelo ubrzano da mi lupa posle izvesnog perioda potrazila sam strucnu pomoc, isla sam na psihoterapiju punih devet maseci, ali nisam pila lekove. stanje je pocelo da se popravlja i bas kada sam pomislila da sam se izlecila imala sam par stresova i krenivsi na posao u autobusu me je obuzela jaka panika koja je izazvala drhtanje citavog tela i svega ostalog sto prati paniku, ali nesto sto mi se do tada nije nikada dogodilo to je da je strasno pocela da mi drhti glava. Sve sam i mogla da podnesem do tada ali drhtanje glave nikako ne mogu, posle toga opet odlazim kod doktora i na moju inicijativu trazim ksalol od 0.25mg jer mi se glava trese sad i kad pricam i sa nepoznatim osobama, ili odlazim na mesta koja bi mi izazvala paniku, mislim da pocinjem da bivam paranoicna, ksalol pijem dva puta dnevno vec devet meseci ali cini mi se da se stanje pogorsava sad pocinjem da bivam i agorofobicna, Situacija je pod kontrolom dok god imam meni drage ljude oko sebe ali kako ostanem sama pocinjem da panicim zbog toga padam u depresiju jer ne mogu da se pomirim sa cinjenicom da ne mogu normalno da hodam ulicom ili stojim na stanici dok cekam autobus, kao sto sam pre svega ovog mogla. Poslednjih mesec dana sam pokusala da postepeno prekinem sa ksalolom, ali to me je samo vratilo na pocetak svega sto je bilo i dok nisam pocela da ga pijem. Sad sam strasno napeta zbog svoh panicnih napada koji su mi se dogodili u poslednjih sedam dana. Ponovo pijem ksalol dva puta dnevno od 0.25 mg pa me interesuje da li moze da se izadje iz ovog "ludila" i da li je potrebno da opet krenem na psihoterapiju. Unapred zahvalna Jelena Bojovic, Beograd.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Vaše tegobe su se malo usložile od početka bolesti. Ako me pitate da li treba ponovo da krenete sa lečenjem, moj odgovor je DA, što pre ! Vaše stanje je na sreću rešivo! Ukoliko ste se predomislili i rešili da pijete lekove, Ksalol nije lek koji će rešiti Vaše tegobe. Ako ga uzimate već devet meseci, trebalo bi ga izbaciti jer može da se desi da postanete zavisni od njega (ako već niste). Za socijalnu fobiju, ali i za panični poremećaj je lek izbora paroxetin (može i venlafaksin) – naravno, uključenje samo nakon pregleda lekara koji će proceniti da li treba i da li smete da pijete ovu grupu lekova, obzirom da Vaše tegobe mogu biti i u sklopu nekih drugih oboljenja. Ako niste bili na kognitivno bihejvioralnoj psihoterapiji, savetujem Vam da pokušate i sa ovim vidom psihološke pomoći jer je to terapija izbora i za fobije i za panični poremećaj.
?
Pitanje #91112. 6. 2007.

Imam 22 godine i agorofobiju. Pre godinu dana sam primetila kod sebe

Imam 22 godine i agorofobiju. Pre godinu dana sam primetila kod sebe simptome straha, strah je nastajao ničim izazvan, na ulici, u prevozu, na kraju i kod kuće. Simptomi su mi se javili u Beogradu, gde sam studirala. Inače nisam iz Beograda i jako mi je teško palo odvajanje od kuće i porodice. Iako su u Beogradu bili svi moji prijatelji, ja sam bila usamljena. Sve više sam se zatvarala u sebe i jedina svetla tačka bio mi je fakultet. Nikome nisam govorila o svom problemu tj. o napadu straha. Taj panični napad obično je trajao nepuni minit, a meni se činio kao večnost. Manifestovao se lupanjem srca, znojenjem dlanova, osećajem bespomoćnosti, ko da ću pasti u nesvest. Problem je uočila moja drugarica i tako je krug onih koji znaju šta mi se dešava počeo da se širi. Moji roditelji su dosli u Beograd po mene i vratili me kući gde sam uz njihovu podrsku započela lečenje. Psihijatar je dijagnostikovao da imam panične atake udružene sa agorofobijom. Pored medikamentozne terapije redovno sam odlazila kod psihologa. Moje lečenje traje već deset meseci. Sada sam mnogo bolje, ponovo funkcionišem sama i prošla me je kriza, ali muči me to što mi je lekar preporučio da ostavim lekove, a ja se plašim da će bez njih moje tegobe ponovo početi. Saznala sam i to da je taj moj poremećaj recidivirajući i da se nikada ne zna da li ću i kada ponovo imati probleme. Da li postoji neko trajno rešenje za moj problem i da li je tačno da je hipnoza idealan oblik terapije za fobična stanja?

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,


Tačno je to da se Vaše stanje može vratiti i to najčešće nakon nekog stresnog perioda, nakon teže iscrpljenosti (recimo, zbog obimnog rada, teže prehlade itd.), ako uzimate psihostimulativne preparate (kafa u velikoj dozi, energetska pića, neke droge poput marihuane, LSD itd.). Medjutim, ako lekove uzimate u propisanoj dozi i dovoljno dugo (po protokolu godinu dana), rizik od nove epizode se značajno smanjuje jer će se pozitivne promene u mozgu učvrstiti. Da bi se dobro stanje što duže održalo, u velikoj meri pomaže i bihejvioralno kognitivna terapija jer Vas uči kako ćete da držite strahove pod kontrolom, a u slučaju da pokušaju da se ponovo jave, kako ćete ih zaustaviti. Ono što treba da znate je da postoji verovatnoća da nikada više nemate probleme koje ste imali, te ne treba živeti u stalnom isčekivanju jer upravo to doprinosi da se Vaše tegobe vrate. Ako ipak primetite u nekom trenutku da strahovi ponovo dolaze, ono što je najvažnije je da se odmah javite lekaru i sprečite da se osećate onoliko loše kao predhodni put. Što pre započnete novu terapiju (ukoliko bude potrebna) to će se tegobe brže i lakše povući i opet ćete živeti normalno.

?
Pitanje #91012. 6. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Na osnovu Vašeg nepotpunog opisa najverovatnije se kod Vas radi o agorafobiji sa paničnim atacima. Za ovo stanje Seroxat je terapija izbora i po protokolu sa uzima oko godinu dana, najpre u dozi koja Vam je pomogla da rešite tegobe, a onda se doza smanjuje na dozu održavanja do godinu dana. Koliko treba povećati dozu, koliko dugo treba ostati na toj dozi i kada treba smanjivati odredjuje lekar – psihijatar. Što se tiče Ksalola on se koristi samo u početku terapije a nakon toga se postepeno isključuje tako da se ostane samo na antidepresivu.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460