Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
imam 35 god.umrla mi je majka.otac i brat su totalno nesredjeni.ja sam
Postovana doktorko, Imam 33 godine i unazad vise od deset godina sam
Imam 33 godine i unazad vise od deset godina sam povremeno lecena od depresije.Napominjem da sam za to vreme imala dosta stresova u zivotu, i realnih bolesti i problema koje su dovodile do reaktivne depresije.Napominjem da sam na terapiji i antiaritmicima zbog ektrasistolne aritmije.Problemi sa srcem i unapred ne dobijana odedjena terapija su doveli da sam nekoliko puta odustajala od fakulteta.Problemi su savim nestali kad sam se pre tri godine zaljubila, i onda polako pocvela da ucim, mislila sam da cu zavrsiti fakultet jer sam cak kao nekad dobijala visoke ocene, zdravlje je bilo dobro, nije se pojavljivala jaca aritmija i niej bilo depresije, i verovala sam u bolju buducnost...Onda se deseilo lose, jedan ispit nikako nisam uspela da polozim, i na kraju od sresa dobila jaku aritmiju, a momak me je napustio, i jos nedugo zatim se javio da ce se ozeniti i biti otac.Od tada sam u krizi potpunoj...Isla sam kod lekarai dobila auromid i bensedin, ali ne pomazu...Podrsku od porodice nemam, materijalno nikako ne stojim i ne mogu da nadjem nikakakav posao...koncetracija mi je jako losa, probala sam da ucim ali nikako, najveci deo dana lezim i placem...zelim promenu sredine ali nemam mogucnosti...ne znam kako dalje...Sve mi je teze..Bojim se da nemam vise izlaza iz ovog...sta da radim, da li da probam neke druge lekove?Kako da nadjem podrsku medju drugim osobama?Iako je bilo osoba u stavrnosti koje su bile zaisteresovane za mene ja cak ne mogu ni da se zaljubim i time nadjem blizeg nekog...Sta dalje...Lekari na psihijatriji su samo rekli kontrola za mesec dana i nsita vise...Ovako traje vec nekoliko meseci..sad jedva prezivljavam, sta dalje?
Živim u SAD i interesuje me nešto više o bolesti koju u
Živim u SAD i interesuje me nešto više o bolesti koju u Americi je zovu panic attack (napad panike). Obišao sam ovde dosta instituta za tu bolest. Imam 31 godinu i sa tim sam se suočio prije godinu dana. Doktori su mi prepisali lijek pod nazivom Paroxetine 20MG. Interesuje me da li ti lijekovi utječu na druge djelove organizma i da li su štetni prilikom duže upotrebe. Koje su posljedice te bolesti? Ti lijekovi su mi puno pomogli ali me interesuje da li ima nekog prirodnog lijeka i kako na prirodan način da se sačuvam od ove ne tako rijetke bolesti?
Paroxetin je jedan od onih lekova za koje kažemo da je "LEK IZBORA" za panični poremećaj. Veoma brzo daje početna poboljšanja a zatim otklanja do kraja tegobe koje se nalaze u klinickoj slici paničnog poremećaja. Medjutim, u pismu pominjete panicne atake koji predstavljaju karakteristični simptom paničnog poremećaja ali se, kao izolovani simptom, mogu naći i u drugim psihijatrijskim bolestima. Za neke od tih bolesti potrebno je ukljuciti drugačiju terapiju. Predlžem Vam da pročitate opis paničnog poremećaja u tekstu, i da procatet o anksioznim poremecajima i proverite da li se radi o toj ili nekoj drugoj bolesti. Što se tiče samog leka, kao i bilo koji drugi lek (čak i aspirin) moze imati neželjene efekte. Kod Paroxetina se najčešće mogu javiti blage mučnine (zato ga treba uzimati nakon jela), povremeno drhtanje i napetost, kao i znojenje. Ove tegobe, osim ako osoba nije preosetljiva, iščeznu veoma brzo - nakon par dana. Ima i drugih neželjenih dejstva, ali su ona veoma retka (o tome se možete obavestiti u prospektu svakog leka). Može ponekad dati i seksualne probleme poput otežane ejakulacije i težeg dostizanja orgazma, ali uglavnom ne remete normalan seksualni život. Treba naglasiti da se neželjena dejstva mogu javiti, ali se česce dešava da izostanu ili da su blago izražena, pogotovu ako se lek postepeno uvodi u terapiju. Čak i najizražsenije tegobe nestaju ubrzo nakon sto se lek iskljuci i to bez posledica. Paroxetin ne izaziva zavisnost, jedino je vazno da se postepeno uvodi i postepeno iskljucuje iz terapije jer se mogu javiti neprijatne tegobe ako se to ucini naglo.
Poštovana,
Pojačano znojenje može biti povezano sa psihickim tegobama, ali može biti i posledica telesnog oboljenja. Bilo bi dobro da se obratite najpre endokrinologu i dermatologu i da uradite laboratorijske analize. Ako je sve u redu sa telesne strane, pogotovu ako u tim situacijama osećate i promene emocija poput straha i strepnje, nabavite uput i javite mi se.
Takodje pregled možete zakazati ovde.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.