Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #11095. 9. 2007.

imam 35 god.umrla mi je majka.otac i brat su totalno nesredjeni.ja sam

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite




Ako pijete 20 dana navedene lekove necete sigurno postati zavisni. Asentra spada u grupu antidepresiva i nema svojstva leka koji moze da dovede do porasta tolerancije i posledicne zavisnosti. Dugotrajnom i nestrucnom upotrebom mogu izazvati zavisnost lekovi iz grupe sedativa poput Ksanaksa, Xalola, Lorama, Lorazepama, Benzedina, Diazepama, Bromazepama, Leksilijuma, Tranexa i sl. To ne znaci da su ti lekovi losi i da ih ne treba uzimati! To samo znaci da ih morate uzimati POD NADZOROM LEKARA, odnosno onoliko dugo i u onoj dozi koju lekar propise a nikako da sami odredjujete koji lek, u kojoj dozi i koliko dugo. Kod nekih pacijenata pogotovu sa pojedinim telesnim bolestima je neophodno da se ovi lekovi uzimaju duze, ali se onda preporucuje da se na 6 meseci jedan sedativ zameni drugim. Takodje, potrebno je biti oprezan sa lekovima za spavanje, najveci broj tih lekova se uzima 10 - 20 dana, odnosno, dok ne pocne da deluje osnovni lek. I u ovom slucaju postoje pacijenti gde je njihova primena nesto duza.
?
Pitanje #11085. 9. 2007.

Postovana doktorko, Imam 33 godine i unazad vise od deset godina sam

Postovana doktorko,

Imam 33 godine i unazad vise od deset godina sam povremeno lecena od depresije.Napominjem da sam za to vreme imala dosta stresova u zivotu, i realnih bolesti i problema koje su dovodile do reaktivne depresije.Napominjem da sam na terapiji i antiaritmicima zbog ektrasistolne aritmije.Problemi sa srcem i unapred ne dobijana odedjena terapija su doveli da sam nekoliko puta odustajala od fakulteta.Problemi su savim nestali kad sam se pre tri godine zaljubila, i onda polako pocvela da ucim, mislila sam da cu zavrsiti fakultet jer sam cak kao nekad dobijala visoke ocene, zdravlje je bilo dobro, nije se pojavljivala jaca aritmija i niej bilo depresije, i verovala sam u bolju buducnost...Onda se deseilo lose, jedan ispit nikako nisam uspela da polozim, i na kraju od sresa dobila jaku aritmiju, a momak me je napustio, i jos nedugo zatim se javio da ce se ozeniti i biti otac.Od tada sam u krizi potpunoj...Isla sam kod lekarai dobila auromid i bensedin, ali ne pomazu...Podrsku od porodice nemam, materijalno nikako ne stojim i ne mogu da nadjem nikakakav posao...koncetracija mi je jako losa, probala sam da ucim ali nikako, najveci deo dana lezim i placem...zelim promenu sredine ali nemam mogucnosti...ne znam kako dalje...Sve mi je teze..Bojim se da nemam vise izlaza iz ovog...sta da radim, da li da probam neke druge lekove?Kako da nadjem podrsku medju drugim osobama?Iako je bilo osoba u stavrnosti koje su bile zaisteresovane za mene ja cak ne mogu ni da se zaljubim i time nadjem blizeg nekog...Sta dalje...Lekari na psihijatriji su samo rekli kontrola za mesec dana i nsita vise...Ovako traje vec nekoliko meseci..sad jedva prezivljavam, sta dalje?
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite


Naravno da izlaza iz Vase situacije ima! Kao psihijatar sam imala prilike da sretnem ogroman broj osoba sa veoma slicnim problemom i nazalost, slicnim stilom razmisljanja gde dominira osecanje beznadeznosti, bespomocnosti i nemoci, pad samopouzdanja i samouverenosti, gubitak vere u sebe i svoje snage, kao i sumlja u dosadasnje, potvrdjene kvalitete. Vi ste, zapravo dali jako lep opis tz. depresivnog stila razmisljanja i gledanja na sebe i svet oko sebe koji je karakteristican za depresivne osobe. Osobe koje su neraspolozene procenjuju pod uticajem svog loseg raspolozenja. Kada smo tuzni sve nam je sivo i crno, za razliku od situacije kada smo vesili i vidimo sve lepse, sve nam je lakse, prepreke u zivotu nisu tako teske. Ono sto zelim da Vam kazem je da trenutno zbog Vaseg neraspolozenja nemate pravu sliku o sebi i svetu oko sebe i da Vam se sve cini nemoguce i nedostizno. Medjutim, treba da znate da ce se sve to povuci nakon povlacenja depresivnosti. Iako ima promena u Vasem ponasanju, u sustini ste ostali isti, odnosno imate sve kvalitete koje ste i ranije imali poput onih da se druzite, ucite, samo ih u ovom trenutku, zbog bolesti, ne koristite. Danas zaista imamo jako dobre lekove koji pomazu a uz to i psihoterapijske procedure (kognitivno bihejvioralna terapija) koje Vam mogu pomoci da izadjete iz ovog zacaranog kruga. Razgovarajte sa Vasim psihijatrom i slobodno mu naglasite ako Vam lek ne deluje ili daje samo blage promene. Ako ga kratko uzimate - manje od dve nedelje - treba jos malo sacekati
njegovo dejstvo
?
Pitanje #11075. 9. 2007.

Živim u SAD i interesuje me nešto više o bolesti koju u

Živim u SAD i interesuje me nešto više o bolesti koju u Americi je zovu panic attack (napad panike). Obišao sam ovde dosta instituta za tu bolest. Imam 31 godinu i sa tim sam se suočio prije godinu dana. Doktori su mi prepisali lijek pod nazivom Paroxetine 20MG. Interesuje me da li ti lijekovi utječu na druge djelove organizma i da li su štetni prilikom duže upotrebe. Koje su posljedice te bolesti? Ti lijekovi su mi puno pomogli ali me interesuje da li ima nekog prirodnog lijeka i kako na prirodan način da se sačuvam od ove ne tako rijetke bolesti? 

Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Poštovani,

Paroxetin je jedan od onih lekova za koje kažemo da je "LEK IZBORA" za panični poremećaj. Veoma brzo daje početna poboljšanja a zatim otklanja do kraja tegobe koje se nalaze u klinickoj slici paničnog poremećaja. Medjutim, u pismu pominjete panicne atake koji predstavljaju karakteristični simptom paničnog poremećaja ali se, kao izolovani simptom, mogu naći i u drugim psihijatrijskim bolestima. Za neke od tih bolesti potrebno je ukljuciti drugačiju terapiju. Predlžem Vam da pročitate opis paničnog poremećaja u tekstu, i da procatet o anksioznim poremecajima i proverite da li se radi o toj ili nekoj drugoj bolesti. Što se tiče samog leka, kao i bilo koji drugi lek (čak i aspirin) moze imati  neželjene efekte. Kod Paroxetina se najčešće mogu javiti blage mučnine (zato ga treba uzimati nakon jela), povremeno drhtanje i napetost, kao i znojenje. Ove tegobe, osim ako osoba nije preosetljiva, iščeznu veoma brzo - nakon par dana. Ima i drugih neželjenih dejstva, ali su ona veoma retka (o tome se možete obavestiti u prospektu svakog leka). Može ponekad dati i seksualne probleme poput otežane ejakulacije i težeg dostizanja orgazma, ali uglavnom ne remete normalan seksualni život. Treba naglasiti da se neželjena dejstva mogu javiti, ali se česce dešava da izostanu ili da su blago izražena, pogotovu ako se lek postepeno uvodi u terapiju. Čak i najizražsenije tegobe nestaju ubrzo nakon sto se lek iskljuci i to bez posledica. Paroxetin ne izaziva zavisnost, jedino je vazno da se postepeno uvodi i postepeno iskljucuje iz terapije jer se mogu javiti neprijatne tegobe ako se to ucini naglo.


?
Pitanje #108329. 8. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Poštovana,

Pojačano znojenje može biti povezano sa psihickim tegobama, ali može biti i posledica telesnog oboljenja. Bilo bi dobro da se obratite najpre endokrinologu i dermatologu i da uradite laboratorijske analize. Ako je sve u redu sa telesne strane, pogotovu ako u tim situacijama osećate i promene emocija poput straha i strepnje, nabavite uput i javite mi se.

Takodje pregled možete zakazati ovde.

?
Pitanje #104721. 8. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Iz Vaseg pisma mi nije jasno zasto Vas sin povraca - da li to radi namerno jer ima utisak da ima visak kilograma iako je to pogresna procena - tada se radi o anoreksiji koju Vi spominjete u nazivu pisma, ili jednostavno, iako to ne zeli - povraca posle svakog obroka - tada moze da se radi o telesnom oboljenju ili o psihicki izazvanom poremecaju. Bez obzira o cemu se radi, ako za 8 meseci tretmana nije doslo do smanjenja tegoba, treba razmisliti o promeni leka jer verovatno nije efikasan u lecenju navedenog zdravstvenog problema. Veoma je vazno da se uradi dobra diferencijalna dijagnoza, odnosno da se razjasni o kom se oboljenju tacno radi. Ukoliko je izgubio i dosta na kilazi, a i telesno se dobro ne oseca, moguce je da se lecenje nastavi u bolnickim uslovima.
?
Pitanje #99924. 7. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Tesko je reci na osnovu Vaseg opisa da li se radi o teskom poremecaju kod Vase supruge. Postoji verovatno poremecaj ishrane, ali poremecaj ishrane moze biti i samo simptom u okviru drugih mentalnih poremecaja. Rekla bih da je Vasa supruga dosta napeta i da su pojedini oblici ponasanja koje ste opisali posledica te napetosti. Postoji mogucnost i da odnos medju vama nije zadovoljavajuci i da vam je potreban savet bracnog terapeuta. Ako se radi o ponasanju koje Vasa supruga nije do sada imala potrebno je uraditi i druga ispitivanja u cilju diferencijalno dijagnostickog sagledavanja.
?
Pitanje #99824. 7. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako od 2001 godine pijete anksiolitike (Bromazepam, Lorazepam, Ksalol) plasim se da su tegobe koje opisujete znaci zavisnosti od tih lekova. Nazalost, nisam u mogucnosti da Vam odgovorim da li je Vasa bolest izleciva jer mi niste naveli pod kojom dijagnozom Vas lece, niti koje su bile tegobe zbog kojih su Vam uveli lekove. Ono sto je ipak pozitivno je da u psihijatriji ima samo mali broj oboljenja gde ne postoji mogucnost da se pacijentu pomogne. Cak i ako ste postali zavisni od anksiolitika i taj problem se resava.
?
Pitanje #99724. 7. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Kolege psihijatri i psiholozi koji imaju edukaciju iz kognitivno bihejvioralne terapije se nalaze u skoro svim psihijatrijskim ustanovama u Beogradu (Institut za psihijatriju, Institut za mentalno zdravlje, Institut za bolesti zavisnosti). Mozete zatraziti pomoc u bilo kojoj od navedenih institucija.
?
Pitanje #99624. 7. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Lekove koje je Vasa majka do sada pila su jako dobri i efikasni za tretman depresije. Ponekad je samo potrebno da se uzimaju nesto duze i u nesto visim terapijskim dozama da bi dali zeljeni pozitivni pomak. Medjutim, povremeno je bolest takvog toka i oblika da se ne meze u potpunosti pomoci lekovima. Vasa majka, zbog osnovne bolesti koju nazivamo depresijom, nema energije, motiva niti volje da se bori protiv svoje bolesti. Medjutim, za depresiju je veoma vazno da osoba bude aktivna i da ne lezi ceo dan jer tada ima veoma mnogo vremena za svoje sumorne i pesimisticke misli, sto je dodatno gura dublje u bolest. Smatra se da je tz. bihejvioralna aktivacija veoma korisna za depresivne pacijente. Potrebno je da sednete sa vasom majkom i napravite spisak onih aktivnosti koje su joj ranije donosile zadovoljstvo i radost (druzenje, igranje karata, resavanje ukrstenica, hobi....), kao i spisak onih aktivnosti koje su najneophodnije obaveze za normalni zivot osobe (kupiti hleba i mleko, obuci se, umiti, namestiti krevet, platiti struju....). Bihejvioralna aktivacija pocinje time sto osoba svakodnevno uradi (za pocetak) samo jedanu stvar koja je ranije donosila zadovoljstvo i jednu obavezu koja zahteva najmanje truda. Idealno bi bilo ako bi povecavala zadatak za po jednu prijatnu i radnu obavezu svake nedelje. Ova tehnika, kada se primenjuje u sklopu kognitivno bihejvioralne psihoterapije, je malo slozenija, ali i ova modifikovana verzija mozda moze biti od koristi Vasoj majci. Vazno je samo poci od najjednostavnijih ka slozenijim radnjama, kao i da se izaberu one koje majka realno moze u tom trenutku da uradi (recimo, ne insistirati na zadataku da ode sa prijateljima na izlet ako nije u stanju ni da se umije i ustane iz kreveta).

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460