Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Psihijatrija

Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:

Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.

Radno iskustvo

Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš

Šef odseka za neuroze.

Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu

Profesor.

Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš

Psihijatar.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1983–1989) Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.

Članstva

Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta

Jedan od osnivača.

Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta

Član glavnog odbora.

Svetska asocijasija psihijatara

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (192)

?
Pitanje #174422. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Prozak (kod nas Flunirin, Fluoxetin, Flunisan) kao i svi ostali lekovi iz grupe selektivnih serotonergickih reuptake inhibitora (SSRI) imaju kao nezeljeno dejstvo i neki oblik seksualne disfunkcije. To se ne javlja kod svih pacijenata, cesto zavisi i od leka ali i od kolicine leka koji se uzima. Ako je potrebno da i dalje uzimate lek i u istoj dozi, onda je potrebno ubaciti i neki dodatni lek koji blokira nezeljena dejstva.

Za to sluze sledeci antidepresivi - Remerom ili Celixta (mirtazapin) i Trittico. Postoje jos neki kojih trenutno nema u nasoj zemlji. Mislim da su nezeljeni efekti koji su se javili nakon uzimanja Trittica zato sto ste ga uveli na pogresan nacin. Trittico se uvodi tako sto se prva tri dana izima samo jedna trecina tablete uvece, naredna tri dana dve trecine uvece a nakon sledeca tri dana podizete na celu tabletu! To je preporuka proizvodjaca i tada retko kad izazove nezeljene efekte osim kod preosetljivih osoba. Pored Trittica odlicne rezultate daje i mirtazapin (Remeron ili Celixta). Ako ni to ne pomaze a imate smetnje potencije, mogu se uzeti lekovi za potenciju poput Cialisa koji ce Vam resiti taj privremeni problem.
Sve ove lekove mozete uzimati samo ako Vam ih psihijatar propise i odredi, obzirom da postoje stanja u kojima su oni kontraindikovani, odnosno ne smeju da se uzimaju.

?
Pitanje #173621. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Shizo-afektivni poremecaj je takvo psihijatrijsko oboljenje gde se tokom iste epizode mogu uociti simptomi bipolarnog poremecaja (depresija ili manija/hipomanija) i shizofrenije. Medikamentozna terapija je terapija izbora za ovaj poremecaj i uglavnom je potrebno da se lekovi uzimaju do kraja zivota. Na pocetku mogu biti i periodi kada se osoba nakon lecenja dugo oseca dobro, ali se epizode nanovo javljaju. Terapija je razlicita i zavisi da li su uz shizofrene simptome prisutni i simptomi depresije ili manije. Obzirom da je Vasa majka trenutno u depresivnoj fazi shizoafektivnog poremecaja, uz neuroleptike se propisuju i antidepresivi; ako postoje i dodatne tegobe poput poremecaja sna, gubitka apetita, uznemirenosti i ukoliko osnovna kombinacija lekova ne pomgne da se otkone, dodaju se i drugi medikamenti poput hipnotika, anksiolitika i bazalnih neuroleptika (pogotovu oni za koje se smatra da imaju i antidepresivno dejstvo). Daju se i infuzije sa vitaminima i mineralima u slucaju da osoba slabije jede, ako je iscrpljena i ako je potrebno da se neki lekovi daju direktno u venu pa infuzija sluzi da lek postepeno dospeva u organizam. Porodica moze pomoci svom clanu tako sto ce najpre razumeti da se radi o bolesti, da povede racuna o redovnom uzimanju lekova i eventualno ako dodje do pogorsanja odmah intervenise da se pacijent javi psihijatru radi korigovanja terapije. Neprepoznavanje pogorsanja i odbijanje pacijenta da se javi lekaru je najcesci uzrok tezim epizodama bolesti zbog kojih je potrebna hospitalizacija, odnosno bolnicko lecenje. Dobro vodjena terapija, redovno javljanje na kontrole i brze vanredne kontrole odmah nakon sto se primete prvi znaci odbijanja terapije ili pogorsanja, mogu da vode ka dobrom toku bolesti, prevenciji novih epizoda i manjem broju hospitalizacija.
?
Pitanje #173521. 11. 2007.

Postovana dr,  Molim vas da uzmete u obzir ovo moje pismo,jer mi

Postovana dr,  Molim vas da uzmete u obzir ovo moje pismo,jer mi je poremecen zivot  totalno.  Imam problem , koji , kazu nije zdravstveni , ali meni cini pakao od  zivota. Naime, vec zadnje dve godine me muci neka vrsta preskakanja srca.  Kazem vrsta zato sto ja to ne osecam u predelu srca vec u grlu , koje je  nalik stucanju , kao kad vam nesto poskoci i jako udari u dnu grla. Sve  sam preglede uradila , pocevsi od EKG-a preko ultrazvuka srca do nosenja  holtera 24 casa. Naravno , pokazalo se to preskakanje , koje je kazu u  granicama normale i nije organske prirode. Jeste me to smirilo na neki  nacin , jer sam pre tih pregleda bila strasno uplasena , stalno misleci  kako imam neku strasnu bolest srca i kako cu umreti. Meni je otac umro od  infarkta u 72-oj godini. Ja sam u globali veliki hipohondar, jos kad je  pocelo ovo da me muci postala sam i anksiozna,plaseci se da izadjem ili  odem negde da mi se ne bi nesto desilo. Medjutim vremenom sam prevazisla  taj strah i da kazem navikla se na te moje simptome, a da ne pricam da  osecam i razne druge simtome jos kojekakvih bolesti, i da me stvarno uvek  nesto boli ili fali. Jos uvek imam veliki strah od bolesti i crne misli.  To je verovatno hipohondrija. Ovaj moj glavni problem mi ne da mira svakodnevno,vec skoro sedam meseci  unazad. Nekad uspem da ga ignorisem,jer mi fizicki ne smeta,ali me  psihicki ubija. Interesantno je da me najvise pogadja kad sam mirna,kad  sedim ili lezim i ne radim nista. Kad sam u nekom poslu ili kada hodam to  se retko desava. Znate, kada covek pozeli da se odmori i sedne ili legne  da bi to postigao, a ne moze jer mu simptomi ne dozvoljavaju. Bas mi mnogo  smeta i umara me psihicki jer je sada prisutno svakodnevno po ceo dan sedam  meseci unazad. Ranije je dolazilo i odlazilo, sve iz cista mira bez nekih  prednajava, a sada nikako da ode iako ih ja maksimalno ignorisem,kao da su  postali sastavni deo mene i kao da je to normalno. Suprug ne razume da meni  taj problem remeti normalan nacin zivota, i da zbog njega ne mogu da  razmisljam.  Ja vas molim da mi odgovorite ? da li zbog toga moram da idem na neko  psihijatrijsko lecenje ili postoji i drugi nacin da se to zavrsi.  Ocigledno je da lekovi ne pomazu-lekar mi je predlozio da pijem helex u  takvim trenucima, ali ne vredi i zato sada retko popijem lek. Molim vas  pomozite mi,ne znam kako da iydrzim, a da ne poludim. Nemam nikakvu podrsku , sama sam u svemu. Da li ce , ako bas  moram da idem , psihijatar uspeti da me izleci??? Ja zelim da zivim  normalno bez strahova i raznih simptoma.  Hvala!
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako su Vasi strahovi toliki da Vam "od zivota prave pakao", onda je zaista neophodno da se javite lekaru-psihijatru. Ono u cemu Vam psihijatrijski tretman moze pomoci je da Vam smanji ili u potpunosti eliminise nerealne strahove, da Vam popravi san, smanji napetost, poboljsa raspolozenje, umanji preokupiranost telesnim simptomima. Takodje je vazno da znate da sto vise usresredjujete paznju na telesne tegobe, odnosno sto vise osluskujete sopstveno telo, to ce uocavanje bezopasnih telesnih simptoma, koji se normalno javljaju kod svake osobe i nisu znak bolesti, biti intenzivnije. To, zbog Vase sklonosti ka katastroficnoj obradi, dovodi do jos vecih strahova i pogresnog uverenja da se nesto ozbiljno desava sa vasim telesnim zdravljem. Potvrda toga je i u Vasem pismu, odnosno u onom delu kada objasnjavate da se strahovi povecavaju kada nista ne radite vec samo lezite i osluskujete telo, dok kada ste aktivni i kada Vam je paznja usresredjena na druge aktivnosti - straha nema. Uvek kada uhvatite sebe da ste usresredjeni na telo, pokusajte da otklonite paznju sa tela i usmerite na nesto drugo (birajte ono sto zahteva vecu koncentraciju - recimo citanje, gledanje filma, igranje drustvenih igara, razgledanje prodavnica, razgovor sa drugim ljudima i sl).
?
Pitanje #163512. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
To sto Vam smeta svetlost nema veze sa anksioznim pormecajem. Potrebno je da se javite oftalmologu (ocnom lekaru) koji ce nakon pregleda da Vam eventualno predlozi lek ili neku dodatnu konsultaciju. Sto se tice Vase osnovne bolesti, tj. panicnog poremecaja, on ima losu osobinu da se u stresnim ili iscrpljujucim situacijama vraca. Takodje, ako pijete puno kafe, pusite ili uzimate tz. psihostimulanse poput guarane, Red Bula, marihuane i sl., postoji velika verovatnoca da ce se napadi ponovo javiti. Ponekad, nista od ovog nije potrebno, vec se napadi spontano, bez posebnog okidaca, jednostavno ponovo jave. Veoma je vazno da se sto pre javite lekaru i da na vreme zaustavite dalje pogorsanje! Medjutim, postoji mogucnost i da su napadi blagi, da ne patite i da ne remete svakodnevno funkcionisanje - odnosno da ih drzite pod kontrolom. Ukoliko je ovo slucaj, odnosno, ako Vas mnogo ne remete, ako su izuzetno retki i blagi, onda jednostavno pustite da prodju jer nije potrebno ponovno ukljucenje leka. Tada Vam vise moze biti od pomoci psihoterapija, ukoliko je potrebna bilo kakva pomoc.
?
Pitanje #163412. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Ako se urade sve pretrage i ne nadje se telesno oboljenje koje bi moglo da objasni tegobe, smatra se da su telesne tegobe na koje se pacijent zali psiholoski uslovljene. Takodje, u prilog psihickom uzroku je i to kada su simptomi brojni, razliciti, kada se smenjuju i kada se naizmenicno javljaju i gube. Ako su lekari koji se bave telesnim oboljenjima rekli da nemate ni jedno oboljenje kojim bi objasnili nastanak Vasih tegoba i da je sve provereno, moj predlog Vam je da se javite psihijatru i porazgovarate o tome. Ovakve tegobe se mogu javiti u brojnim psihijatrijskim oboljenjima i obicno nisu znak nekog tezeg psihijatrijskog oboljenja. Cesto se javljaju u tz. somatoformnim poremecajima, ali mogu biti deo klinicke slike anksioznog poremecaja (ako su praceni i strahom) pa cak i depresivnog poremecaja (ako su praceni tugom i prazninom).
?
Pitanje #163312. 11. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Tegobe koje opisujete - kada osoba veruje da je neko prati i prisluskuje, spadaju u grupu tz. psihoticnih simptoma. Mogu biti u sklopu brojnih psihickih bolesti i uvek zahtevaju veoma ozbiljnu terapiju. Takve osobe uglavnom ne mozemo da razuverimo, one smatraju da su zaista ugrozene i da im preti opasnost a ne da su bolesne i da zbog toga pogresno procenjuju realnost, te iz tih razloga i odbijaju da idu kod lekara . Ono sto je problem, ako se ne leci bolest brze progredira i mogu se javiti brojne posledice - od onih u smislu usloznjavanja bolesti, otezanog funkcionisanja pa sve do izmena u ponasanju u smislu agresivnosti. Agresivnost se moze javiti ne zato sto su "lose licnosti" vec zato sto cvrsto veruju da su ugozene te agresivno ponasanje cesto predstavlja pokusaj odbrane od onog od koga im, po njihovom verovanju, preti opasnost. Treba pokusatida se nagovore da odu kod lekara zbog nekih sporednih probelma koje smo uocili - recimo zato sto su nervozni, ne spavaju, ili ako se zale na neke telesne tegobe. Cesto ni to ne uspeva, pa je dobro da se uspostavi kontakt sa psihijatrom koji ce Vam objasniti proceduru dovodjenja na pregled (svaka ustanova ima svoju proceduru). U pojedinim ustavovama ili privatnim ordinacijama postoji mogucnosti i kucne posete, nakon cega bi se odredila terapija. Nazalost, ponekad stanje postane toliko kriticno da je potrebno pacijenta prisilno hospitalizovati.
?
Pitanje #163212. 11. 2007.

Postovanje Imam 22 godine, i pre par godina, cini me se od

Postovanje Imam 22 godine, i pre par godina, cini me se od pocetka srednje skole poceo sam da primecujem neke smetnje koje mi ometaju kvalitet zivota, izbegavanje situacija, strahovi depresivnost, manjak samopouzdanja, soc fobija, preznojavanje, neugodnost na novim mestima....Sada sam student i od pre dve godine sam krenuo kod psihoterapeuta 2 puta nedeljno. Iz mog nekog ugla covek je pricljiv pozitivan i na nekim poljima moj napredak je evidentan, medjutim sa druge imao sam i par kriznih situacija kad mi se stanje pogorsavalo, dosta poljuljano samopouzdanje, depresivnost, strahovi(od ljudi, probadanje u ledjima...)Od pocetka mi je govorio da meni nisu potrebni lekovi i da to stanje moze da se popravi za 2-3 meseca( evo me i dalje posle 2 godine) , e onda kad sam upao u krizu pio sam flunirin i bromazepam 2 meseca, nakon toga mi je opet ok, i opet posle izvesnog vremena kriza i opet mi govori da pijem flunirin, mada uvek je u fazonu lekovi ti ne trebaju i onda kaze ako budem pio taj lek to ce se sanirati za mesec dana, nakon toga sam uzimao flunirin oko 11 meseci, bilo je bolje, i opet nakon par meseci pad i kriza, tad mi je rekao ima "neki lek seroxat" ako njega budem pio to ce da se sredi za mesec dana, ( u stvari nije mi rekao da ga pijem nego ako se budem lose osecao da ja odlucim da li hocu ili necu da ga uzmem dakle po svojoj volji) sad ga pijem 4,5 meseci i stanje mi se poboljsalo, bio sam 4 meseca na razmeni ucenika u americi i stekao sam samopouzdanje uvideo neke stvari, medjutim sada ne znam sta mi je ciniti da li da nastavim da idem kod mog psihoterapeuta dali da potrazim pomoc kod nekog drugog?Ja shvatam da je stanje glave kompleksno pitanje dakle nemoguce je popiti nesto i za 10 dana ozdraviti potrebno je dugo vremena ne daj boze mozda cu i ceo zivot da se borim, moje pitanje je samo vezano da li je ova terapija prava (insistiranje na prevazilazenje problema sopstvenim snagama licnosti kojih nazalost nema dovoljno bez lekova koliko sam uvideo). Inace 2 puta nedeljno sam na psihoterapiji i radimo relaksacije, pricamo, hipnoza ... Izvinjavam se na ovolikoj duzini i unapred hvala
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite
Depresija kao i socijalna fobija se mogu tretirati lekovima (antidepresivima), psihoterapijom (kognitivno bihejvioralna terapija je terapija izbora za oba oboljenja) i kombinovanom metodom (lekovi + KBT). Sto se tice lekova, Flunirin moze pomoci kod depresivnih pacijenata, medjutim sto se tice socijalne fobije nije lek prvog izbora. Do sada su za socijalnu fobiju pokazali kao efikasni paroksetin (Seroxat), venlafaksin (Efectin) i sertralin (Zoloft) i smatraju se lekovima prve linije u tretmanu ovog anksioznog poremecaja. Uglavnom je potrebno da se lek uzima oko godinu dana, naravno ne u istoj dozi. Medjutim, koji lek odgovara kom pacijentu , u kojoj dozi i koliko dugo ga treba uzimati ipak odredjuje lekar psihijatar na osnovu pregleda i procene stanja svakog pacijenta ponaosob. Sto se tice psihoterapije, kognitivno bihejvioralna terapija traje oko 16 - 20 jednocasovnih seansi. U okviru ovog psihoterapijskog modaliteta ne postoji hipnoza, tako da verovatno Vas psihoterapeut primenjuje neku drugu psihoterapijsku metodu. KBT u sebi sadrzi i odredjenu aktivnost pacijenta, sto znaci da ono sto nauci tokom seanse (sta da uradi kada se nadje u strasljivoj situaciji, kako da drzi pod kontrolom strah, kako da redukuje telesne manifestacije straha, kako da se izbori sa strasljivim mislima i iscekivanjem i sl.) treba da primeni izmedju dve seanse. To je ono sto se pokazalo u dosadasnjim istrazivanjima i u klinickoj praksi kao delotvorno kod socijalne fobije i depresije. Na Vama je da uporedite ono sto dobijate i ono sto se preporucuje, kao i koliko Vam dosadasnja terapija pomaze, te da sami odlucite da li je potrebno da promenite psihoterapeuta. U svakom slucaju, iako ne promenite terapeuta, nije lose da potrazite i drugo misljenje, odnosno da porazgovarate sa jos nekim psihijatrom o vasem problemu. Imate pravo na to. Takodje, mnoge podatke o Vasoj bolesti i nacinu tretmana mozete naci i na internetu
?
Pitanje #146724. 10. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Ja zaista ne mogu da tvrdim, ali se plasim da ste vec postali zavisni od njega, jer koliko vidim niste u mogucnosti da prekinete sa uzimanjem leka. Postoje dve vrste zavisnosti a to su psihicka i fizicka zavisnost. Fizicka je ako vam se jave neprijatni telesni znaci nakon smanjenja ili iskljucenja leka, ili da posle jednog oderedjenog vremenskog perioda primene iste doze, osetite tegobe (telesne i psihicke) koje se povlace stalnim povecanjem doze. Druga vrsta zavisnosti, psihicka, moze biti udruzena sa fizickom ili da se javi izolovano. Prepoznaje se tako sto osba nije u stanju da se odrekne leka jer ima utisak da bez njega ne moze. Kad popije lek, pa makar to bile i doze koje nemaju dejstvo, oseca se automatski bolje. Sto se saveta tice, smatram da je bitno da se javite lekaru i da pokusate da izbacite Rivotril. Za to postoje par nacina. Jedan je da se jednostavno prestane sa daljim uzimanjem leka, ali vas tada ceka najmanje nedelju dana a najcesce i duze (ponekad i preko 3 nedelje) period gde se necete dobro osecati i gde ce simptomi verovatno biti prilicno naglaseni. Ovaj nacin se ne preporucuje kod Rivotrila, jer nije pozeljno da se naglo obustavi ! Druga mogucnost je da se postepeno, u jednakim vremenskim razmacima, polako samnjuje doza leka (koliko, kojim tempom i u kom vremenskom periodu treba da odredi lekar). Sledeca mogucnost je da se Rivotril zameni nekim drugim lekom iz grupe benzodiazepina i da se onda postepeno iskljucuje taj drugi lek. Najbolji nacin je da se uz Rivotril postepeno uvodi antidepresiv koji ce drzati pod kontrolon tz. apstinencijalne simptome. Preporuka je da se doza antidepresiva povecava a Rivotrila smanjuje. Ovo vazi samo za odvikavanje od leka nakon razvoja zavisnosti ali ne i za pacijente obolele od epilepsije. Po mom licnom klinickom iskustvu, za to je najbolji Efectin ER (Venlafaksin), ali je naravno stvar lekara kome se obratite koji ce lek uvesti u kojoj dozi i koliko dugo. U svakom slucaju, mislim da to treba da resite sto pre odlaskom kod psihijatra !

?
Pitanje #144922. 10. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Prva sifra F43.1 je sifra Posttraumatskog stresnog poremecaja (PTSP). To je reakcija na neubicajno jak stres poput onog koji se javlja tokom rata kada se nadjemo u situacijama gde je nas ili zivot nama bliske osobe ugrozen, tokom katastrofa povezanih sa prirodnim nepogodama ili, u mirnodopskim uslovima, nakon saobracajnih nesreca ili silovanja. Druga sifra F32.2 oznacava da je osoba aktuelno depresivna i da je stepen ili intenzitet depresivnosti procenjen od strane klinicara kao teska depresivna epizoda (postoje jos blaga F32.0, umerena F32.1 i teska depresivna epizoda sa psihoticnim elementima F32.3). Asentra (Sertralin) je lek koji spada u grupu novijih antidepresiva, tz. SSRI (selektivni serotonergicki reuptake inhibitori) i daje dobre rezultate kod oba pomenuta poremecaja. Daje relativno brzo pozitivne efekte (najverovatnije ce brze otkloniti simptome depresije a sporije PTSD-a). Pozitivne osobine sertralina su da se slobodno moze davati u kominaciji sa vecinom lekova (psihijatrijskih i telesnih), da se moze propisivati i kod pacijenata sa skorasnjim infarktom miokarda (koji su veoma cesto depresivni) i da uglavnom ne utice na promenu telesne tezine. Jedini je antidepresiv koji se zvanicno moze propisivati deci. Dobro deluje i u tretmanu anksioznih poremecaja. Kod nas se ovaj lek moze naci pod nazivom Zoloft i Asentra. Od nezeljenih efekata moze da izazove muku i blagu napetost (to su dve najcesce primedbe) ali uglavnom (osim ako je osoba "preosetljiva" na lek) su blagi i prolaze za par dana. Da bi se izbegli nezeljeni efekti, najcesce se lek uvodi postepeno do najmanje dnevne doze od 100 mg. Za Vase tegobe, najverovatnije ce biti potrebna puna doza od 200 mg. Bromazepam je lek koji spada u grupu sedativa tj. anksiolitika. Jako je dobar lek, predstavlja samo dodatnu terapiju osnovnom leku (sertralin) i uzima se samo dok glavni lek ne postigne svoj efekat. Postoji, naravno, mogucnost navikavanja/zavisnosti na ovaj lek, ali je to samo u slucaju dugotrajne upotrbe i to vecih doza leka. Zato je neophodno da lek uzimate pod lekarskom kontrolom. Ponekad je neophodno da se, najcesce zbog PTSD-a, uvedu i dodatni lekovi i/ili psihoterapija (EMDR i CBT) ako ova prva kombinacija ne dovede do potpunog povlacenja simptoma.

?
Pitanje #139313. 10. 2007.
Olivera Žikić
Olivera ŽikićPsihijatar / psihoterapeut
Zakažite

Jedino sto mogu da Vam kazem je da se obratite psihijatru i da se odredi vrsta terapije koja je najpogodnija za Vas problem. Najverovatnije da ce Vam biti predlozena neka od psihoterapijskih metoda, ali nije iskljucena ni medikamentozna terapija. I jos nesto, javite se sto pre, jer sto se duze ceka, problem postaje tezi za tretman i otporniji na brojne intervencije. Uz to, mogao bi i negativno da utice na Vas brak sto bi imalo dalji negativan uticaj na Vase psihicko stanje.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460