Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Psihijatrija
Prof. dr Olivera Žikić se dominantno bavi anksioznim poremećajima i depresijama. Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator / supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Olivera Žikić je specijalista psihijatrije i psihoterapeut. Svoje profesionalno radno iskustvo stekla je radom u privatnoj i državnoj praksi u Nišu.
Uže oblasti interesovanja prof. dr Žikić su:
- anksiozni poremećaji,
- depresija,
- poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji),
- bipolarni poremećaj.
Prof. dr Žikić Ima zvanje kognitivno bihejvioralnog psihoterapeuta. Jedan je od osnivača Srpskog udruženja kognitivno bihejvioralnih terapeuta, ujedno je i edukator i supervizor u okviru edukacije ove asocijacije.
Autor je preko 70 naučnih publikacija, redovno se usavršava na seminarima i kongresima u zemlji i inostranstvu.
Pregled kod prof. dr Olivere Žikić možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na 063/687-447.
Ordinacije
Radno iskustvo
Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja, Niš
Šef odseka za neuroze.
Katedra za psihijatriju, Medicinski fakultet u Nišu
Profesor.
Zavod za mentalno zdravlje Kliničkog centra Niš
Psihijatar.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1983–1989) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1993–1998) Specijalizacija iz psihijatrije.
Članstva
Srpsko udruženje kognitivno bihejvioralnih terapeuta
Jedan od osnivača.
Evropska asocijacija bihejvioralno kognitivnih terapeuta
Član glavnog odbora.
Svetska asocijasija psihijatara
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Strah od smrti i ludila – nedovoljno lečeni poremećaji
Iako živimo u eri neuronauke, u kojoj pomoću specijalnih aparata za skeniranje dolazimo do značajnih podataka o radu i strukturi ljudskog mozga, kod nas je psihička bolest još uvek tabu tema i nešto što znači sram i obeleženost. Posledica takvog stava je, naravno, pogubna za sve one koji imaju psihičke tegobe, obzirom da se kasno ili uopšte ne jave lekaru psihijatru, te njihova bolest progredira, odnosno, komplikuje se i usložnjava.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić

Kognitivno bihejvioralna terapija depresije
Kognitivno bihejvioralna psihoterapija je vrsta tretmana gde se depresivnim pacijentima pomaže u rešavanju tegoba bez upotrebe leka. Može se primeniti kod svih oblika depresije i predstavlja tz. psihoterapijsku metodu izbora za tretman ove bolesti. To znači da se od svih poznatih psihoterijskih metoda tokom kliničkog rada i istraživanja pokazala kao metoda koja najefikasnije uklanja depresivnu simptomatologiju.
Prof. dr sci. med. Olivera Žikić
Svi odgovori doktora (192)
Prozak (kod nas Flunirin, Fluoxetin, Flunisan) kao i svi ostali lekovi iz grupe selektivnih serotonergickih reuptake inhibitora (SSRI) imaju kao nezeljeno dejstvo i neki oblik seksualne disfunkcije. To se ne javlja kod svih pacijenata, cesto zavisi i od leka ali i od kolicine leka koji se uzima. Ako je potrebno da i dalje uzimate lek i u istoj dozi, onda je potrebno ubaciti i neki dodatni lek koji blokira nezeljena dejstva.
Za to sluze sledeci antidepresivi - Remerom ili Celixta (mirtazapin) i Trittico. Postoje jos neki kojih trenutno nema u nasoj zemlji. Mislim da su nezeljeni efekti koji su se javili nakon uzimanja Trittica zato sto ste ga uveli na pogresan nacin. Trittico se uvodi tako sto se prva tri dana izima samo jedna trecina tablete uvece, naredna tri dana dve trecine uvece a nakon sledeca tri dana podizete na celu tabletu! To je preporuka proizvodjaca i tada retko kad izazove nezeljene efekte osim kod preosetljivih osoba. Pored Trittica odlicne rezultate daje i mirtazapin (Remeron ili Celixta). Ako ni to ne pomaze a imate smetnje potencije, mogu se uzeti lekovi za potenciju poput Cialisa koji ce Vam resiti taj privremeni problem.
Sve ove lekove mozete uzimati samo ako Vam ih psihijatar propise i odredi, obzirom da postoje stanja u kojima su oni kontraindikovani, odnosno ne smeju da se uzimaju.
Ja zaista ne mogu da tvrdim, ali se plasim da ste vec postali zavisni od njega, jer koliko vidim niste u mogucnosti da prekinete sa uzimanjem leka. Postoje dve vrste zavisnosti a to su psihicka i fizicka zavisnost. Fizicka je ako vam se jave neprijatni telesni znaci nakon smanjenja ili iskljucenja leka, ili da posle jednog oderedjenog vremenskog perioda primene iste doze, osetite tegobe (telesne i psihicke) koje se povlace stalnim povecanjem doze. Druga vrsta zavisnosti, psihicka, moze biti udruzena sa fizickom ili da se javi izolovano. Prepoznaje se tako sto osba nije u stanju da se odrekne leka jer ima utisak da bez njega ne moze. Kad popije lek, pa makar to bile i doze koje nemaju dejstvo, oseca se automatski bolje. Sto se saveta tice, smatram da je bitno da se javite lekaru i da pokusate da izbacite Rivotril. Za to postoje par nacina. Jedan je da se jednostavno prestane sa daljim uzimanjem leka, ali vas tada ceka najmanje nedelju dana a najcesce i duze (ponekad i preko 3 nedelje) period gde se necete dobro osecati i gde ce simptomi verovatno biti prilicno naglaseni. Ovaj nacin se ne preporucuje kod Rivotrila, jer nije pozeljno da se naglo obustavi ! Druga mogucnost je da se postepeno, u jednakim vremenskim razmacima, polako samnjuje doza leka (koliko, kojim tempom i u kom vremenskom periodu treba da odredi lekar). Sledeca mogucnost je da se Rivotril zameni nekim drugim lekom iz grupe benzodiazepina i da se onda postepeno iskljucuje taj drugi lek. Najbolji nacin je da se uz Rivotril postepeno uvodi antidepresiv koji ce drzati pod kontrolon tz. apstinencijalne simptome. Preporuka je da se doza antidepresiva povecava a Rivotrila smanjuje. Ovo vazi samo za odvikavanje od leka nakon razvoja zavisnosti ali ne i za pacijente obolele od epilepsije. Po mom licnom klinickom iskustvu, za to je najbolji Efectin ER (Venlafaksin), ali je naravno stvar lekara kome se obratite koji ce lek uvesti u kojoj dozi i koliko dugo. U svakom slucaju, mislim da to treba da resite sto pre odlaskom kod psihijatra !
Prva sifra F43.1 je sifra Posttraumatskog stresnog poremecaja (PTSP). To je reakcija na neubicajno jak stres poput onog koji se javlja tokom rata kada se nadjemo u situacijama gde je nas ili zivot nama bliske osobe ugrozen, tokom katastrofa povezanih sa prirodnim nepogodama ili, u mirnodopskim uslovima, nakon saobracajnih nesreca ili silovanja. Druga sifra F32.2 oznacava da je osoba aktuelno depresivna i da je stepen ili intenzitet depresivnosti procenjen od strane klinicara kao teska depresivna epizoda (postoje jos blaga F32.0, umerena F32.1 i teska depresivna epizoda sa psihoticnim elementima F32.3). Asentra (Sertralin) je lek koji spada u grupu novijih antidepresiva, tz. SSRI (selektivni serotonergicki reuptake inhibitori) i daje dobre rezultate kod oba pomenuta poremecaja. Daje relativno brzo pozitivne efekte (najverovatnije ce brze otkloniti simptome depresije a sporije PTSD-a). Pozitivne osobine sertralina su da se slobodno moze davati u kominaciji sa vecinom lekova (psihijatrijskih i telesnih), da se moze propisivati i kod pacijenata sa skorasnjim infarktom miokarda (koji su veoma cesto depresivni) i da uglavnom ne utice na promenu telesne tezine. Jedini je antidepresiv koji se zvanicno moze propisivati deci. Dobro deluje i u tretmanu anksioznih poremecaja. Kod nas se ovaj lek moze naci pod nazivom Zoloft i Asentra. Od nezeljenih efekata moze da izazove muku i blagu napetost (to su dve najcesce primedbe) ali uglavnom (osim ako je osoba "preosetljiva" na lek) su blagi i prolaze za par dana. Da bi se izbegli nezeljeni efekti, najcesce se lek uvodi postepeno do najmanje dnevne doze od 100 mg. Za Vase tegobe, najverovatnije ce biti potrebna puna doza od 200 mg. Bromazepam je lek koji spada u grupu sedativa tj. anksiolitika. Jako je dobar lek, predstavlja samo dodatnu terapiju osnovnom leku (sertralin) i uzima se samo dok glavni lek ne postigne svoj efekat. Postoji, naravno, mogucnost navikavanja/zavisnosti na ovaj lek, ali je to samo u slucaju dugotrajne upotrbe i to vecih doza leka. Zato je neophodno da lek uzimate pod lekarskom kontrolom. Ponekad je neophodno da se, najcesce zbog PTSD-a, uvedu i dodatni lekovi i/ili psihoterapija (EMDR i CBT) ako ova prva kombinacija ne dovede do potpunog povlacenja simptoma.
Jedino sto mogu da Vam kazem je da se obratite psihijatru i da se odredi vrsta terapije koja je najpogodnija za Vas problem. Najverovatnije da ce Vam biti predlozena neka od psihoterapijskih metoda, ali nije iskljucena ni medikamentozna terapija. I jos nesto, javite se sto pre, jer sto se duze ceka, problem postaje tezi za tretman i otporniji na brojne intervencije. Uz to, mogao bi i negativno da utice na Vas brak sto bi imalo dalji negativan uticaj na Vase psihicko stanje.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.