Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
Dakle, vi uočavate nekoliko problema u ponašanju. Prvo, usvajanje školskih veština, talenat za jezike (što ne mora biti problem, ali toliko vremena provedenog uz tv može biti problem socijalizacije, porodičnih relacija, pa i možda aspekt fascinacije, a što potkrepljuje i činjenica da se teško uklapa sa vršnjacima) , treče, levorukost nije nikakav znak psihomotorne dezorganizaciej, ali ukrštena lateralizovanost ili razlika između genetski predodređene i upotrebne lateralizovanosti mogu biti problem u organizaciji motorne, jezičke i kognitivne aktivnosti. Na kraju, postoji i problem sa ishranom, koji može biti i psihološkog porekla. Problemi koje ste napomenuli predstavljaju polje rada defektologa, ali ukoliko ste u mogućnosti da dobijete uput za dečjeg psihijatra, svakako prvo potražite konsultaciju sa njim, jer nije suvišno napraviti diferencijaciju između nekoliko stanja koja mogu imati sličan opis ali sasvim različit razlog nastanka, tok i terapiju (od socioedukativne zanemarenosti preko disleksije, dispraksije, pa sve do stanja koje se zove aspergerov sindro o čemu možete pročitati na internetu i uporediti koliko ima sličnosti sa ponašanjem vašeg deteta i o tome razgovarati sa pomenutim stručnjacima) .
Pozdrav
Ukoliko dete ukazuje da mu je pomoć potrebna svakako mu je i omogućite
Pozdrav
U braku sam 8 godina. Zabavljali smo se 6 godina. Imamo dva
Savetujem Vam da prihvatite predlog supruga da posetite bračnog savetnika jer to može biti i dobar put da kompetentno lice proceni i psihičko stanje Vašeg supruga koji možda na indirektan način od Vas traži pomoć da mu pomognete da ode kod stručnjaka.
Pozdrav
Imam sina koji ima 7 godina. Ima jako čvrst san ali u
Škrgutanje zubima tokom spavanja ili bruksizam nije dovoljno razjašnjena pojava, ali je nekako uvreženo mišljenje da to ima veze sa psihološkim događanjima. Međutim, pokazalo se da mnogo više ima veze sa razvojem dveju vilica i formiranjem zagrižaja, pa je pre svakog psihologiziranja potrebno konsultovati dečjeg stomatologa. Sa druge strane, sigurnost, odličan uspeh, treniranje borilačke veštine nisu dovoljan garant da se dete subjektivno oseća zadovoljno i relaksirano, pogotovo ako svojim ponašanjem i uspesima u školi i sportu ne zadovoljava svoje potrebe već potrebe okoline.
Vaše, za sada najduže pismo, nema pitanje. Samo puno opisa bez jasnog cilja šta ustvari želite da pitate ili promenite. Stičem utisak da možda vi i ne želite da vam iko kaže ili vas pita ko u stvari treba da se leči u vašojporodici, a ko nosi odgovornost zašto se to ne dešava i zašto se situacija u vašoj porodici samo pogoršava.
Pozdrav
Naravno da ne treba da je kaznite. Istraživanje i pokazivanje "zabranjenih" delova tela je sastavni deo odrastanaj i u različitim fazama se različito ispoljva, u detinjstvu kao zadovoljstvo kroz igru, u adolescenciji kao igra zbog zadovoljstva. Ako vi budete insistirli na kazni i razgovru po svaku cenu, ne znači da će dete na to pristati svojevoljno ili razumeti šta baš želite. Najbolje je da detetu ukažete da su grudi, vagina i anus delovi teela koje drugi ne trebaju da dodiruju bez njene dozvole jer su to intimni delovi tela, kao što ni ona ne treba da dodiruje tuđe određene delove tela koji pripadaju samo njima. Ako se tako nešto dogodi treba da kažu "ne" i da o tome ispričaju roditeljima. Ovim se na ovom uzrastu određuju granice u ponašanju, a i zloupotreba deteteta od strane drugih.
Pozdrav
Zanimljivo je kako to da postavljate pitanje o sinu koji nema psiholoških problema (/već samo normalnu emocionalnu reakciju na uzbuđenje koju imamo svi, deca nešto malo izraženije) , a ne postavljate pitanje o sinu koji ima psiholoških problema? Ja bih se zapitao šta učiniti da starije detet bude sretnije i zadovljnije, pa makar mu se i znojili dlanovi, nego razmišljati o pomoći dečaku kome se znoje dlanovi a sretan je i zadovoljan. Možda bi stariji bio sretniji kada bi ste vi svoju brigu drugačije preusmerili?
Pozdrav
Prelazak iz prepuberteta u pubertet često sa sobom nosi prelazak iz jednog ponašajnog modela u drugi, ali pre nego što se sve svali na pubertet, proverite u školi sa razrednim starešinom i psihologom kakva su njihova zapažanja i u kojoj mri se devojčica uklapa u vršnjačku grupu i njohove obrasce ponašanja. A što se tiče vaših "kazni" one su preterane (neodmerene) i nemotivišuće, a "ne rade" jer nije pogođen prioritet od interesa.
Pozdrav
Zanima me da li je normalno da dete od pet godina histeriše
Ne znam šta podrazumevate pod "histerisanjem bez razloga", ali ukoliko dete nema poremećeno ponašanje izazvano psihijatrijskim poremećajem, a takvi poremećaji se ne ispoljavaju samo u prisustvu brata ili samo u kući, onda se najverovatnije radi o naučenom ponašanju.
Interesantno je kako odrasli ljudi zaboravljaju svoje detinjstvo i negiraju potrebu dece da imaju tajne i ne hvale se svojim lošim rezultatima. Kada je u pitanju škola, zato postoje "otvorena vrata" roditeljski sastanci, a i roditelji bez policijskih metoda mogu naslutiti da li je detetu potrebna konkretna pomoć a ne podrška po tipu "meni sve možeš (i moraš) da kažeš"
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.