Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #4321723. 10. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
U slučaju autizma, analize koje ste uradili su od velike pomoći u razumevanju problema sa kojim se dete suočava kao i za dalje smernice u terapiji. Hiperbarična komora je korisna iz najmanje dva razloga, prvi važniji jer povećanje oncetracije kiseonika značajno utiče na regulisanje crevne flore uništavanjem aerobnih) štetnih) bakterija u crevima, a kratkoročni efekat ima na poboljšanje oksigenacije mozga. Međutim, svakako da je pre toga potrebno da se posavetujete sa lekarom koji prati vaše dete (pretpostavljam da je u pitanju dr milijana selaković) i da isključivo sa njom u dogovoru dete uključujete u dalji tretman bilo kojom od alternativnih metoda. U terapiji autizma postoji mnoštvo predloženih intervencija, ali što jednom detetu može koristit drugome može štetiti i zato je najbolje ne lutati od jednog do drugog metoda samo zato štio je nekome koristilo, već ako već imate pouzdanog lekara, sa njim se trebate i konsultovati.
Pozdrav
?
Pitanje #4286620. 10. 2009.

Poštovani doktore, moja ćerka ima 9 godina i beskrajno je volim. Razlog

Poštovani doktore, moja ćerka ima 9 godina i beskrajno je volim. Razlog što vam se obraćam je ogromna briga koja me mori već jako dugo, a to je da li je grubost, ponekad i surovost prema drugarima, prilična ne zainteresovanost za ulaganje napora da se nešto nauči, "ne uključivanje " mozga, povučenost, osećaj odbačenosti od sredine, svesno ili ne prećutkivanje da se nešto ne afirmativno po nju dogodilo, spremnost da se podnese kazna, trapavost u verbalnom izražavanju. . . Posledica našeg lošeg vaspitanja ili neki zdravstveni poremećaj???. . . Odakle da krenem? Od sebe ili nje? Kome da se obratim? Lepa je i na prvi pogled i na kraće staze ostavlja utisak dobre, lepe i pametne devojčice, a onda, ne znam zašto, dođe do promene. Postane odbojna, drska i gruba. Ponekad, moram priznati, u tim trenucima, prepoznajem sebe onakvu kakvu me je ona videla u nekom mom nastupu ljutnje. Bumerang efekat. . Koliko god to bilo strašno, razumljivo mi je i sebe smatram odgovornom, ali stanja koja se okidaju, opet ne znam kako, sa promenjenim pogledom, gde ona zahteva nešto od mene, tetke, drugarice uporno, a pri tome nema šanse da se zadovolji, jer što god da se uradi tada za nju nije dobro i njeno maltretiranje se nastavlja. Nešto sllično dešavalo se i dok je bila beba. Ni godinu dana nije imala, kad bi se probudila noću u histeričnom plaču. To što bi u trenu bila u mojim rukama i što bih je ja sasvim nežno mazila i najlepše govorila, ništa nije pomagalo. Ona bi sve, besno i jako plačeći, odbijala. Kao da ne prepoznaje ni mene ni ništa oko sebe. Trajalo bi to 10-15 minuta, a onda bi se smirila i sve bi opet bilo uredu. Kada je malo odrasla, ti napadi se više nisu dešavali noću, već preko dana obično kada bi bila umorna, bar se meni tako čini. Na primer, bacila bi igračku zahtevajući da joj je dodam, a kada bi joj je ja pružila ona bi besnela odbijajući da je uzme, a kada bi je ja ponovo spustila, besnela je tražeći da joj je dodam. . . Čista pat pozicija, začarani krug iz koga bi izlazile tako što bi je izudarala po guzi. Ona bi se tada zalepila za mene stalno ponavljajući da će biti dobra. . . Kada bi prošlo neko vreme, smirile bi se i ona i ja i sve bi opet bilo ok. Do sledeće takve situacije. A one na moju veliku žalost, se u malo izmenjenom obliku ponavljaju i dan danas. I dalje nemam dovoljno pameti, a ni svega ostalog da na to odgovorim na pravi način, da smirim i nju i sebe, jer za mene su to strašni potresi. Moram reći još i to da živimo sa mojim mužem, njenim ocem, koga ona mnogo voli i koji nju voli najviše na svetu. Često zbog posla nije kod kuće, tako da sam ja glavni i za mnoge stvari jedini operativac u kući. Ja sam ta koja joj je u potpunosti posvećena. Sve moje vreme slobodno, kad nisam na poslu, je njeno. Ne prisiljvam je ni na šta, ali zahtevam da kada nešto uzme da radi da to radi valjano bilo da uči, igra se sa drugaricama, priča, crta. . . Mnogo li je to? Govorim joj da ocene nisu važne, već znanje, sa željom da je rasteretim i fokusiram na ono što je bitno. Mislim da ću joj tako olakšati, a možda joj time samo otežavam. . . Kome se obratiti, a u novom sadu? Molim vas za mišljenje i unapred vam se zahvaljujem.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Predlažem da se javite dr jasminki marković, dečjem psihijatru u vašem kliničkom centru
Pozdrav
?
Pitanje #4269018. 10. 2009.

Dječak je star dve godine. Već nekoliko dana ima potrebu da se

Dječak je star dve godine. Već nekoliko dana ima potrebu da se ujeda, posebno u kasnim popodnevnim satima. Neće da se smiri dok ne ostvari namjeru. Ja kao majka najvise trpim, prvo se mazi, pa brzinom ostavi otisak svojih zubića. Poceo je i brata, koji ima 3 godine da ujeda, ali mu ovaj vraća istom mjerom, pa onda imam vrisku u duetu. Ovom malom gricku je drago kad se ujeda, iako ja pokazujem znakove ljutnje. Za sada ga opominjem i s obzirom na to da su mi ruke u masnicama od ugriza, ja sam pribjegla mjerama, da mu kad vidim da hoće da ugrize, u usta stavim čistu kuhinjsku krpu ili peškir i natjeram ga da stisne. On to uradi nekoliko puta, smiri se za to veče, ali sutradan opet. Ne znam da li ispravno postupam.
Možete li mi dati savjet, pošto gricko ne namerava da prestane.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Na ovom sajtu imate moj tekst "deca koja ujedaju" pa ga i potražite u meniju zdravlje dece. Ukoliko se detetu menja ponašanje, generalno popodne, treba obratiti pažnju na okolnosti u kojim se ponašanje pojavljuje, pa čak i na hranu koju dete uzima. Dakle, prvo tekst, a onda posmatranje okolnosti.
?
Pitanje #4249415. 10. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
U uzrastu u kome se nalazi vaše dete izražavanje emocija nije suptilno, a često govor nije dovljno razvijen da bi dete ukazalo na svoje potrebe pre nego to pokaže kroz žestoku neverbalnu komunikaciju ili plač. Ali zato roditelji uz koje dete odrasta prate i uče način na koje dete komunicira sa njima i odgovara na njihovu komunikaciju sa sobom učeći na koji način im se možee obratiti da bi bilo zadovoljeno. Ukoliko roditelji iz raznoraznih razloga ne reaguju adekvatno (a razlozi mogu biti anksioznost, loša informisanost ("to je faza. . . Normalna je autoagresivnost. . . . Itf. ") , predrasude) , onda ni dete ne nauči da reaguje emocionalno i socijalno adekvatno. Svakako da trebate posetiti psihologa ili psihijatra koji su edukovani u oblasti pozitivne modifikacije ponašanja dece kako se loše navike ne bi ukorenile i pogoršale.
Pozdrav
?
Pitanje #4220113. 10. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Teško je pretpostaviti o čemu se tačno radi sa ovako malo podataka i uz "očaj" roditelja (pridavanje ogromnog značaja školskim postignućima) uz višesatno mrcvarenje od koga bi se većini dece bilo šta drugo radilo osim što bi im se učilo) . U ovom slučaju, naravno da je potrebno da se posavetujete sa školskim psihologom i pedagogom. Razloga za nemotivisanost u učenju može biti više, od individualnih (specifični problem usvajanja školskih veština, poremećaj pažnje, depresivnost itd) , preko relacionih (neracionalan i neprimeren pritisak roditelja) pa do porodičnih (stabilizator bračne i porodične disfunkcionalnosti roditelja) .
Pozdrav
?
Pitanje #4214112. 10. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Cenjena i meni veoma draga koleginica dr biljana pirgić koliko znam radi kao privatni dečji psihijatar (a ne psiholog) u beogradu i njena poslednja pozicija za koju ja znam je bila načelnik odeljenja adolescentne psihijatrije kbc dragiša mišović, pa vas upućujem da se tamo obratite i raspoitate o njenom sadašnjem ranom mestu.
Pozdrav
?
Pitanje #418529. 10. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Iz vašeg pisma može se naslutiti da vaš sin ima problem sa pažnjom i hiperaktivnošću (adhd) pa vas molim da o tome nešto više pročitate na ovom sajtu (meni "zdravlje dece") , ali i da uzmete uput za pregled kod dečjeg psihijatra koji bi objektivno sagledao ponašanje deteta. Na klinici za zaštitu mentalnog zdravlja razvijamo i neurofidbek metodu dijagnostikovanja, diferencijalnog dijagnostikovanja (razlikovanja od drugih poremećaja) i terapije poremećaja pažnje, ali naravno da i u drugim centrima postoje edukovani stručnjaci koji mogu pomoći.
Pozdrav
?
Pitanje #417688. 10. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Elektivni mutizam se leči kroz bihejvioralnu terapiju i rad sa celom porodicom (oba roditelje, odnosno staratelji) su obavezni saradnici i učesnici terapijskog procesa, jer ukoliko je dete normalne inteligencije, obično način komunikacije u porodici značajno utiče na način komunikacije koje dete ispoljava u porodici i van nje.
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460